“Suprotno procesu asimilacije, treba stimulirati proces integracije, što podrazumijeva grupe ili pojedince koji su dio većinskog društva, ali su uspjeli da zadrže svoje kulturne posebnosti. U nekim zemljama takve su grupe čak dobile i status manjinskog naroda, sa ili bez zahtjeva o određenoj autonomiji, vlastitih škola i sl. To znači da su pripadnici doseljeničke grupe potpuno ravnopravni većinskoj grupi u smislu životne egzistencije, prava i obaveza, ali su uspjeli da paralelno zadrže svoj jezik, kulturu, običaje i slično”

“Mi smo zainteresirani za svaki smislen projekt koji ima veze s našom domovinom i s našim narodom, a koji nije u kontradikciji s našom vjerskom misijom. Svjesni smo širine onoga što u sebi nosi pojam kultura, pojam domovina, pa smo i otvoreni i za dijalog i za saradnju s različitostima. Svjesni smo da se ne možemo zatvarati u geta jer smo u njima osuđeni na odumiranje i propast. I zato je naša ruka pružena svima koji su dobronamjerni i žele komunikaciju. Sretni smo što su nam gosti iz Sarajeva na ovoj manifestaciji popunili jednu prazninu koja se tiče osjećaja ponosa i dostojanstva na Bosnu i na Bošnjake”

U nedostatku smislenog rješenja te osjećaja samonemoći razvila se svojevrsna fama da je zapostavljena dijaspora ključ rješenja bošnjačkih problema, da je nekovrsni “El Dorado” koji će deux ex machina riješiti svakovrsnu krizu koju svjedočimo. No, Bošnjaci u dijaspori jedan su vrlo bitan kadrovski potencijal jer posjeduju dragocjena znanja kojih nema u BiH, oni su time bitni kao poticaj ili inicijalni zamašnjak za narednu stepenicu u kulturno‑društvenoj evoluciji bošnjačkog naroda, oni su bitni i kao moguća lobistička snaga u slučaju kriza. Ali nisu El Dorado. Jer, Bosna se brani i Bosna se čuva u Bosni, a ne u dijaspori

Na univerzitetu u Chicagu Mešić je nedavno magistrirao na temu Uloga i značaj imamskog poziva u bosanskoj zajednici u SAD-u. Hafiz Muriz Mešić imenovan je i za rukovodioca Ureda za vjerske poslove pri Islamskoj zajednici Bošnjaka Sjeverne Amerike. Autor je dviju knjiga: zbirke mudrih izreka i savjeta Nadahnute misli, te dvojezičnog udžbenika za mektepsku nastavu Maktabiya

Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Austriji “Consilium Bosniacum” je, pored još boljeg umrežavanja udruženja i uvezivanja uspješnih ljudi porijeklom iz BiH, uzeo sebi za zadatak zastupanje interesa i zaštitu prava građanki i građana porijeklom iz Bosne i Hercegovine

Enisa Larson živi i radi u Švedskoj, a u okolini Prijedora, odakle je rodom, 2012. godine podigla je voćnjak na vlastitom imanju. U voćnjaku je zasađeno 5.000 stabala. Već 2016. godine Enisa je osnovala firmu “Agroplus”. Renata Skoko odselila je kao samohrana majka s djetetom školskog uzrasta nedavno u Njemačku. Pošto ima hrvatsku putovnicu, mogla je otići da radi a da ne traži vizu. U Sarajevu je radila u privatnoj poliklinici, a u Njemačkoj je njegovateljica

„Posebno bitno je da iza ovakvih projekata stoje institucije. Ovaj projekat je podržao predsjednik Bakir Izetbegović, a i reisul ulema Husein Kavazović. Podržale su ga naše naučne, ali i nacionalne institucije. Posebno je bitno da je ovaj projekat djelo dobro ogranizirane grupe autora, za razliku od prijašnjih vremena kada su ovakve projekte radili izvrsni pojedinci, ali usamljenici“, rekao je Mehonić.

Činjenica da bosanskohercegovačka dijaspora godišnje ulaže oko 1,57 milijardi eura u Bosnu i Hercegovinu govori o njenoj veoma važnoj ulozi u ekonomskom razvoju ove zemlje. Kao najveći ulagač, dijaspora bi trebala mnogo više utjecati na procese u zemlji svog porijekla, ali to nije slučaj. Na izborima 2014. godine pravo glasa iskoristilo je svega 30.000 državljana Bosne i Hercegovine koji žive van granica domovine, što je poražavajući podatak

Podržite nas na Facebooku!