fbpx

Koliko će se naš svijet promijeniti u narednim mjesecima, teško je i zamisliti, ali promjene koje smo doživjeli za nekoliko dana takve su da bi trebala desetljeća da se provedu u normalnim okolnostima. Čitave zemlje postale su socijalni eksperimenti. U svega nekoliko sati donesena je odluka da se kompletan obrazovni sistem preseli na internet. Niko se nije bunio. U normalnim okolnostima za provođenje takve odluke trebale bi godine. Kada bi to u normalnim okolnostima firme dopustile rad od kuće? Prisustvujemo epohalnim promjenama i imamo “privilegiju” da ih promatramo uživo, iz prvog reda

Znanje iz agrara potcijenjeno je, i to kroz čitavo društvo. Tu sliku moramo promijeniti, da bude sasvim normalno da vi platite jednog agronoma koji vam daje savjet isto kao što platite zubara ili molera. Kada zovnete molera, on samo kaže broj kvadrata puta cijena i završena priča, a kad pozovete agronoma, onda kažete školovani seljak. Ta potcjenjivačka slika mora se promijeniti. Na kraju krajeva, svi hoće da jedu, i to kvalitetno, ako im agronom ne treba, nek’ se sami snalaze. Pa ćemo da vidimo gdje ćemo dogurati

Minimalne količine koje se trebaju posijati da bi poljoprivrednici mogli koristiti ovu pogodnost jesu 0,3 hektara (tri dunuma) kukuruza, 0,05 hektara (pola dunuma) luka i 0,05 hektara (pola dunuma) krompira.

Cazin je lokalna zajednica koja je već dugo u samom vrhu u BiH kada je u pitanju broj registriranih poljoprivrednih gazdinstava kojih je trenutno oko dvije hiljade.

Moguća su dva scenarija u vezi s ovom situacijom. Prvo, ako se ovakva situacija nastavi, to bi mogao biti uvod u recesiju. Svaka recesija ima svoje karakteristike. Pad ekonomskih aktivnosti, otkazivanje ugovora o poslovanju ili nesklapanje novih, smanjenje izvoza i ono što je posebno bitno: povećanje nezaposlenosti, jer preduzeća u recesiji ne zapošljavaju nove radnike. nego ih počinju otpuštati. Slabljenje poslovanja u realnoj privredi povezano je i s javnim finansijama, budžeti bi mogli postati nestabilni, odnosno, recesija u realnom sektoru mogla bi se preliti i na javni sektor, što bi moglo dodatno utjecati na ukupnu ekonomsku sliku. Drugo, ako se situacija s virusom riješi u skorije vrijeme, onda bi se u narednom periodu, u trećem i četvrtom kvartalu ove godine, uz oporavak ekonomskih aktivnosti, mogla očekivati rehabilitacija poslovanja te bi ovo bio privremeni problem

Od Agencije za bankarstvo Federacije BiH Vlada je zatražila da pripremi podzakonske akte kako bi bankarski sistem ostao “u ravnoteži”. Udruženje banaka BiH uputilo je entitetskim agencijama za bankarstvo inicijativu za hitno donošenje privremenih mjera za tretman kreditnih obaveza klijenata nakon proglašenja pandemije virusa korona u svijetu.

Možda ružno zvuči, ali situacija s virusom korona u Italiji ide u prilog bosanskohercegovačkim firmama koje su radile na Kosovu do 2018. godine. Naime, italijanske firme su nakon povlačenja naših kompanija s kosovskog tržišta zbog taksi zauzele njihove pozicije. Sada će se, vjerovatno, italijanske firme morati povlačiti zbog virusa korona, a bosanskohercegovačke će se vratiti na svoje prijašnje pozicije nakon što Priština ukine takse na uvoz robe iz Bosne i Hercegovine

“Mi hoćemo da zaštitimo taj stari tradicionalni način proizvodnje visočke pečenice. Nema 'brze muzike', ono što kažu da danas pase, a sutra na pijaci. Neki dan mi jedan čovjek kaže: 'Je li ovo ona što je jučer pasla', rekoh mu: 'Nije, ova je jutros pasla, evo je sad ovdje.' Ne mogu ja nikome objašnjavati koliko traje proces proizvodnje pečenice, dok jedan komad mesa dođe do vas, do kupca, on meni kroz ruke prođe 11 puta, a tek 12. put je u vašim rukama. Ja 11 puta uzmem, odradim šta treba, izreži ga, stavi u sol, izvadi, digni na pušnicu, spusti... To traje, mjesec dana traje proces da dobijete pečenicu i onda, kada neko kaže 'vi ste to kuhali pa sušili' ili 'jučer paslo, danas na pijaci', ja bih mu stvarno šamar opalila”, kaže Aida Babić

U Federaciji BiH ima približno 50.000 registriranih obrta. Dakle, prema Prijedlogu zakona, obrtničke komore prikupile bi 1,2 miliona maraka godišnje. I to je mnogo, ali je znatno manje spram onoga što su obrtnici obavezni plaćati prema važećem Zakonu. Naime, članarina za obrtničke komore jedan je posto od prosječne plaće u Federaciji BiH. Ako je prosječna plaća u FBiH približno 900 maraka, obaveza obrtnika jeste da plaćaju devet maraka mjesečno za članarinu. Prema tome, ukupna godišnja članarina za obrtničke komore iznosi 5,4 miliona maraka. Razlog za obaranje Prijedloga zakona očit je. Željko Babić i SDP-ovi uhljebi imaju više od pet miliona razloga za obaranje zakona

Podržite nas na Facebooku!