fbpx

U narodu je list dobro primljen. Pretplata je počela odmah stizati, a s njom priznanja i zahtjevi čitalaca da list izlazi jednom sedmično, a ne jednom u petnaest dana – što je bila i ostala praksa Behara. Rizvić navodi nekoliko reagiranja čitateljica, što pokazuje da je Behar čitan i među ženskom populacijom. Stari su se žalili što u Beharu nema pjesama posvećenih sultanu, a konzervativci da je “suviše sitan onaj turski behar gore u naslovnoj slici, u onom mušepku”. Čak i takvi prigovori bili su pokazatelj da je Behar pokrenuo šire čitalačke mase i otvorio prostor koji prije nije postojao u bošnjačkoj kulturi pismenosti

“Kada sam stigao u Čehoslovačku, najprije sam se upoznao sa studentima iz Sirije. Prišao sam i nazvao im selam. Pitao sam ima li u Brnu neka džamija, oni su rekli da nema. Rekao sam da sam ja imam iz Bosne, da sam tu došao organizirati džemat. Nakon dvije sedmice ispijanja kahvi i upoznavanja, klanjali smo prvu džumu u studentskom centru. Bilo nas je dvadesetak”

U džamijama se povodom ove blagoslovljene noći uče tevhidi i mevludi, u kućama se klanjaju noćni namazi, a u tekijama uče zikrovi, ali i poseban spjev na arapskom jeziku posvećen šehidima Bedra, u književnosti poznat pod imenom Bedrija. Pouzdano znamo da tradicija učenja Bedrije nekada nije bila vezana isključivo za tekijski prostor, već je bila dio šireg kulturnog ambijenta. Ona se učila i u pojedinim kućama

Smatram da bosanski muslimani predstavljaju veoma, veoma važnu i unikatnu kulturu. Nadam se da će bosanski muslimani igrati istaknutiju ulogu. Vi ste dokaz da islam može cvjetati u evropskom kontekstu, da ima utjecaj i u samom srcu Evrope. Vi ste dokaz da se islam može “primiti” i prakticirati i u jednoj sasvim drugačijoj kulturi i civilizaciji igrati važnu ulogu. Doista bih volio da imam više znanja o bosanskoj kulturi. Oduvijek sam želio doći u Bosnu, već imam mnogo prijatelja porijeklom iz Bosne... Da sam došao u junu, pa da smo onda pravili razgovor, ovaj bi intervju bio drugačiji, siguran sam, jer bih imao mnogo više za reći. Jedan od razloga zbog kojih sam planirao u junu doći u Bosnu jeste da vidim svojim očima taj specifični spoj kultura koji je doista jedinstven u svjetskim okvirima. Vjerujem da ćete zbog toga imati važnu ulogu. Nadam se da će muslimanski ummet, kako onaj na Istoku, tako i ovaj na Zapadu, naučiti više o islamu u Bosni

Zbog pandemije COVID-19, ovogodišnji ramazan neće biti poput ramazana prethodnih godina. Neće biti zajedničkih teravija i nafila, neće biti mukabela, velikih iftara i druženja do zore. Oni koji ramazan doživljavaju kao tek jednu od formi kulture ove godine i neće imati ramazana. Oni drugi dobit će priliku da cio ramazan provedu u itikafu – odvojenosti od svijeta i vlastitom preispitivanju

“Sejjid Imadeddin Nasimi: stihovi koji pozivaju na savršenstvo”, sastavio: Akram Bagirov, “Blicdruk” d. o. o., Sarajevo, 2020. godine, 238 stranica

Hafiz Husejn ef. Čajlaković poznati je bosanskohercegovački imam, hafiz i vaiz. Rođen je 1963. godine u Orahovici kod Zenice, a Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu završio je 1983. godine. Od 1986. godine nosi časno zvanje hafiza Kur'ana. Trinaest godina obavljao je dužnost imama, hatiba i muallima u džematu Babići (Orahovica, Zenica), a od 1997. godine imam je u džematu Poljice, također na području Medžlisa Islamske zajednice Zenica. Prvi je imam u Zenici koji je nakon Drugog svjetskog rata klanjao teravih-namaz s hatmom. To znači da se na svakom rekatu teravih-namaza prouči po jedna stranica, a do kraja ramazana i cio Kur'an. Na takmičenju učača Kur'ana u Zagrebu dva puta osvajao je drugo mjesto, a drugo mjesto osvojio je i u Sarajevu u takmičenju iz hifza cijelog Kur'ana. Završio je trogodišnji studij na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici. Husejn Čajlaković pripada grupi najpoznatijih i najomiljenijih bosanskih vaiza, govornika. Putuje po džematima u BiH i dijaspori. Predavanja je držao u bosanskim džematima u Americi, Njemačkoj i Švicarskoj. Autor je velikog broja knjiga s islamskom tematikom. Hafiz Čajlaković za Stav govori o aktuelnim temama, a njegove odgovore na naša pitanja donosimo u formi kratkih zabilješki, od kojih je svaka zasebno predavanje

Nesigurnost zbog pandemije virusa COVID-19 koju većina ljudi osjeća manje je medicinska, a više antropološka. Bojimo se promjene paradigme, velikih lomova koji se dešavaju i koji tek slijede. Bojimo se promjene jer smo u svom konformizmu navikli da ekonomija postojano raste, u stopama od tromih do dramatičnih, ali garantira pouzdano opće povećanje sigurnosti i blagostanja. Navikli smo da tržišta funkcioniraju, bez obzira na sve, da reguliraju cijene i jačaju pouzdanje u finansijske institucije

Provodite vrijeme u karantinu, osjećate zebnju, preplašeni ste za svoje i zdravlje svojih ukućana, a slušajući najave ekonomske krize, pitate se hoćete li ostati bez posla. Kašljete, preplašeno mjerite temperaturu, panično još jednom čitate popis simptoma, priviđa vam se intenzivna njega, gušenje... Žao nam je, nemamo puno riječi utjehe, svi smo u istom čamcu, u istom moru nevolja, ali BZK “Preporod” je u ovim teškim vremenima našao načina kako da podigne raspoloženje građanima

Podržite nas na Facebooku!