fbpx

“Nijedna islamska knjiga (izuzimajući, naravno, Kur’an i hadiska djela) nije tako privlačila našu ulemu, naše učene ljude, i ne samo njih, kao što je to slučaj s Mesnevijom, tim čudesnim djelom sufijske književnosti. Mesneviju su voljeli, slušali i izučavali ne samo sufije već i trgovci, zanatlije, hodže i muftije, muderrisi i pjesnici, paše i be¬go¬vi, carevi i veziri; bogati i siromašni. Bilo je takvih entuzijasta koji su iz ljubavi prema toj knjizi preduzimali takve korake koji bi i danas, u eri tehničkih čuda, bili pravi izazov za avanturiste”, napisao je hadži Šaban Gadžo, čovjek koji je veliki dio svog života proveo uz rahmetli hadži hafiza Halid-efendiju Hadžimulića, sarajevskog mesnevihana i hatiba Careve džamije u Sarajevu. Danas, uslijed nemogućnosti kazivanja Mesnevije zbog novonastalih okolnosti, magazin Stav odlučio je u dogovoru s aktuelnim mesnevihanom hadži hafizom Mehmedom Karahodžićem u ramazanskim brojevima prenijeti dio dersova iz Mesnevije održanih, počevši od kraja prošle godine, u Mevlevijskom kulturnom centru na Jekovcu

“Bašagić je bio u suštini predvodnik čitave jedne generacije koja je gradila i naš kulturni kolektivni identitet, ali i naš cjelokupni svijet, ili naš cjelokupni kulturno-društveni okvir u kojem po mnogo čemu živimo i danas. On je, naime, cijelim svojim i životom, i djelom, i širim djelovanjem nastojao odgovoriti na situaciju u kojoj su se našli Bošnjaci i Bosna i Hercegovina nakon austrougarske okupacije Bosne 1878. godine”

Na 150 stranica 17. broja časopisa Živa baština čitaocu je ponuđen cio spektar autorskih tekstova koji osvjetljavaju temu tekijske ilahije iz različitih uglova. U ovom broju časopisa prvi je put na stručan i naučan način kodificiran i standardiziran žanr tekijske ilahije, što neumoljivo svjedoči o bitnosti ovog (broja) časopisa za bosnistiku

“Nijedna islamska knjiga (izuzimajući, naravno, Kur’an i hadiska djela) nije tako privlačila našu ulemu, naše učene ljude, i ne samo njih, kao što je to slučaj s Mesnevijom, tim čudesnim djelom sufijske književnosti. Mesneviju su voljeli, slušali i izučavali ne samo sufije već i trgovci, zanatlije, hodže i muftije, muderrisi i pjesnici, paše i be¬go¬vi, carevi i veziri; bogati i siromašni. Bilo je takvih entuzijasta koji su iz ljubavi prema toj knjizi preduzimali takve korake koji bi i danas, u eri tehničkih čuda, bili pravi izazov za avanturiste”, napisao je hadži Šaban Gadžo, čovjek koji je veliki dio svog života proveo uz rahmetli hadži hafiza Halid-efendiju Hadžimulića, sarajevskog mesnevihana i hatiba Careve džamije u Sarajevu. Danas, uslijed nemogućnosti kazivanja Mesnevije zbog novonastalih okolnosti, magazin Stav odlučio je u dogovoru s aktuelnim mesnevihanom hadži hafizom Mehmedom Karahodžićem u ramazanskim brojevima prenijeti dio dersova iz Mesnevije održanih, počevši od kraja prošle godine, u Mevlevijskom kulturnom centru na Jekovcu

Salih-efendija Halilović već je 14 godina drugi imam Begove džamije u Sarajevu. Rođen je 1981. godine u Sarajevu. Za vrijeme Agresije na Bosnu i Hercegovinu bio je u sarajevskom naselju Dobrinja, svega dvjestotinjak metara od prve linije fronta. Gazi Husrev-begovu medresu upisuje 1996. i završava 2000. godine. Iste godine ide u Kairo i upisuje studij na Univerzitetu Al-Azhar, te se 2005. godine vraća u Sarajevo kao profesor tefsira. Autor je knjige Učenje Kur'ana napamet – upute i metode, koju je objavio prošle godine

Kada je Fejzullah-efendija Hadžibajrić, poznati sarajevski mesnevihan, 1969. godine krenuo na hadž, Konya je bio nezaobilazan grad na njegovom putu. Pošto je stigao, nemalo se rastužio kada je saznao da se tu, u kolijevci Mesnevije, nije očuvao kontinuitet njenog kazivanja, te da se dersovi iz Mesnevije ne održavaju već 40 godina. Dodatno ga je iznenadila i činjenica da, osim muftije, tek poneki usputni zaljubljenik poznaje perzijski jezik. Kada im je Fejzullah efendija ispričao, nisu se mogli načuditi da se u Sarajevu posljednjih 450 godina bez prestanka kazuje Mesnevija, što nije bio slučaj s brojnim gradovima širom Bosne i svijeta u kojima se nekada držao ders iz Mesnevije

“Nijedna islamska knjiga (izuzimajući, naravno, Kur’an i hadiska djela) nije tako privlačila našu ulemu, naše učene ljude, i ne samo njih, kao što je to slučaj s Mesnevijom, tim čudesnim djelom sufijske književnosti. Mesneviju su voljeli, slušali i izučavali ne samo sufije već i trgovci, zanatlije, hodže i muftije, muderrisi i pjesnici, paše i be¬go¬vi, carevi i veziri; bogati i siromašni. Bilo je takvih entuzijasta koji su iz ljubavi prema toj knjizi preduzimali takve korake koji bi i danas, u eri tehničkih čuda, bili pravi izazov za avanturiste”, napisao je hadži Šaban Gadžo, čovjek koji je veliki dio svog života proveo uz rahmetli hadži hafiza Halid-efendiju Hadžimulića, sarajevskog mesnevihana i hatiba Careve džamije u Sarajevu. Danas, uslijed nemogućnosti kazivanja Mesnevije zbog novonastalih okolnosti, magazin Stav odlučio je u dogovoru s aktuelnim mesnevihanom hadži hafizom Mehmedom Karahodžićem u ramazanskim brojevima prenijeti dio dersova iz Mesnevije održanih, počevši od kraja prošle godine, u Mevlevijskom kulturnom centru na Jekovcu

Pred nama su sada dva izazova. Prvi je da pripremamo kvalitetne, korisne, poučne i zanimljive sadržaje koji će opravdati povjerenje svih ljudi koji su se interesirali kada ćemo pokrenuti televiziju. Drugi je da osiguramo dostupnost BIR televizije u mreži kablovskih, internet i OTT platformi svim gledaocima koji žele pratiti naš TV kanal”, poručuje Amir Sakić, direktor Media centra IZ u BiH

Sejo Pitić sarajevski je muzičar i pjevač koji je na estradi već skoro šezdeset godina. Vjerovatno ne postoji niko u Bosni i Hercegovini ko je imalo zagazio muzičkim vodama a da barem jednom nije čuo njegov hit Plava žena, topla zima, koji ove godine navršava 40 godina od prve izvedbe. Pitić je trenutno u izolaciji zbog virusa COVID-19, međutim, vrlo je rado podržao izazov i natjecanje “#Mojsevdah”, koji je pokrenula Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” preko svog portala za kulturu i društvo Biserje.ba. Za magazin Stav priča o svojim prvim nastupima, najvećem hitu koji je snimio, sevdalinci vječno prisutnoj u njegovom životu, izolaciji zbog virusa i brojnim drugim temama

Podržite nas na Facebooku!