Do džamije se od visoke trave, guste šikare, neprohodnih žbunova i korova, te ostalog rastinja kojem se ni imena ne zna, skoro i ne može doći. Usred mesdžida nikla je povisoka smokva, a miris nane, ćubre i drugog ljekovitog bilja budi čudna osjećanja i nostalgiju za nekim neproživljenim životima i vremenima. Za to je vjerovatno kriv i kameni mihrab koji se ne može ne primijetiti čim se uđe u prostor za klanjanje. Grandiozan i gord, odolijevao je stoljećima, pa poručuje da su u njemu ratove i borbe vodile stotine imama (mihrab – ar. mjesto gdje se vodi borba, rat), te da je, uprkos današnjem izgledu, iz svake izašao ipak kao pobjednik. Ali, ono što nisu uspjeli vrijeme i ljudi možda će učiniti puzavica koja je preplavila zidove ove hercegovačke krasotice, pa džamija više ne ostavlja dojam molitvenog prostora već neke evropske srednjovjekovne skrivene citadele

Dok su gotovo svi mediji nadugo i naširoko prenosili vijesti iz Splita, o Nevesinju i Ljubinju jedva se moglo naći nekoliko redaka iz saopćenja Civilne zaštite RS-a i izvještaja lokalnih portala. Istovremeno, na društvenim mrežama bilo je aktuelno “kolektivno plakanje” za Splitom, ali ne i Ljubinjem, Nevesinjem, Mostarom, Čvrsnicom... Bosanci i Hercegovci ponašali su se kao da je Split bosanskohercegovački grad, a bosanskohercegovački gradovi, u najmanju ruku, srpski ili hrvatski, da ne kažemo kineski

Mi ostajemo pri stavu da se dijalog mora njegovati, da se zajednice trebaju otvarati, da je od neprocjenjive važnosti da mladi ljudi imaju priliku upoznati svoje vršnjake u drugim vjerskim zajednicama s kojima žive u istome gradu. Vrlo značajan impuls međureligijskoj saradnji daje i Odbor za međureligijsku saradnju u Trebinju, a u kojem participiraju Islamska zajednica i Pravoslavna crkva. Katolička crkva u Hercegovini, organizirana kroz dvije hercegovačke biskupije, na čijem je čelu mostarsko-duvanjski biskup, ne iskazuje volju za učešćem u takvim međureligijskim odborima. Naši su kontakti s biskupijom prigodničarski i sporadični

“Stručnjake” zaokupljene izgradnjom autoputa, koji je van svake sumnje značajan ne samo za državu nego i ovaj kraj, nije zanimala činjenica da plodno zemljište u Hercegovini u ukupnoj površini u Hercegovini učestvuje tek 2,5 posto, što je, sa stanovišta egzistencije, više nego zabrinjavajući podatak

U “Lovcu”, pod krošnjama visokih platana, za dugačkim stolom sjede pristigli gosti, pjesnici, pisci, teoretičari, kritičari, društveno-politički radnici, čuvari lika i djela Stočanina Maka Dizdara. Zuko Džumhur će doći nešto kasnije, a upitan je dolazak poete Gustava Krkleca

Podržite nas na Facebooku!