Vakufname su prvorazredni izvori za proučavanje društva, kulture, obrazovanja, trgovine, zanatstva, gospodarstva, razvoja gradova i svih aspekata života naših predaka i sredina u kojima su živjeli. Među svjedocima vakufnama nalazimo imena ondašnjih uglednika, paša i vezira, aga i begova, uleme, muftija, muderrisa, šejhova, imama, mujezina, trgovaca, zanatlija, povjerljivih ljudi iz svih slojeva društva. Imena nekih muftija, šejhova, muderrisa, imama, uglednih kadija možemo naći samo u vakufnamama i nigdje više

Bavili smo se šejhul-islamima (imali smo ih dvojicu, po nekima i trojicu), reisul-ulemama, kadi-askerima (bilo ih je dvadesetak), muftijama, istaknutim kadijama, muderisima, šejhovima, učenjacima, piscima i pjesnicima koji su pisali na orijentalnim jezicima, upravnim službenicima, vakifima iz reda uleme (više od stotinu alima izgradilo je džamiju u raznim dijelovima BiH i okruženja), kaligrafima i produktivnijim prepisivačima orijentalnih rukopisa, kurra-hafizima, majstorima iluminacije i tako redom. Ciljano vrijeme je od pojave islama na našim prostorima do 2014. godine. Najstariji obrađeni alim jeste Mevlana Ajas (umro 1470), a najmlađi dr. Ahmed Aličić (umro 2014)”

Vakifi su pripadali svim slojevima društva od sultana, paša i vezira, aga i begova, uleme, do trgovaca, zanatlija i zemljoradnika. Među vakifima bio je veliki broj žena. Svi su se trudili da ostave što trajnije djelo, što ljepšu zadužbinu. Džamije su gradili od klesanog kamena, ukrašene i nagizdane, s munarama poput nebeskih pisaljki, a vlastite kuće od ćerpiča. Ljudi su vakufili ono najbolje što su imali

Tokom svoje bogate kaligrafske karijere hafiz Ibrahim-efendija Šehović prepisao je Kur’an čak 66 puta. Za svaki prijepis trebala mu je nepuna godina rada. Neki od njegovih radova, nastalih u 18. i 19. stoljeću, svrstavaju se među najljepše sačuvane rukopisne primjerke u našoj zemlji

Podržite nas na Facebooku!