Do džamije se od visoke trave, guste šikare, neprohodnih žbunova i korova, te ostalog rastinja kojem se ni imena ne zna, skoro i ne može doći. Usred mesdžida nikla je povisoka smokva, a miris nane, ćubre i drugog ljekovitog bilja budi čudna osjećanja i nostalgiju za nekim neproživljenim životima i vremenima. Za to je vjerovatno kriv i kameni mihrab koji se ne može ne primijetiti čim se uđe u prostor za klanjanje. Grandiozan i gord, odolijevao je stoljećima, pa poručuje da su u njemu ratove i borbe vodile stotine imama (mihrab – ar. mjesto gdje se vodi borba, rat), te da je, uprkos današnjem izgledu, iz svake izašao ipak kao pobjednik. Ali, ono što nisu uspjeli vrijeme i ljudi možda će učiniti puzavica koja je preplavila zidove ove hercegovačke krasotice, pa džamija više ne ostavlja dojam molitvenog prostora već neke evropske srednjovjekovne skrivene citadele

: Sevdalinka nije bosanska ljubavna pjesma, regionalna ljubavna pjesma, južnoslavenska ljubavna pjesma, ona je bošnjačka usmena ljubavna pjesma – posebna vrsta. A postala je kasnije i bosanska, i južnoslavenska u jednom širem smislu zahvaljujući njenom prihvatanju u šire okvire. Mi tačno danas književnohistorijski možemo rekonstruirati taj put širenja i prihvatanja sevdalinke

“Kako su ti kameni blokovi obrađeni, kako su uklopljeni jedan u drugi, i to bez maltera, bez ičega, bolan, to samo Allah, dž. š., zna. Vidite, imate vi tu kamenica koje su teške i po nekoliko tona. Kakve su to sile bile da to naprave i sagrade, eto, to ljudima i danas nije jasno. Ima isto tako priča da je čitava ova dolina koju sad dolje vidite bila ispunjena morem i da je zapravo ova tvrđava bila napravljena odmah tu uz obalu. A nije ni to bez pameti, jer su nama naši stari pričali da su pronalazili tu dolje ispod velike gvozdene halke za koje su ti stanovnici Daorsona vezali svoje brodove. Tako se pretpostavlja da su bili dobri moreplovci i da su bili trgovci, eh, sad hajde znadi šta je i kako je istina”, priča Muriz

Ne zna se tačno od kada datiraju trebinjski dolapi. Ostala je priča da je Mujaga Hadžihasanović, putujući na hadž, u Misiru zapazio naprave koje iz Nila izbacuju vodu na žedne oranice, pretvarajući ih u rajske bašče okovane pustinjom. Predaja kaže da je istog trenutka od letvica napravio maketu, pa se, po njegovom povratku s hadža, pod Pridvorcima kod Trebinja ubrzo počelo okretati čuveno Hadžihasanovića kolo

Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, povodom stogodišnjice potpisivanja Mirovnog sporazuma u Saint-Germainu, u Sarajevu je organizirao međunarodnu naučnu konferenciju pod nazivom “Muslimani nakon Velikog rata: Sto godina od mirovnog ugovora iz Saint-Germaina 1919–2019”. Prisustvovali su Husein ef. Smajić, zamjenik reisul-uleme Islamske zajednice u BiH, Guillaume Rousson, ambasador Francuske u Bosni i Hercegovini, brojne zvanice, akademski radnici, univerzitetski profesori, naučni i kulturni radnici, a konferencija je održana pod visokim pokroviteljstvom Huseina ef. Kavazovića, reisul-uleme Islamske zajednice u BiH

Velija Kukuruzović bio je dugogodišnji muezzin Careve džamije i jedan od učenika poznatog sarajevskog alima, hadži hafiza Halida ef. Hadžimulića. Kako i sam kaže, Allah, dž. š., njegovoj je porodičnoj lozi dao lijep glas i dobar sluh, koje je on koristio kako bi razveseljavao hadži hafiza, Allahovog prijatelja, kao i svoje prijatelje. Također, divnim glasom učio je ezane s brojnih svetih mjesta u islamu, kao i s munara poznatih džamija, poput Mesdžidul-akse u Jerusalemu u Palestini, hazreti Šemsove i hazreti Mevlanatove džamije u Konyi u Turskoj, a ezan je stigao proučiti i sa skoro svih tornjeva u Andalusu koji su nekada bili munare džamija. Ezanio je i iz najstarije džamije na tlu Evrope. Za Stav priča o svojim muezzinskim počecima, kao i o osjećaju kako je okujisati s 300 metara visokog Eiffelovog tornja

Provedba Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma, koji osigurava povratak izbjeglica na svoja ognjišta, u najmanjem je procentu, nažalost, ispunjena u jugoistočnoj Bosni. Po mom mišljenju, tu je riječ o međunarodnoj zavjeri. Prostor Žepe, Rogatice, Višegrada, Rudog, Čajniča i Foče zapravo je teritorij koji nas fizički veže za Bošnjake Sandžaka, a preko njih s muslimanima, odnosno Albancima Kosova i Albanije. Čini mi se da se pravi jedna tampon-zona, da dio Bosne i Hercegovine koji većinom naseljavaju Bošnjaci postaje evropska Gaza

“Moramo se prisjećati i prenositi s generacije na generaciju da je u BiH počinjen genocid ogromnih razmjera, i to u savremenom dobu, u dobu kada je svijet svojim okom, svojim uhom i svojim duhom prisustvovao takvom zločinu nad bosanskim narodom. Uprkos tome, hvala dragom Allahu, dž. š, mi smo ipak kao narod opstali i sačuvali svoju domovinu. Allah, dž. š., u Kur’anu kaže: 'Innallahe juhibullezine jukatilune fi sebilihi saffen, ke ennehum bunjanun mersus.’ (Zaista Allah voli one koji se na Njegovom putu bore u redovima kao da su bedem čvrsti.)”

“‘Limitless’ je operativni sistem napravljen za slijepe i slabovidne osobe kako bi one mogle neometano koristiti mobitel. Uz pomoć vještačke inteligencije i 'machine learninga', uspio sam sve sklopiti i napraviti operativni sistem baziran malim dijelom na androidu, a sve ostalo moja je originalna ideja, koja se može proširiti i na druga hendikepirana lica, ali prvo želim da završim ovo što sam započeo”

Podržite nas na Facebooku!