fbpx

Proces registracije za lokalne izbore 2020. je završen, ali ostao je veliki broj otvorenih pitanja. Iz dijaspore su danima upozoravali da se sve veći broj osoba iz Srbije nelegalno prijavljuje, koristeći pri tome identitet Bošnjaka iz Srebrenice, Bratunca, Zvornika i drugih gradova. S druge strane, bilježi se veliki broj neopravdano odbijenih bošnjačkih prijava. Veliki broj aktivista u dijaspori učestvovao je u agitiranju, prije svega Bošnjaka koji su protjerani s teritorije manjeg entiteta, pokušavajući ukazati na značaj registracije. Sagovornici na temu procesa registracije, značaja dijaspore i budućih projekata s kojima se želi sačuvati bošnjački identitet dokazani su borci i patriote koji Bosnu i Hercegovinu nose u srcu

“Budući da van granica BiH živi mnogo osoba i da naša domovina ima obavezu prema njima, željeli bismo da apeliramo i da zamolimo naše ljude u domovini, bez obzira kojoj političkoj opciji pripadali, da se pobrinu za te ljude kako ne bi došli u situaciju da izgube svoj bošnjački identitet. Molimo da se koriste svi mogući kanali kako bi došli do tih ljudi i da se održi ta veza s našim ljudima, ma gdje oni živjeli”

Za razliku od ostatka Bosne i Hercegovine, u Mostaru će lokalni izbori, prvi nakon onih iz 2008. godine, biti održani 20. decembra 2020. godine, tako da mostarska dijaspora ima nešto više vremena za pripreme za sudjelovanje na izborima. Svi Mostarci širom svijeta mogu se prijaviti za glasanje do 6. oktobra u ponoć

Tokom desetodnevnog obilaska Bošnjaka Sjeverne Amerike imao je priliku analizirati stanje među Bošnjacima koji su slavili svoje državne i vjerske praznike. Njihov nacionalni identitet nije mogao biti pokoleban jer su se kontinuirano suprotstavljali napadima četničke i ustaške emigracije. Iako u ovom periodu Bošnjaci nisu bili masovno visokoobrazovani, među bošnjačkom emigracijom izdvajalo se nekoliko značajnih imena koji su bili nosioci nacionalne i državotvorne ideje među Bošnjacima Sjeverne Amerike

Simptomatično je to što se ovakvi tekstovi pojavljuju nakon što je primijećeno da su se bošnjačke političke i kulturne institucije ozbiljno angažirale i mobilizirale bošnjačku dijasporu. Očite su namjere da se ovo pitanje ôstavi na stol”, tačnije da se problematizira sve veće učešće protjeranih Bošnjaka u lokalnim izborima jer ono čini rezultate agresije, genocida i protjerivanja nepotpunim.

Bošnjačka dijaspora koja često ističe da želi biti više uključena u procese koji se dešavaju u njihovoj domovini veoma jednostavno ima priliku da, kako to vole reći, “uzmu stvari u svoje ruke”. Registriranje i glasanje na predstojećim izborima prilika je za dijasporu da prema svojoj volji donesu prevagu u najvažnijem političkom procesu na koji direktno imaju mogućnost da utječu

Ostalo je još svega desetak dana za registraciju, a nama ostaje da pozovemo sve naše državljane s pravom glasa da to pravo iskoriste i uzmu aktivno učešće u političkom životu svoje domovine, da ne budu pasivni posmatrači i jalovi kritizeri procesa. Lokalni su izbori važni, posebno u onim općinama u kojima je demografska i nacionalna struktura silom promijenjena. Stanovnici Srebrenice, Prijedora, Foče, Stoca i mnogih drugih bosanskohercegovačkih mjesta danas su razasuti po cijelom svijetu i više ne žive tamo gdje su rođeni. Ali i dalje imaju pravo glasati, i to pravo trebaju iskoristiti

Od početka Agresije na Bosnu i Hercegovinu svi parametri pokazuju da je dijaspora kontinuirano uz svoju domovinu, a kontinuitet takvog odnosa moći će pokazati za vrijeme kampanja prijave članova dijaspore na lokalne izbore zakazane u novembru ove godine. Posebno se ovo odnosi na veliki broj iseljenika iz Srebrenice koji su zbog Genocida napustili svoj grad. Njihovi glasovi izuzetno su važni u podršci probosanskom zajedničkom kandidatu za načelnika Srebrenice Aliji Tabakoviću

To da čovjek mora napredovati i grčevito držati korak s vremenom, a ustvari ima osjećaj kao da se iscrpljuje stojeći u mjestu, stvara sve češće bolest koju su nazvali burn-out (sagorijevanje). Neko isključi svjetlo u nama. Ne vidimo kuda dalje. Ljudi koji su još zdravi govore da se više tereta ne može nositi. Oni koji su proučavali ovaj fenomen (burn-out) tvrde da se on ne javlja od pretjeranog rada već od osjećaja da se čovjek mora mnogo brže kretati, ali da sve to gubi smisao, zaboravlja se u konačnici namjera i cilj tog kretanja

“Suprotno procesu asimilacije, treba stimulirati proces integracije, što podrazumijeva grupe ili pojedince koji su dio većinskog društva, ali su uspjeli da zadrže svoje kulturne posebnosti. U nekim zemljama takve su grupe čak dobile i status manjinskog naroda, sa ili bez zahtjeva o određenoj autonomiji, vlastitih škola i sl. To znači da su pripadnici doseljeničke grupe potpuno ravnopravni većinskoj grupi u smislu životne egzistencije, prava i obaveza, ali su uspjeli da paralelno zadrže svoj jezik, kulturu, običaje i slično”

Podržite nas na Facebooku!