Autor knjige Nihad Halilbegović upoznao je Bušatliju kada je počela agresija na Bosnu i Hercegovinu. U to je vrijeme Halilbegović bio sekretar Sekretarijata za narodnu odbranu Grada Sarajeva. U Gradski sekretarijat došao je Bušatlija i tražio sastanak. Kada ga je primio na razgovor, Bušatlija je rekao: “Bosna je napadnuta, Sarajevo danima granatiraju. Došao sam po dozvolu da formiram jedinicu s mojim studentima i da idemo pravo na liniju da branimo domovinu. Ne smijemo dozvoliti JNA i drugim srpskim jedinicama da uđu u grad”

“Demokratija izgleda važi za onu skupinu koja je paradirala taj dan. Međutim, ovo što se zbilo kasnije pokazuje da ta skupina uopće nije ugrožena, već da pokušava nametnuti svoju ekskluzivnu dominaciju nad većinom građana Bosne i Hercegovine. Gdje je demokratija za nas? Očito je ovdje na sceni vladavina koja ima vrlo malo veze s onim što bi demokratija trebala biti. To je pokazao i ovaj skup i sve ovo što se dešavalo kasnije, uključujući moje privođenje u policiju. I sada poručujem da stojim iza svake svoje riječi izgovorene taj dan. Smatram da su moje riječi izgovorene na civiliziran način i da nikoga ne vrijeđaju"

Hafiz Amir Čauš, osnivač kluba “Prijatelji knjige Čikago”, poručuje da je organiziranje kluba knjige od izuzetne važnosti za Bošnjake u dijaspori jer time ne samo da mogu poraditi na vlastitoj “mentalnoj higijeni” već mogu predstaviti i sebe i svoju vjeru na način koji nije uobičajen, iako bi to trebao biti s obzirom na to da je čitanje prvi imperativ jednom muslimanu. Jedne se prilike, kako kaže, u razgovoru s prezbeterijanskim pastorom pozvao na Hemingwaya, a pastor je ostao u šoku. “Bio je naprosto šokiran time što sam ja čitao Hemingwaya, a on ne”

Iako se radi o privremenom rješenju, tendencija je da će predloženi način subvencioniranja izazvati opravdano negativan stav velikog dijela javnosti, prvenstveno jer u povlaštenu poziciju postavlja djecu koja su na listi čekanja. Ovo može izazvati negodovanje roditelja čija su djeca primljena u javne vrtiće, ali i roditelja koji su djecu prethodno upisali u privatne vrtiće zbog nedostatka mjesta u javnim ustanovama i time, po automatizmu, izgubili pravo na subvencije

Fond “Bošnjaci” utemeljio je predsjednik Alija Izetbegović. U njega je uvakufio 5 miliona KM doniranih od naroda Kraljevine Saudijske Arabije i stavljenih njemu na raspolaganje. Danas je Fond “Bošnjaci” sinonim za transparentan rad, a njegovi su ciljevi stipendiranje talentiranih učenika i studenata i realizacija drugih programskih ciljeva i zadataka iz oblasti obrazovanja, pomoć učenicima povratnicima i školama u manjem bh. entitetu, izdavačka i štamparska djelatnost, kulturne i sportske aktivnosti, finansiranje i ugovaranje socijalnih programa... Dobrim upravljanjem ovaj Fond ne samo da je stipendirao više od 2.500 darovitih studenata već je i povećao osnovicu vakufa, koja danas iznosi 6,5 miliona KM

Mi se imamo čime ponositi, ali, nažalost, nemamo za to vremena. U ovom trenutku imamo najozbiljnije nasrtaje na našu zemlju koji su toliko oslabili naše tkivo da je opstanak i naroda i zemlje upitan više nego 1992. godine. Ključni je problem u tome što smo uspavani, što smo prepustili da nam društvo kreiraju oni koji čuvaju ideologiju genocida, da ga oblikuju kriminalci i mediokriteti

Oni će vam rado govoriti o srednjovjekovnoj Bosni, o Crkvi bosanskoj, o bogumilima, patarenima, bošnjačkom inatu, o stećcima, o tome kako su Bošnjaci, kao evropski narod, svoje narodno ime nosili i prije nego su postali muslimani, kada su kao pripadnici Crkve bosanske proglašavani hereticima i proganjani i s istoka i sa zapada, i tu će zastati. Kao da se poslije dolaska Osmanlija nije dešavalo ništa... Naravno, postoje i oni Bošnjaci koji smatraju da smo mi kao narod nastali tek nakon prihvatanja islama. Ja, hvala Bogu, nemam nikakav kompleks

Ako je autor mislio da će gomilanjem turcizama i leksema karakterističnih za bosanski jezik s kraja 19. stoljeća vjerno dočarati svijet koji opisuje, onda je mogao naprosto praviti rječnik karakteristične leksike bosanskog jezika s kraja 19. stoljeća, a ne pisati ideološke konstrukcije koje HAZU prepoznaje kao umjetnička djela.

Knjiga Ja, onaj drugi i drukčiji svijet: uvod u historiju odnosa islama i Zapada autora Ibrahima Kalina istinska je studija izuzetne informativnosti i dubine koja nastoji rasvijetliti dva važna fenomena: odnose islamskog i zapadnog društva u jednom veoma dugom historijskom razdoblju i različite dimenzije slojevite historije tih odnosa. Kalinova studija ni po čemu ne podsjeća na onu vrstu tekstova pisanih s namjerom da čitaoca u nešto uvjere. Ovdje je riječ o knjizi u kojoj autor, inače vrstan mislilac i filozof, nastoji razumjeti susrete islamskog i zapadnog društva, bilo u formi sukoba ili plodonosne saradnje, te ih smjestiti u racionalan okvir. Autor znalački potcrtava kako historija nikada nije nešto što pripada samo prošlosti, već podjednako i našoj sadašnjosti. Samo ono razumijevanje historije koje ne izlazi izvan racionalnih okvira, smatra Kalin, može nam pomoći da gradimo temelje za zdraviju budućnost. Stoga je njegova knjiga ne samo uvod u historiju odnosa islama i Zapada već i svojevrstan uvod u filozofiju historije odnosa dvaju velikih kulturno-civilizacijskih krugova

Knjiga Ja, onaj drugi i drukčiji svijet: uvod u historiju odnosa islama i Zapada autora Ibrahima Kalina istinska je studija izuzetne informativnosti i dubine koja nastoji rasvijetliti dva važna fenomena: odnose islamskog i zapadnog društva u jednom veoma dugom historijskom razdoblju i različite dimenzije slojevite historije tih odnosa. Kalinova studija ni po čemu ne podsjeća na onu vrstu tekstova pisanih s namjerom da čitaoca u nešto uvjere. Ovdje je riječ o knjizi u kojoj autor, inače vrstan mislilac i filozof, nastoji razumjeti susrete islamskog i zapadnog društva, bilo u formi sukoba ili plodonosne saradnje, te ih smjestiti u racionalan okvir. Autor znalački potcrtava kako historija nikada nije nešto što pripada samo prošlosti, već podjednako i našoj sadašnjosti. Samo ono razumijevanje historije koje ne izlazi izvan racionalnih okvira, smatra Kalin, može nam pomoći da gradimo temelje za zdraviju budućnost. Stoga je njegova knjiga ne samo uvod u historiju odnosa islama i Zapada već i svojevrstan uvod u filozofiju historije odnosa dvaju velikih kulturno-civilizacijskih krugova

Podržite nas na Facebooku!