fbpx

“Srbi su silovali djevojke, vladala je panika među ljudima. Oko 30.000 ljudi skrivalo se sedmicama, bez pranja, bez jela, mirisalo je na paniku i smrt. Ti su ljudi bili potpuno izgubljeni”, prisjeća se Jaski Portegies Zwart. Jedne noći začuli su vrisak i plač i otišli vidjeti što se događa: dječak je, iz straha od Srba, udario glavom o kamen da počini samoubistvo. Nije imao konop kako bi se objesio kao što su to činili mnogi drugi. Ovo je dio svjedočenja iz članka novinske agencije EFE trojice holandskih vojnika koji su u julu 1995. godine bili stacionirani u Srebrenici. Traume zbog viđenog u toj navodno zaštićenoj bh. enklavi i danas ih proganjaju, mnogi su počinili samoubistva, a jedan od njih preživljava samo uz pomoć kanabisa.

U nastavku Prijedloga navodi se da su za državne službenice neprikladni previše otvoren vratni izrez majice, majica bez leđa i bez rukava, suknja ili kratke pantalone koje u stojećem stavu dosežu iznad koljena više od pet centimetara, te neprimjerena obuća, papuče ili druga obuća otvorenih prstiju koja se sa zadnje strane ne pridržava uz nogu. Dakle, službenicama su dozvoljene suknje i kratke pantalone do pet centimetara iznad koljena, a muškarcima ni nekoliko centimetara iznad članaka!

Nastranu neostvarivost Cerićevih molbi i činjenica da o sukobu među mladomuslimanskim porodicama najveću brigu brine Oslobođenje, koje je i prenijelo Cerićev status na Facebooku, zanimljivo bi bilo pročitati jedan Cerićev mrežni status u kojem bi pojasnio kako vidi slobodu medija.

Središnje figure širenja islamofobije u BiH mogu se podijeliti u tri kategorije. Prvo, akademski i poluakademski krugovi u Srbiji i Republici Srpskoj, od kojih su najpoznatiji srpski “stručnjaci” za sigurnost, terorizam i islam, poput Predraga Ćeranića, Miroljuba Jevtića, Dževada Galijaševića i Darka Trifunovića. Drugo, nekoliko visokih dužnosnika Srpske pravoslavne crkve poput biskupa Amfilohija i patrijarha Irineja. Treća kategorija jesu političari i uključuju lokalne bosanske Srbe i bosanske Hrvate, kao i hrvatske i srpske političare poput Milorada Dodika i Marija Karamatića. U većini slučajeva to su izabrani zastupnici u skupštinama. Ovi politički subjekti daju izjave koje su antimuslimanske i islamofobne, usmjerene prema bošnjačkim muslimanima i njihovim političkim i vjerskim ustanovama

Nije više stvar samo u sjećanju na nedavno nasilje nad imigrantima i tamnoputim, Evropljani su također odlučni samokritizirati i revidirati vlastite historijske ličnosti koje gledaju kao spomenike na trgovima svojih gradova. Na svojim leđima nose teret duge rasističke historije koja predstavlja tamnu fazu u njihovoj prošlosti, teret ropstva i kolonijalizma. Spomenici moraju predstavljati ideale koji ne odgovaraju rasnoj segregaciji koju su u to vrijeme branili ti likovi iz prošlosti

Na današnji dan 1818. godine u njemačkom je gradu Trieru rođen Karl Heinrich Marx, njemački filozof, revolucionar, historičar i novinar. Smatra se najuticajnijim socijalističkim misliocem 19. stoljeća i jednom od najuticajnijih ličnosti u historiji čovječanstva. Skoro je polovina stanovništva u svijetu živjela pod režimima koji su tvrdili za sebe da su marksistički, a za života, ovaj revolucionar trpio je ignoriranje mnogih naučnika. Najznačajnija Marksova djela su „Kapital”, u kome predstavlja političku ekonomiju kao nauku, i „Komunistički manifest“ u čijem je pisanju učestvovao i Friedrich Engels, a koji postavlja osnovne ideje koje će imati ogroman uticaj na formiranje i širenje komunističkog pokreta u svijetu. Povodom obljetnice Marxovog rođenja podsjećamo na članak o nepoznatoj strani Marxovog karaktera objavljen u magazinu Stav.

Stubbe je muslimanskog Poslanika opisao kao velikog reformatora koji se borio protiv praznovjerja i nelegitimne moći kršćanskog klera i nastojao se vratiti čistom monoteizmu. Stubbeov Muhamed religijski je reformator, voljeni i poštovani zakonodavac, vladar i mudrac. Stubbe postaje prvi evropski nemusliman koji je tako blistavo predstavio Poslanika, ali poput Alexandera i Thomasa Rossa, kad Stubbe piše o Muhamedu, on prije svega piše o engleskoj politici

Lezbos je zaboravljen otok. Na njemu su samo migranti i lokalno stanovništvo. Zbog migracijske politike EU, koja ograničava tražitelje azila na grčkim otocima, na Lezbosu je danas skoro 30.000 migranata i 80.000 Grka. Polje Moria postalo je poput malog grada. Ljudi žive u grmlju, u smeću i blatu. Kada se dočepaju Grčke, prvo što osjete jeste smrad. Pvi udarac koji im Moria zadaje jeste prodoran i gadan miris

Muslimani Ujguri zatočeni u kineskim centrima za stručno osposobljavanje, kako ih naziva Vlada Kine, između ostalog, prisiljeni su jesti svinjetinu, zabranjeno im je klanjati ili puštati bradu. Jedina svrha tih centara jeste da Ujgure i druge etničke manjine odvoji od njihove vjeroispovijesti. Kina je suočena s međunarodnim pritiskom oko tih centara, koje aktivističke grupe nazivaju logorima. Peking napominje da su te mjere potrebne kako bi se uklonila prijetnja islamskih militanata

Podržite nas na Facebooku!