Muzej je zvanično i otvoren 21. oktobra 2019. godine u prisustvu Mehrudinovih saboraca, predstavnika kantonalne vlasti i gostiju koji su došli iz udaljenih gradova i dijaspore da posvjedoče ovom značajnom činu. Ono što za duže od dvije decenije nisu uspjele institucije uspio je čovjek koji je živio za Bosnu i Hercegovinu, za svoj 5. korpus

PN: Šume pitomog kestena predstavljaju najznačajniju vrstu šuma na području Bosanske krajine. Njenih 5.860 hektara pitomog kestena predstavlja teritoriju s najvećom površinom i količinom pitomog kestena u Bosni i Hercegovini. Jesen u ovom dijelu BiH donosi miris pečenog kestena i tradiciju okupljanja Krajišnika iz raznih krajeva svijeta. Posebno je to izraženo kroz manifestaciju “Kestenijada”, koja predstavlja svojevrstan festival kestena, a traje već devetnaest godina

U Njemačku je otišao 3. maja 1973. godine iz Hrvatske, gdje je završio srednju školu u Rijeci, a onda preko firme “Braća Kaurić” iz Zagreba u Njemačku. Ističe da je zapadnoevropsko tržište veoma probirljivo i da je kvalitet i rad jedino mjerilo, pa ako radiš, dobro opstaješ, u suprotnom te nema. Do 1996. godine njegova firma je radila i poslovala isključivo na području Njemačke, a onda je odlučio da se vrati u rodni kraj i prebaci firmu u Krajinu da bi pomogao državi i svom narodu

: Još iz prijeratnih godina urađen je projekt razvoja banjskolječilišno-rekreativnog turizma i zaboravljen negdje u nekoj ladici. Termalne vode posve su neiskorištene, a lječilište Gata, kakvo jeste, unatoč visokim referencama ljekovitosti vode, ne privlači čak ni Bišćane, koji se većinom banjaju u Fojnici ili Topuskom, koje se nalazi u susjednoj Republici Hrvatskoj. Po svemu sudeći, turizam, kao branša koja će donositi profit i otvarati radna mjesta, budućnost je koja se još ne nazire u Gati

Mlijeko prodajem u pakovanjima od jednog decilitra. Prezadovoljan sam kvalitetom. Mjesečno prodam od dvije do petnaest litara, a nekad i po dvadeset. Kupci mi dolaze odasvud – iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Hrvatske, Austrije... Ovo mlijeko autohtonog bosanskog magarca koje proizvodim ovdje u Krajini mnogima je pomoglo”

“S obzirom na to da su ostale pretpostavke riješene ili su pred rješavanjem, ostvarena su polazišta da se krene u realizaciju druge faze, a to je uvezivanje ekonomskog prostora bivših fabrika, ‘BIRA-e’, ‘Energoinvesta’, ‘Polietilenke’, ‘Krajinametala’, u jedinstvenu poslovnu zonu gdje će se projektom saobraćajnog uvezivanja, kao i rješavanjem drugih pitanja unutar ekonomskog dvorišta ‘Kombiteks’, stvoriti snažan, potentan, a istovremeno polivalentan poslovni organizam koji će svojim poslovnim aktivnostima pomaknuti sadašnju dostignutu ljestvicu privrednog života u Bihaću, ali i šire”

Osim deklarativnih izjava da Krajina treba pomoć i da se nešto konkretno mora uraditi na sprečavanju ulaska migranata na istočnoj granici, pravih reakcija i poteza još nema. Vlada Unsko-sanskog kantona ponudila je novu lokaciju za premještanje migranata s Vučjaka, ali su se pobunili predstavnici Srba općine Bosanski Petrovac, u kojoj se nalazi predviđena lokacija

Svi u Krajini čuli su za čuvenu Zuhrabovu bozu, koju je još daleke 1918. godine u svojoj slastičarnici “Manon”, koja se nalazi u centru Bosanske Krupe, otpočeo proizvoditi Zuhrab Ibrahimović, a koji je u to vrijeme slovio za vrhunskog slastičara

“Kritike i medijski linč koji sam trpio tokom svog mandata kategorički odbacujem. Sve je to konstruirano u poznatim političkim kuhinjama i to uopće nisu bili mediji već lažni profili na društvenim mrežama i portal s plaćenim novinarom koji je imao zadatak rušiti i blatiti moju reputaciju, te reputaciju stranke kojoj pripadam”

Podržite nas na Facebooku!