fbpx

Provodite vrijeme u karantinu, osjećate zebnju, preplašeni ste za svoje i zdravlje svojih ukućana, a slušajući najave ekonomske krize, pitate se hoćete li ostati bez posla. Kašljete, preplašeno mjerite temperaturu, panično još jednom čitate popis simptoma, priviđa vam se intenzivna njega, gušenje... Žao nam je, nemamo puno riječi utjehe, svi smo u istom čamcu, u istom moru nevolja, ali BZK “Preporod” je u ovim teškim vremenima našao načina kako da podigne raspoloženje građanima

Slijepo se bacivši na osvajanje spoljašnjeg svijeta, čovjek je izgubio samog sebe. I bit će izgubljen sve dok ga tjeskoba ne probudi, makar se probudio u svijetu košmara i virusa korona. Nesiguran i nespokojan – kakav je i bio, samo je volio vjerovati drugačije – iznova će, u nepodnošljivoj lahkoći postojanja, početi tragati za samim sobom. Nešto mu šapuće da je uprkos svemu, pa i policijskom satu i zatvorenim granicama, slobodan

Dovoljno je prolunjati gradovima naše domovine kako biste ustvari primijetili nepodnošljivo sivilo. Svakodnevna rutina obojena bezglavim jurcanjem brani čovjeku da u svoj toj kakofoniji promisli kuda on to ide, zašto baš tu i čemu tolika idolatrija kada govorimo o materiji. Blasfemija je svakako tu, identitet je potkupljen pukim trendom, a patriotizam se smatra za malograđanštinu. Sve ove pojave u meni su izazvale jedan veliki otpor. Da! Možemo reći da književnost predstavlja juriš na vjetrenjače, ali to nas uostalom i održava na životu”

“ISIL je iskoristio to što se ulema, vlast i sigurnosne službe bave omladinom i demonstrantima i već je počeo širiti svoje mreže širom Iraka. Ulema je bila zauzeta omladinom koja je demonstrirala po trgovima, koja je palila i rušila. Neke druge grupe omladine, potaknute izvana, imaju veliku odgovornost za događaje koji će uslijediti. Sinoć je jedan mladić javno rekao: 'Mi moramo dizati oružje i oružjem uzeti naša prava. Ne možemo mi demonstracije voditi plakatima i bilbordima.' Vjerujem da će ISIL koristiti ove glasove i ovakve stavove da poveća stepen nesigurnosti u Iraku. ISIL je i prije 2014. godine tako radio, koristio takve glasove protiv tadašnje vlasti, što je dovelo do oružanih sukoba. Mislim da razumna ulema u Iraku danas radi na tome da objasni situaciju, da ljudima rasvijetli sadašnje stanje”

Časopis Putokaz izlazio je samo tri godine, od 1937. do 1939. U ovom relativno kratkom periodu publicirana je brojna književna građa te su objavljene oštre polemike i analize stanja Bošnjaka u vremenu između dvaju svjetskih ratova. Časopis je bio lijeve orijentacije, a njegov urednik Hasan Kikić. Osim Kikića, u Putokazu su pisali Zija Dizdarević, Skender Kulenović, Hamid Dizdar, Salih Alić, Safet Krupić, Rasim Filipović i drugi. U ovom broju donosimo iznimno važan tekst Bakira Badnjevića Islam i demokracija, koji je objavljen u 5. broju 1938. godine. U osvit Drugog svjetskog rata Badnjević postavlja pitanje političke orijentacije Bošnjaka i izbora između dviju opcija: fašizma i demokratije. Autor podsjeća na demokratičnost islama, njegovu historiju i viziju, poručujući da muslimani, žele li poštivati islamske principe, moraju odabrati demokratiju. Badnjević kroz cio tekst provlači kur’anske ajete, hadise i izreke Muhammeda, a. s., kako bi potkrijepio vlastita stajališta. Međutim, ovo pozivanje na tradiciju ima i funkciju komunikacije s čitaocima – mahom muslimanima koji drže do islamskog nauka – te ukazivanje na vlastita tradicijska, duhovna i kulturološka uporišta. Pitamo se: ko bi od današnje lijeve inteligencije u Bosni bio spreman potpisati tekst u kojem se toliko poziva na vjersko naslijeđe? Badnjevićev tekst donosimo bez uredničkih i lektorskih intervencija

Ove se godine navršava 120 godina od prvog izdanja knjige Život i običaji muslimana u Bosni i Hercegovini Antuna Hangija. Riječ je o prvom pokušaju sintetskog prikaza života i kulture Bošnjaka. Vlastita istraživanja života i običaja ovog etnosa i sakupljanja bošnjačke usmene tradicije Hangi je 1900. godine sabrao u knjigu od prvorazrednog etnografskog i kulturno-historijskog značaja za razumijevanje Bošnjaka kao zasebne vjerske i kulturne zajednice na tlu Balkana, njihovog složenog identiteta oblikovanog simbiozom orijentalno islamskih i slavenskih elemenata. Hangijevo djelo, promatrano na dijahronoj ravni historije, predstavlja prvu “studiju” u kojoj se zrcale kolektivni lik Bošnjaka, njihova kultura, tradicija i običaji

Podržite nas na Facebooku!