U posljednja tri desetljeća nestale su velike bošnjačke izdavačke kuće, a veliki broj časopisa je i nastao i nestao. Stječe se dojam da Bošnjacima nije nedostajalo kvaliteta, ali ono što nedostaje jeste zasigurno kontinuitet. Novopokrenuti magazin za kulturu i društvo “Biserje”, za sada na portalu kao elektronski, a u dogledno vrijeme i kao printani medij, predstavlja novu platformu na kojoj se mogu naći svi dobrohotni, bez obzira na njihovo političko i ideološko uvjerenje, a koji su spremni uložiti vlastitu energiju za promicanje bošnjačke tradicije, bosanskoga jezika i savremene bošnjačke političke misli

Iza sebe je ostavio brojne zadužbine širom carstva. U Bosni je gradio mostove i džamije, po Stambolu i Šamu džamije, medrese i česme. Trajno dobro, reklo bi se. O njemu su pjevali najpoznatiji osmanski pjesnici, opisivali ga najznačajniji povjesničari i pisci hronika. Pa ipak, možda su ga najkvalitetnije opisala njegova djela u kojim se krije i poruka našoj generaciji: Ma koliko bili uspješni i moćni, i ma gdje da živjeli, nemojte zaboraviti odakle ste potekli. Pomozite svom narodu, investirajte, gradite, podržavajte i ponosite se svojim porijeklom

Naš vojnik se preko minskih polja i sniježnih bregova popeo na Vlašić, osvajao neosvojivo, odbranio neodbranjivo, a naši generali se po sudovima moraju braniti od nepravde i čine to, bez obzira ne sve gorčine, dostojanstveno. U ime tog nesalomljivog duha, možemo li mi danas učiniti iskrene iskorake prema zajedništvu?

Trenutno uređenje BiH i odnos snaga na političkoj sceni ne dozvoljavaju ni javljanje primisli o obavezi koju kao narod imamo prema svojoj braći s kojom se sudbina poigrala na najmučniji način. Možda to i jeste tako. Međutim, ne smije ostati na tom odgovoru jer se ti Bošnjaci osjećaju kao dio jedne nacije kojoj je središte u Bosni i Hercegovini i ne smijemo ih se olahko odricati. Moramo učiniti korak dalje. Moramo, kako su to naši preci radili tokom historije, prevazići prepreku za koju svi tvrde da je neprelazna i nerješiva

Drugi su narodi shvatili vrijednost predsjednikovih djela, misli i ideja, prevode ih i svojoj omladini omogućavaju da te misli i ideje upijaju, formirajući se kao zrele ličnosti koje znaju do kojih je granica moguće u ovom životu ići i da li uopće postoje granice kada je u pitanju ljubav prema domovini. Albanci, Turci, Arapi i Iranci predsjednikove knjige prevode, na temelju njihova sadržaja pišu naučne radove i izvlače pouke

Gdje smo se izgubili toliko da nismo u stanju vidjeti da nas je na većini geografskog prostora kojim se prostire Bosna i Hercegovina sve manje i da taj negativni trend možemo spriječiti samo ako stanemo pred ogledalo vlastite savjesti i uvjerimo sebe da nam je u jedinstvu spas i da samo jedinstvenim nastupom možemo konačno definirati nacionalne interese koji će nam ubuduće biti vodilja u političkom, naučnom, kulturnom, umjetničkom, društvenom i svakom drugom djelovanju

Ono što bosanskohercegovačke toponime vezane za etnik Hrvat razlikuje od toponima iste ili slične poveznice na prostoru drugih država u regiji jeste činjenica da mjesta i naselja Hrvati i Hrvatin u Bosni i Hercegovini nastanjuju Bošnjaci koji se, pretežno, tako i prezivaju. Da, prezime Hrvat na prostoru Bosni i Hercegovine većinom nose Bošnjaci

Migracije bosanskog stanovništva tokom minulih stoljeća sezale su znatno dalje od susjednih država. Tako, naprimjer, putnik-namjernik koji iz Bosne krene put Mađarske ne bi se trebao iznenaditi ako negdje u Budimpešti ugleda tablu advokata koji se zove Laszlo Bosnyák, doktora Ferenca Bosnyáka ili notara Joszefa Bosnyáka

Podržite nas na Facebooku!