Tekstilni kombinat, ili modna konfekcija, u Bosanskoj Krupi prije rata nosio je naziv po Lepoj Radić i uz bihaćki “Kombitekst” važio za jedno od najjačih tekstilnih poduzeća na ovim prostorima. Nakon rata i Agresije na Bosnu i Hercegovinu, ista firma dobija naziv po Amri Sedić. Ovo je priča o dvjema Krajiškinjama čije su životne sudbine duboko isprepletene i povezane patriotizmom kao životnom idejom vodiljom

Pored sinova Sulje i Hasana, poginulih pripadnika 505. brigade 5. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine, Omer je prije agresije na Bosnu i Hercegovinu izgubio i sina Muhameda, koji je kao regrut JNA poginuo tokom služenja vojnog roka u Osijeku. Uz sve to, za vrijeme agresije Omer Šekić je među prvima stao na branik Bosne i Hercegovine

PN: Šume pitomog kestena predstavljaju najznačajniju vrstu šuma na području Bosanske krajine. Njenih 5.860 hektara pitomog kestena predstavlja teritoriju s najvećom površinom i količinom pitomog kestena u Bosni i Hercegovini. Jesen u ovom dijelu BiH donosi miris pečenog kestena i tradiciju okupljanja Krajišnika iz raznih krajeva svijeta. Posebno je to izraženo kroz manifestaciju “Kestenijada”, koja predstavlja svojevrstan festival kestena, a traje već devetnaest godina

“S obzirom na to da su ostale pretpostavke riješene ili su pred rješavanjem, ostvarena su polazišta da se krene u realizaciju druge faze, a to je uvezivanje ekonomskog prostora bivših fabrika, ‘BIRA-e’, ‘Energoinvesta’, ‘Polietilenke’, ‘Krajinametala’, u jedinstvenu poslovnu zonu gdje će se projektom saobraćajnog uvezivanja, kao i rješavanjem drugih pitanja unutar ekonomskog dvorišta ‘Kombiteks’, stvoriti snažan, potentan, a istovremeno polivalentan poslovni organizam koji će svojim poslovnim aktivnostima pomaknuti sadašnju dostignutu ljestvicu privrednog života u Bihaću, ali i šire”

Osim deklarativnih izjava da Krajina treba pomoć i da se nešto konkretno mora uraditi na sprečavanju ulaska migranata na istočnoj granici, pravih reakcija i poteza još nema. Vlada Unsko-sanskog kantona ponudila je novu lokaciju za premještanje migranata s Vučjaka, ali su se pobunili predstavnici Srba općine Bosanski Petrovac, u kojoj se nalazi predviđena lokacija

U svom je koritu Una izgradila veliki broj ada, bukova, virova, brzaka, plićaka, slapova i vodopada, unikatnih hidroloških, geoloških i geoekoloških fenomena od neprocjenjive vrijednosti

Novi priliv migranata dodatno će ugroziti sigurnost mještana Velikog Luga i bojim se da se ne ohrabre i počnu napadati prolaznike. Ne bih da ih osuđujem prije vremena, ali samo ne vidim da neko ima kontrolu nad njima. Nije mi jasno šta Međunarodna organizacija za migracije radi po tom pitanju”

Pored redovnih džematskih poslova, Kovačević je u proteklih 28 godina imamske službe uspio zapisati nekoliko stotina stranica u dva džematska ljetopisa, potom uraditi Knjigu vakifa, te Matičnu knjigu džemata

Čuvanje obilježja znak je civiliziranosti svakog društva i pokazatelj spremnosti na suživot. Zato se u Krajini nadaju da će ovim činom kod svojih komšija Srba pokrenuti svijest i probuditi iskru ljudskosti koja će ih okrenuti ka tome da ubuduće biraju opciju mira

Valjalo mi je spasiti porodicu, sačuvati vlastitu glavu te zadržati što više komšija i saboraca da se ne povuku s jedinicama tzv. Narodne odbrane. Onima koji su željeli ostati upućivane su razne prijetnje. Meni je poznanik došao reći da bježim jer me planiraju ubiti i kuću mi zapaliti. Valjda im je neko javio da zaustavljam vojnike i odvraćam ih od odlaska. Svojim ukućanima sam rekao da ostanu kod kuće, a ja sam otišao iskopati rov u šumi iznad kuće. Uzeo sam dvije puške i otišao u šumu, gdje sam ostao dok opasnost nije prošla. Samo je supruga znala gdje sam”

Podržite nas na Facebooku!