U Luksemburgu živi zajednica Bošnjaka iz BiH, Srbije i Crne Gore. Iako podijeljeni granicama danas suverenih država, od kojih se svaka prema svojima odnosi drugačije, Bošnjacima Luksemburga mnogo je toga ipak zajedničko. Okupljeni u nekoliko džemata i kulturne zajednice Bošnjaka, rade na očuvanju identiteta i čuvanju uspomena na agresiju i genocid, ali i da, koliko god mogu, pomognu povratničkim zajednicama u BiH

“Nama je u interesu, a ta se ideja provlači od osnivanja ove TV stanice, da predstavimo makedonskom narodu bošnjačku kulturu i bošnjačke običaje, kao i bosanski jezik. Htjeli smo da zadržimo naš narod tu gdje jeste, kako ne bi emigrirao u druge kulture. Moramo znati ko smo i šta smo, odakle potječemo i koji su nam korijeni. Prema ovom planu, još uvijek djelujemo”

Procjene trenutnog broja Bošnjaka u Makedoniji kreću se od 30.000 do 50.000, zavisno od izvora. Stanje im najviše određuje (ne)jedinstvo njihovih političkih predstavnika, a od svih manjina u najslabijem su položaju kad je u pitanju zastupljenost u institucijama i javnosti. Pored direktne ili indirektne diskriminacije od strane Makedonaca, postoji isključiv odnos Albanaca kroz Islamsku zajednicu, što bi se moglo, za nadati se, popraviti uključenjem Rijaseta iz Sarajeva. Za Stav govore neki od najangažiranijih i najpoznatijih predstavnika Bošnjaka u Makedoniji

“Velika većina građana Sandžaka, njih čak 98,9%, izjasnila se za političku i teritorijalnu autonomiju Sandžaka s pravom priključenja nekoj od republika tadašnje SFRJ. To je Srbiji, ali i ostatku Evrope, trebao biti jasan znak kojim putem Bošnjaci žele krenuti. Nažalost, naš stav o kojem smo se jasno izjasnili od 25. do 27. oktobra 1991. godine nije uvažavan, a stanje Bošnjaka u Sandžaku tek tada postaje nesnošljivo”, naglašava Gruda

Povodom dobivanja statusa nacionalne manjine u intervjuu za Stav Fatmir Bači govori o životu Bošnjaka u Albaniji, onome kroz šta su prošli kroz više od 150 godina u toj zemlji, kako su sačuvali svoj identitet, te očekivanjima od matice. Među istaknutim Bošnjacima Albanije ima istaknutih intelektualaca, univerzitetskih profesora, političara, umjetnika, novinara, sportista...

“I sada neki ljudi u Cetingradu imaju bosanske lične karte s muslimanskim imenima, kada se na hiljade 'štancalo' da se zaštite od mobilizacije. Preko Kladuše, Cazina i Ključa autobusima su ih provodili sve do slobodnih dijelova Hrvatske. Dakle, Bošnjaci su spasili Hrvate od spremanog genocida. Zar oni mogu biti radikali!? Zato pozivam sve one koji Bošnjake nazivaju radikalima da dođu kod nas, da prođu zajedno sa mnom i s jedne i s druge strane granice pa da vide i da se uvjere u kazivanja tih ljudi kakvi su bili 1991. godine kao spasioci”, naglašava Admir ef. Muhić

Wiltz je gradić u Luksemburgu u kojem je ove godine u tri odjeljenja prvačića upisano dovoljno bošnjačke djece da sami mogu formirati jedan razred. Bošnjaci su ovdje istaknuti i u privrednom, političkom i sportskom životu

U Kiseljaku djeca Bošnjaka i Roma uživaju nejednak tretman u odnosu na djecu Hrvata. Zgrada OŠ “Kiseljak 1” u očajnom je stanju iako nastavu u njoj pohađa ukupno 757 učenika. Djeca nemaju adekvatne uvjete za učenje. Namještaj je dotrajao, krov prokišnjava, uništeni su zidovi, toalet. Prostora nedostaje, a tek od ove jeseni mogu koristiti fiskulturnu salu. U zgradi se izvodi i nastava isturenih srednjoškolskih odjeljenja iz Fojnice, jedina veza i način da srednjoškolci iz Kiseljaka pohađaju u svojoj općini nastavu na bosanskom jeziku

Podržite nas na Facebooku!