“1993. godine, kada je prvo izdanje ove knjige izašlo, preko sat vremena trajala je debata na izraelskoj državnoj televiziji o posljedicama koje ona može imati po tadašnja geopolitička kretanja, kao i o tome da li će se muslimanski svijet nakon ove knjige probuditi i aktivirati. Također, na više univerziteta širom zemalja zapadnog svijeta naučnici su se počeli baviti istraživanjem ove generacije, Nuruddina i Salahuddina, odnosno, njihovih učitelja Gazalija i Abdul-Kadira Gejlanija i ostalih. Dok, istovremeno, na našim prostorima, za ovu se knjigu slabo znalo, a slabo se o njoj i pričalo”

Vakufname su prvorazredni izvori za proučavanje društva, kulture, obrazovanja, trgovine, zanatstva, gospodarstva, razvoja gradova i svih aspekata života naših predaka i sredina u kojima su živjeli. Među svjedocima vakufnama nalazimo imena ondašnjih uglednika, paša i vezira, aga i begova, uleme, muftija, muderrisa, šejhova, imama, mujezina, trgovaca, zanatlija, povjerljivih ljudi iz svih slojeva društva. Imena nekih muftija, šejhova, muderrisa, imama, uglednih kadija možemo naći samo u vakufnamama i nigdje više

U prostorijama Gazi Husrev-begove biblioteke 19. novembra otvorena je izložba “Mevlud u kulturi bosanskohercegovačkih muslimana”. Na izložbi su prikazani mevludski rukopisi i izdanja mevluda deset bošnjačkih autora, uz dobro osmišljene informativne panele na kojima su posjetiocima prezentirane osnovne informacije i dijelovi mevluda svakog autora ponaosob

Podržite nas na Facebooku!