fbpx

Unsko-sanski kanton izuzetno je bogat prirodnim ljepotama i netaknutima oazama, ima potencijale i prednosti, zbog čega ga neki u budućnosti vide kao antistresnu oazu Evrope, ali i kao destinaciju koja će biti prepoznatljiva ne samo u Evropi nego i u ostatku svijeta

“Ratno novinarstvo je neko drukčije novinarstvo. Hrvatski i srpski mediji su, dok su Ljiljani radili na jačanju i afirmiranju patriotskog duha, a malo ili nimalo se bavili neprijateljskom stranom, konstantno se bavili nama i izvještavali o navodnim mrtvim glavama nabijenim na kolac, plasirajući tako vlastitom narodu lažne vijesti. Dakle, u Ljiljanima nije bilo spinovanja i novinari su imali težak zadatak – prvi je bio da tačno izvijeste javnost o tadašnjim događajima, a drugi da se odupru pisanju lažnih vijesti iz nekog revolta na sve što se dešavalo u to vrijeme. Koliko moraš biti moralan da ne poklekneš tome i da ne dodaješ i ne izokrećeš činjenice”, kaže Dalila Vojniković

Knjiga dr. Franje Jurića pokušava ocrtati put časnih sestara riječju i fotografijom. Bilo je i određenih problema tokom izrade knjige jer je arhivsko gradivo časnih sestara bilo poprilično uništeno i zagubljeno. S druge strane, postojala je bogata fonoteka, bogati albumi, ali isto tako i sjećanja časnih sestara koje su službovale u Bihaću, što je bilo dovoljan materijal da se pokuša rekonstruirati 125 godina plodotvornog rada časnih sestara u ovom dijelu Bosne i Hercegovine

“Adil Bešić je za kratko vrijeme dokazao da je vojnik profesionalac, te da je obučen da donosi ispravne odluke. On je bio odlučan da se bori za svoju domovinu i za svoj narod, imao je takav odnos prema ljudima i takav patriotizam da je za sobom povukao ljude iz mjesta u kojem je boravio po dolasku iz JNA. Adil Bešić je dao zaista ogroman doprinos u najtežim vremenima, kada u samom startu nismo imali nikakve pripreme, niti personalne niti materijalno-tehničke, da se branimo od takve sile kao što je u to vrijeme bila JNA”

“Posljednjih godina broj oboljelih od tuberkuloze se smanjio, ali se broj oboljelih od karcinoma pluća povećao. Trenutno najmanje imamo bolesnika koji boluju od tuberkuloze. Što se tiče migrantske krize, tu mogu kazati da smo isprva imali nekoliko pacijenata suspektnih na tuberkulozu, ali smo hitno reagirali”

“Poštujući ranije donesene odluke Gradskog vijeća Bihaća, tražim da na nivou države nađe rješenje za migrantsku krizu jer se ono ne treba i ne može tražiti u Bihaću. To znači: dodatne lokacije mimo Bihaća i smještanje migranata na te lokacije, a onda možemo razgovarati o zatvaranju Vučjaka, onda možemo razgovarati o djeci koja nemaju smještaj, djeci bez porodica i bez pratnje, da se eventualno dozvoli proširenje kampa Borići u onom obimu koliko taj lokalitet to može podnijeti, onda možemo razgovarati o svemu. Dok se to ne riješi, ne možemo razgovarati ni o čemu”

“Velikosrpski propagandisti stvorili su predstavu po kojoj su samo Srbi bili antifašisti, dok su svi ostali jugoslavenski narodi bili saradnici okupatora. Srbi su se borili protiv fašizma, dok su za to vrijeme Hrvati bili ustaše, a Bošnjaci ‘hrvatsko cvijeće’, sve sami fašisti, kolaboranti i kvislinzi. Toliko se daleko otišlo u falsificiranju prošlosti da je ustanovljena nova zvanična istina, pa djeca već godinama u srpskim školama uče da je srpski narod u Drugom svjetskom ratu imao čak dva antifašistička pokreta – partizanski i četnički”

U to vrijeme smo osjetili da možemo uraditi puno više, da možemo krenuti u oslobađanje teritorija naše zemlje i od tada smo imali samo pobjede koje su se nizale iz dana u dan, da bismo 1995. godine došli u Sanski Most i oslobodili veliki dio teritorije današnjeg Unsko-sanskog kantona. Danas smo ovdje došli da se prisjetimo naših saboraca koji su na tom putu dali svoje živote. Svi ovi predjeli ovuda oko kasarne natopljeni su krvlju i nema ni jedne jedinice koja ovdje nije dala svoj doprinos i žrtvu”

Muzej je zvanično i otvoren 21. oktobra 2019. godine u prisustvu Mehrudinovih saboraca, predstavnika kantonalne vlasti i gostiju koji su došli iz udaljenih gradova i dijaspore da posvjedoče ovom značajnom činu. Ono što za duže od dvije decenije nisu uspjele institucije uspio je čovjek koji je živio za Bosnu i Hercegovinu, za svoj 5. korpus

PN: Šume pitomog kestena predstavljaju najznačajniju vrstu šuma na području Bosanske krajine. Njenih 5.860 hektara pitomog kestena predstavlja teritoriju s najvećom površinom i količinom pitomog kestena u Bosni i Hercegovini. Jesen u ovom dijelu BiH donosi miris pečenog kestena i tradiciju okupljanja Krajišnika iz raznih krajeva svijeta. Posebno je to izraženo kroz manifestaciju “Kestenijada”, koja predstavlja svojevrstan festival kestena, a traje već devetnaest godina

Podržite nas na Facebooku!