fbpx

Ideja ove inicijalne verzije jeste da se predstave tri zanata koja su pred izumiranjem: kazazi, četkari i bozadžije. Kasnije bismo, s dodatnim sredstvima, dodavali još zanata. Pronašli smo zanatlije koji su posljednji izdanci svojih porodica, s njima smo napravili ovaj projekt. Imamo intervjue sa zanatlijama, imamo snimak njihovog rada i glumca koji proigrava priče o tim zanatima. Cijela će aplikacija biti namijenjena za virtualnu realnost, moći će se gledati pomoću VR headseta, ali ćemo napraviti i desktop verziju za korisnike koji nemaju headset, a koja će se moći gledati na običnom računaru

Formula je vrlo jednostavna. Trebamo biti samo malo više savjesni. Svaki pojedinac odgovoran je za sebe, ali i za društvo. Vi ne štitite u ovom slučaju samo sebe već i svoje najmilije. Ne možete promijeniti svijet, ali možete apelirati. To je naš problem. Svačija individualna odgovornost itekako je bitna, te da tu odgovornost prenosimo i na najbliže članove porodice i na svoj komšiluk”

Trebamo pogledati da smo mi siromasi, jer se u ajetu kaže: “O, ljudi, svi ste vi siromasi i ovisni o Allahu.” Dakle, svi smo gladni, bez popudbine, oskudno odjeveni i očekujemo da nas Jedini nahrani, odjene i osigura nam opskrbu. “Dolazili su izdaleka prevalivši dug put”, a mi smo svi putnici, hodočasnici na putu i ne smijemo biti prevareni po pitanju cilja, a kojim putem idemo, to je manje bitno, ali nam se cilj ne smije zamagliti

“Mnogi ljudi se bave bošnjačkom književnošću, samo je pitanje koliko je to bavljenje sustavno, koliko je zasnovano na nekim ozbiljnim projektima. Za mene je to suština. A i to je važno da imamo samostalan predmet koji će se zvati Bošnjačka književnost, a neka se nalazi i u okviru drugih predmeta. Suština je da mi dobijemo projekte i proučavanje ovih književnosti, a da kruna ovog proučavanja bude, ponavljam, povijest bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti. A mi nemamo nijednu ni drugu”

Pred kraj osamdesetih godina radi se na obnovi Kulturnog društva “Preporod”. Osnivačka skupština u Sarajevu, kao i osnivačke skupštine u svim gradovima BiH, napravila je izvanredan kulturni ambijent u kome će se stvarati ona klima koja će prethoditi otopljavanju odnosa unutar BiH i omogućiti stvaranje demokratskih promjena i višepartijskih sistema. Svake sedmice “Preporodovi” predavači gostovali su na tribinama po cijeloj BiH. Te su tribine bile izvanredna edukacija naroda u svrhu samorazumijevanja

“Nijedna islamska knjiga (izuzimajući, naravno, Kur’an i hadiska djela) nije tako privlačila našu ulemu, naše učene ljude, i ne samo njih, kao što je to slučaj s Mesnevijom, tim čudesnim djelom sufijske književnosti. Mesneviju su voljeli, slušali i izučavali ne samo sufije već i trgovci, zanatlije, hodže i muftije, muderrisi i pjesnici, paše i be¬go¬vi, carevi i veziri; bogati i siromašni. Bilo je takvih entuzijasta koji su iz ljubavi prema toj knjizi preduzimali takve korake koji bi i danas, u eri tehničkih čuda, bili pravi izazov za avanturiste”, napisao je hadži Šaban Gadžo, čovjek koji je veliki dio svog života proveo uz rahmetli hadži hafiza Halid-efendiju Hadžimulića, sarajevskog mesnevihana i hatiba Careve džamije u Sarajevu. Danas, uslijed nemogućnosti kazivanja Mesnevije zbog novonastalih okolnosti, magazin Stav odlučio je u dogovoru s aktuelnim mesnevihanom hadži hafizom Mehmedom Karahodžićem u ramazanskim brojevima prenijeti dio dersova iz Mesnevije održanih, počevši od kraja prošle godine, u Mevlevijskom kulturnom centru na Jekovcu

Zubejda Gobeljić, profesorica odgoja u Behram-begovoj medresi u Tuzli, okončala je 12. maja 2020. godine šestogodišnje educiranje iz svih kiraeta i time stekla titulu prve kurra hafize u Bosni i Hercegovini. Ovaj poduhvat iznijela je do kraja uz pomoć najeminentnijeg stručnjaka kiraetske nauke u Bosni i Hercegovini, kurra-hafiza prof. dr. Dževada Šošića. O svom životnom putu i tome kako je postala hafiza, šta titula “kurra-hafiza” uopće znači, kako do nje doći i zašto je to toliko težak zadatak, kao i o brojnim drugim pitanjima Gobeljić govori za magazin Stav

“Nijedna islamska knjiga (izuzimajući, naravno, Kur’an i hadiska djela) nije tako privlačila našu ulemu, naše učene ljude, i ne samo njih, kao što je to slučaj s Mesnevijom, tim čudesnim djelom sufijske književnosti. Mesneviju su voljeli, slušali i izučavali ne samo sufije već i trgovci, zanatlije, hodže i muftije, muderrisi i pjesnici, paše i be¬go¬vi, carevi i veziri; bogati i siromašni. Bilo je takvih entuzijasta koji su iz ljubavi prema toj knjizi preduzimali takve korake koji bi i danas, u eri tehničkih čuda, bili pravi izazov za avanturiste”, napisao je hadži Šaban Gadžo, čovjek koji je veliki dio svog života proveo uz rahmetli hadži hafiza Halid-efendiju Hadžimulića, sarajevskog mesnevihana i hatiba Careve džamije u Sarajevu. Danas, uslijed nemogućnosti kazivanja Mesnevije zbog novonastalih okolnosti, magazin Stav odlučio je u dogovoru s aktuelnim mesnevihanom hadži hafizom Mehmedom Karahodžićem u ramazanskim brojevima prenijeti dio dersova iz Mesnevije održanih, počevši od kraja prošle godine, u Mevlevijskom kulturnom centru na Jekovcu

“Bašagić je bio u suštini predvodnik čitave jedne generacije koja je gradila i naš kulturni kolektivni identitet, ali i naš cjelokupni svijet, ili naš cjelokupni kulturno-društveni okvir u kojem po mnogo čemu živimo i danas. On je, naime, cijelim svojim i životom, i djelom, i širim djelovanjem nastojao odgovoriti na situaciju u kojoj su se našli Bošnjaci i Bosna i Hercegovina nakon austrougarske okupacije Bosne 1878. godine”

Podržite nas na Facebooku!