Svi djelići nisu skladno raspoređeni u tom mozaiku. U samo 19 kvadratnih kilometara sve je pomiješano. U centru je koncentrirano stanovništvo s većom kupovinom moći, konzervativno i tradicionalističko. U prvom pojasu periferije, s hiljadama domova vojnika koji služe u tamošnjim bazama, mjesto je na kojem lovi Vox.

Ne samo od profesora Lučića iz Zagreba već, nažalost, i s drugih strana dopire, upotrebom naučnih titula, vulgariziranje najznačajnijih pitanja za međunacionalne i međudržavne odnose u balkanskoj regiji, kojoj pripada i Hrvatska. Za njegovu od istine beskonačno udaljenu ocjenu opravdano je reći da je propagandistička, obmanjivačka, da nema nikakve veze s naukom, pa u konačnom da je banalna, vulgarna, iracionalna i glupa ako se pod pojam gluposti uvjetno svrsta iracionalnost, ili obratno, ako se pod pojam iracionalnost uvjetno svrsta pojam glupost. Sa stajališta onih koji brinu o svojoj i općoj sigurnosti, redakciji Globusa treba se zahvaliti što, kad već postoje, objavljuje gluposti (iracionalnosti)

Iako njegova priča ima mnogo sličnosti s izjavama čelnika Zlatne zore, Velopóulos poriče da glasovi koje dobija dolaze od bivših glasača Zlatne zore. “Naše ankete pokazuju da je 70% glasača koji su nekada glasali za Zlatnu zoru otišlo u Novu demokratiju (ND, konzervativna stranka koja je pobijedila na nedjeljnim izborima.) Ali ND to krije jer ne želi biti stranka ekstremne desnice.”

Ono što je uspijevalo njegovim prethodnicima (skreni udesno kad zaškripi) njemu nije prošlo jer je javnost taj čin doživjela neiskrenim. Plenković se percipira kao čovjek neodlučan u svom ideološkom usmjerenju koji luta od centra do radikalnog desnog usmjerenja. HDZ-u se ponovno obilo o glavu zalaženje u biračko tijelo koje po prirodi nije njegovo. Ogroman prostor na desnici od čak 17% glasova HDZ-u uzele su desnije političke opcije. Dok, s druge strane, HDZ gotovo ništa nije uzeo u centru, a posebno ne u lijevom spektru

Izvjesni Rasmus Paludan, vođa ultradesne šovinističke stranke Čvrsti put, pali Mushaf ispred policijskog kordona koji razdvaja demonstrante i klanjače džume ispred danskog Parlamenta. Zašto su muslimani u Danskoj odlučili bijesom i džumom na nemjestu ekshibicijom izraziti otpor protumuslimanskom nasilju i terorizmu

Liberalne, demokratske i kozmopolitske snage širom Evrope i svijeta su ugrožene, razjedinjene i međusobno antagonizirane, upravo po osnovu efekata djelovanja desničarskih ideologija, njihovih politika i propagandi. To su negativni procesi koji ponegdje rezultiraju da nosioci liberalnih, demokratskih i kozmopolitskih ideja i politika zadržavaju svoj identitet u formi, ali ga gube u suštini, počesto prihvatajući desničarske ideje kao svoje

I to je taj paradoks. Prave ustaše misle potpuno drukčije, ali ne priznaju Bošnjake kao naciju. Reducirane ustaše žele dijeliti Bosnu, a protuustaše prema muslimanima generalno, a onda i Bošnjacima imaju zapravo vrlo negativne stavove. Apsurd je dosegao kulminaciju kada je neku Sanju Modrić, novinarku Novog lista, prije par godina na HTV-u ismijao Slaven Letica, desničarski, uglavnom HDZ panegiričar, kada je tvrdila da je Bosna nemoguća država, i to zbog muslimana. Bošnjaci se kao narod i ne spominju. No, ima li se u vidu da je osnivač Novog lista, razočaran Jugoslaven i promotor mita o Crvenoj Hrvatskoj Frano Supilo, kao i Starčević, život okončao u ludnici? Nije li stoga stav Modrićke očekivan?

Oni su se do te mjere integrirali u poljsko društvo da je jedina stvar koja ih razlikuje od svojih slavenskih sunarodnjaka njihova vjeroispovijest, ali danas ih je vrlo malo, samo oko 3.000 u zemlji koja broji oko 38 miliona ljudi. Posljednjih godina Tatari su bili jedna od meta diskusije o izbjeglicama i muslimanima u zemlji u kojoj je ekstremna desnica toliko jaka i kojom vlada desničarska Stranka zakona i pravde (PiS). Godine 2014. pojavile su se ksenofobne poruke na džamiji i na seoskom groblju. Godinu dana ranije, u gradu Gdańsku na sjeveru zemlje, vandali su izazvali požar u džamiji

Desničarske populističke stranke u Evropi dobijaju na snazi već godinama. Sada se nadaju da će iskoristiti izbore za Evropski parlament u maju ove godine kao odskočnu dasku za dobivanje većeg utjecaja u EU. Istraživanje njemačkog magazina Spiegel pokazuje da bi u tome mogle biti veoma uspješne

Podržite nas na Facebooku!