fbpx

Sarajevski arheolog Vejsil Ćurčić u tekstu Starine iz okoline Bosanskog Petrovca, objavljenom u Glasniku Zemaljskog muzeja BiH od aprila 1902. godine, ističe da je Bjelaj (Bilaj) utvrda trouglastog oblika koju zovu Velika gradina, dužine 140 metara i širine 110 metara i dodaje kako narodna predaja veli da su bjelajski grad sagradili Mađari. Stari grad Bjelaj ima dva dijela: južni srednjovjekovni i sjeverni osmanski dio

Osim nekoliko spomen-soba posvećenih čuvanju sjećanja na herojsku borbu pripadnika 5. korpusa, koje su nastale i opstale voljom pojedinaca i entuzijasta koji vole svoju zemlju, nema ozbiljnijeg i institucionalnog pamćenja i sjećanja na “silu nebesku”. A prošlo je pet punih godina od pokretanja projekta muzeja 5. korpusa

Iz Gradske uprave Bihaća ističu da su problemi vezani za državno poljoprivredno zemljište, način njegovog korištenja, utvrđivanje vlasništva / posjednika prisutni dugi niz godina, ali da do danas ništa konkretno nije urađeno na njihovom rješavanju

“Fulbrightova stipendija omogućila mi je da svoja već započeta istraživanja s fokusom na kulturne i umjetničke prakse u Sarajevu dodatno proširim koristeći detroitsku perspektivu. Kada je riječ o Sarajevu, rekao bih da je riječ o iznimno specifičnom socijalnom i političkom kontekstu koji je najlakše razumjeti kroz činjenicu zvaničnog nemara države prema sedam institucija kulture od državnog značaja, a koji je determiniran mirovnim sporazumom u Daytonu”

Ograničeno kretanje ljudi širom svijeta uveliko šteti turizmu i ugostiteljstvu. Unsko-sanski kanton područje je koje inače živi od ovih dviju privrednih grana. Zbog pandemije virusa korona, mjesecima nema turista niti dijaspore koji značajno doprinose ekonomiji ovog dijela Bosne i Hercegovine. Štete nastale uslijed takvog stanja nemjerljive su, a oporavak će biti bolan i dugotrajan

Prostor Kulen-Vakufa i Orašca, navodi dr. Mujo Begić u knjizi Ljutočka dolino, nikad ne zaboravi u izdanju od 2004. godine, naseljen je u prastaro doba, čemu u prilog govori i činjenica da je u arheološkim istraživanjima pronađeno mnogo predmeta i ostataka koji to potvrđuju

Stari grad Ključ proglašen je 1951. godine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Poslije Agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992–1995) Općina Ključ je u saradnji sa Zavodom za očuvanje kulturno-historijskog naslijeđa renovirala Tabor kulu, osmanski dio Starog grada, ali je srednjovjekovni grad Ključ i dalje netaknut, prekriven je gustim rastinjem, debelim bršljenom, urastao je u stijene koje se okomito uzdižu iznad današnjeg Ključa

Uz rast broja građana zaraženih virusom korona i prisustvo velikog broja ilegalnih migranata u Krajini, stvari su dodatno otežali i masovni povraci građana iz zemalja Evropske unije. Policija i zdravstveni radnici su pod pritiskom povećanog obima posla i izloženosti rizicima po vlastito zdravlje. Ali sve to ih, zasad, ne sprečava da savjesno i odgovorno obavljaju svoj posao

“Narod odlazi sve više i neki se pesimizam uvukao u ljude. Imam osjećaj da, kada bi Mercedes otvorio fabriku ovdje, to ne bi promijenilo stanje niti zaustavilo ljude da idu vani. I sam razmišljam da idem. Ne idu svi iz ekonomskih razloga, ali dobar broj njih zbog toga napušta Ključ. Mislim da je ljudima svega preko glave i da su izgubili sabur čekajući 25 godina da se stvari u društvu promijene”, kaže efendija Štulanović

Ove godine najveće gradsko priznanje, Povelju “26. februar”, dobio je general Armije RBiH Atif Dudaković za doprinos unapređenju općih i civilizacijskih vrijednosti, očuvanju i promoviranju istine i sjećanja na historijske događaje vezane za odbranu suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. “Peti korpus Armije RBiH na čelu s generalom Atifom Dudakovićem odbranio je Bihać i Unsko-sanski kanton. On je naš i od njega ne odustajemo”, poručeno je sa svečane sjednice Gradskog vijeća

Podržite nas na Facebooku!