fbpx

Nosiocima ekonomske politike na raspolaganju je niz instrumenata djelovanja kojima mogu olakšati ovu situaciju. Manipulacija kursa u Bosni i Hercegovini niti je moguća niti bi donijela ekonomske koristi, kako neki naivno i brzopleto razmišljaju. Moramo svi biti svjesni da bi, kako kažete, manipulacija kursa, a zapravo govorimo o značajnoj devalvaciji, slabljenju kursa KM u odnosu na euro, ne samo bila negacija valutnog odbora nego bi dovela do rasta inflacije, rasta nepovjerenja u bankarski sistem. Stoga bi stanovništvo pretvaralo svoje KM uloge u eure i onda dizalo novac iz banke. To bi bio uvod u valutnu pa onda u bankarsku krizu. Možda su neki zaboravili posljedice inflacije i raspada finansijskog sistema bivše države. A dobar nam primjer posljedica napuštanja valutnog odbora može biti Argentina. U januaru 2002. godine napustili su fiksni tečaj i to je bio uvod u haos, u ogroman rast siromaštva stanovništva i velike gubitke za sve ekonomske subjekte. Trebale su godine da se oporave od tog šoka

Nakon svjetske ekonomske krize iz 2008. godine, u akademskim krugovima sve se češće govori o nejednakosti, tačnije o ogromnim razlikama u raspodjeli bogatstva. Knjiga Kapital u 21. vijeku francuskog autora Thomasa Pikettyja govori o tim nejednakostima i daje određena rješenja koja se mogu provoditi u normalnim uvjetima, demokratskom okruženju, dok The Great Leveler Waltera Scheidela govori o nejednakostima i ne baš mirnim i laganim načinima rješavanja pitanja nejednakosti

Veliki je pritisak na Vladu Federacije BiH. Vrijeme je velikih odluka, a nije lahko donijeti takvu koja će zadovoljiti svakoga i koja će biti najdjelotvornija u ovom trenutku. Neke odluke bit će teške i bolne, kratkoročno, ali će dugoročno dati željene rezultate. Neke će biti logične i jednostavne, javnost će ih prihvatiti s ushićenjem, rezultati će odmah biti vidljivi, ali dugoročno neće donijeti ništa dobro

Žena iz Matuzića šije maske za lice i dijeli ih sugrađanima. Takvih primjera ima u Krajini, Hercegovini i drugdje širom Bosne i Hercegovine. Tako, recimo, i žene iz mostarskog Udruženja “Jer nas se tiče” šiju maske koje dijele besplatno sugrađanima

Distributeri naftnih derivata snizili su cijenu goriva prije 15-ak dana u rasponu od pet do 25 feninga po litru, tako da danas imamo cijene dizela koje se kreću u rasponu od 2,01 KM po litru do 2,21 KM, u zavisnosti od vrste dizelskog goriva. Benzin 95 oktana kreće se od 2,11 KM do 2,16, dok se benzin 98 oktana prodaje po cijenama od 2,31 KM po litru.

Vidite koliko su za nas značajne naše kompanije poput “BH Telecoma”, “Dite”, “Violete”, “Bosnalijeka”... Neće nam strane kompanije priskočiti u pomoć kao što to rade domaće. Moramo poslije krize nastaviti razvijati te kompanije koje su integratori sistema, dati im poseban status. Valjda će i naši kupci shvatiti značaj domaćih kompanija i kada kriza prođe jer vidimo koliko se naše kompanije trude da zaštite građane. Gdje su sada strane firme? Sada shvatamo da nije isto kupovati strano i domaće. Jednom kada sve ovo prođe, volio bih da to kupci imaju na umu

Koliko će se naš svijet promijeniti u narednim mjesecima, teško je i zamisliti, ali promjene koje smo doživjeli za nekoliko dana takve su da bi trebala desetljeća da se provedu u normalnim okolnostima. Čitave zemlje postale su socijalni eksperimenti. U svega nekoliko sati donesena je odluka da se kompletan obrazovni sistem preseli na internet. Niko se nije bunio. U normalnim okolnostima za provođenje takve odluke trebale bi godine. Kada bi to u normalnim okolnostima firme dopustile rad od kuće? Prisustvujemo epohalnim promjenama i imamo “privilegiju” da ih promatramo uživo, iz prvog reda

Znanje iz agrara potcijenjeno je, i to kroz čitavo društvo. Tu sliku moramo promijeniti, da bude sasvim normalno da vi platite jednog agronoma koji vam daje savjet isto kao što platite zubara ili molera. Kada zovnete molera, on samo kaže broj kvadrata puta cijena i završena priča, a kad pozovete agronoma, onda kažete školovani seljak. Ta potcjenjivačka slika mora se promijeniti. Na kraju krajeva, svi hoće da jedu, i to kvalitetno, ako im agronom ne treba, nek’ se sami snalaze. Pa ćemo da vidimo gdje ćemo dogurati

Minimalne količine koje se trebaju posijati da bi poljoprivrednici mogli koristiti ovu pogodnost jesu 0,3 hektara (tri dunuma) kukuruza, 0,05 hektara (pola dunuma) luka i 0,05 hektara (pola dunuma) krompira.

Cazin je lokalna zajednica koja je već dugo u samom vrhu u BiH kada je u pitanju broj registriranih poljoprivrednih gazdinstava kojih je trenutno oko dvije hiljade.

Podržite nas na Facebooku!