fbpx

Ako se austrijski Zeleni, kako sami kažu, zalažu prvenstveno za ljudska prava, kako onda shvatiti pokušaj da se ljudima iz Bosne i Hercegovine, a naročito Bošnjacima, dovodi u pitanje pravo na nacionalnost i porijeklo te da se etiketiraju kao pripadnici tvorevine koje već nema već decenijama?

Hofer je u predizbornoj kampanji 2016. godine, govoreći o nastojanju Republike Srpske da stekne što veću samostalnost, rekao da ima razumijevanje za tako nešto.

Početkom ove sedmice, prema navodima Kronen Zeitunga, navodna nećakinja ruskog tajkuna koja se pojavljuje na snimku zapravo je bosanska studentica poljoprivrede koja govori nekoliko jezika i koja je za svoju “ulogu” dobijala 7.000 eura dnevno!

Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Austriji “Consilium Bosniacum” je, pored još boljeg umrežavanja udruženja i uvezivanja uspješnih ljudi porijeklom iz BiH, uzeo sebi za zadatak zastupanje interesa i zaštitu prava građanki i građana porijeklom iz Bosne i Hercegovine

Bužimljani i ustali Krajišnici obilježavaju značajne historijske datume, ali čini se da pamte samo novije događaje i novije junake dok se stari nepravedno zapostavljaju. Zato, lijepo bi bilo da se događaji iz 1737. godine u narednim manifestacijama prigodno obilježe u Bužimu i drugim našim gradovima i da se pamte imena svih naših gazija, bez kojih danas ne bi bilo ni Krajine ni Bosne

Austrija, s desničarskom ekstremističkom strankom na vlasti, trenutno je zemlja-eksperiment kojim se ispituje izdržljivost demokratije u Zapadnoj Evropi. Reporteri njemačkog magazina Spiegel posjetili su ovu zemlju kako bi istražili razloge njezinog odlaska desno, raspoloženju prema migrantima i razlozima zbog kojih gradonačelnici nekih austrijskih gradova na svojim ulicama ne žele muslimane. Stav, uz svoju opremu, donosi najveći i najvažniji dio reportaže objavljene na nekoliko strana u ovom uglednom njemačkom magazinu

Islamski kulturni centar u Grazu podignut je tridesetak kilometara od Bošnjačkog groblja, u kojem je ukopano 805 Bošnjaka palih u borbi za Austro-Ugarsku u Prvom svjetskom ratu. Poput drugih sličnih centara u dijaspori, on ne služi samo za obavljanje molitve već i kao prostor kulture u kojem mladi uče o domovini, bosanskom jeziku i bošnjačkoj kulturi. Predavanja, kursevi, izložbe slika i koncerti duhovne muzike sadržaji su koji upotpunjuju mozaik duhovnosti što ga nudi ovaj nesvakidašnji centar, koji je ujedno i druga po redu izgrađena austrijska džamija s munarom

Podržite nas na Facebooku!