fbpx

U okviru prvog kola Edicije “Bošnjaci”, pokrenute povodom 25 godina od održavanja Bošnjačkog sabora i vraćanja historijskog imena Bošnjak, a koje je Stav objavio u saradnji s Internacionalnim univerzitetom u Sarajevu 2018. godine, objavljena je i knjiga Admira Mulaosmanovića Kratka politička historija Bošnjaka. Ovom prilikom prenosimo dio iz knjige u kojem autor piše o periodu nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, reintegraciji države i rješavanju pitanja Brčkog

Najznačajniji modul ili metoda u postizanju cilja ipak je obezglavljivanje bošnjačkog političkog subjekta. Oduzimanjem kapaciteta SDA kao kičmi bošnjačke političke scene oduzima se snaga ostalim akterima koji stoje na probosanskoj političkoj platformi. Razvidno je kako bi eliminacijom Bošnjaka (dakle, i političkim minimiziranjem SDA) kao političkog subjekta nestalo i Bosne i Hercegovine. Otud brine kada politički analitičar iz Sarajeva ne vidi ovu poveznicu jer, kako kaže, atak na Bošnjake nije isto kao i atak na državu

Prije ozbiljnijeg početka bavljenjem ovim pitanjem značajno je ukazati na elemente koji predstavljaju klipove u točkovima bošnjačkim političkim predstavnicima. Prvi je svakako vezan za nepostojanje Republike Hrvatske u ovim projekcijama, čime je i pozicija Bosne i Hercegovine, posebno Bošnjaka, značajno opterećena. Ta činjenica uveliko signalizira da, i pored negiranja mnogih, inicijativa stoji u suglasju s velikosrpskim aspiracijama ili, kako se kolokvijalno kaže, asocira na uspostavu krnje Jugoslavije

Jasno je kako beogradski režim vrlo vispreno nadrasta poziciju koju je imao nakon agresorskih pohoda u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Nakon amortiziranja odgovornosti i izbjegavanjem suočavanja s posljedicama, Srbija je spremna za sljedeći korak. Redefinirani pristup se pokazao dobrim, a strategija nije promijenjena. Barem tako izgleda. Time se otvara suštinsko pitanje za budućnost Balkana. Do kada će srpska ekspanzionistička politika biti mirna i svoje zahtjeve postavljati indiskretno i mirnim sredstvima

Razlozi novim vjetrovima mnogostruki su; neprihvatljiva sporost u implementaciji civilizacijskih normi i ponašanja dijela bosanskohercegovačke vlasti, dominantno predstavnika entiteta RS; nemogućnost prevazilaženja posljedica rata putem demokratske transformacije države i društva; sporost u integriranju BiH u evroatlantske tokove itd. No možda najznačajniji razlog leži u ponovnoj američkoj zainteresiranosti i aktivnosti na pronalaženju rješenja koje će voditi BiH ka sigurnijoj i prosperitetnijoj budućnosti

Najznačajniji razlog za ustavnu reformu i terotorijalni preustroj se nalazi u trijumfalističkom narativu koji se gradio u RS. Negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca je poprimilo grozomorne obrise, a isticanje samostalnosti ovoga entiteta kao političkog cilja doprinosi nepovjerenju i snažnoj blokadi razvoja političkih odnosa. Poraz ovog narativa je civilizacijski zadatak i mora biti strateški politički cilj demokratskog svijeta. Da bi do toga došlo pritisak na ključne političke faktore u međunarodnoj zajednici treba biti pojačan. Neodlučni faktori u međunarodnoj zajednici trebaju biti ohrabreni da vjeruju u vlastite vrijednosti i u slučaju BiH

U okviru prvog kola Edicije “Bošnjaci”, pokrenute povodom 25 godina od održavanja Bošnjačkog sabora i vraćanja historijskog imena, a koju je Stav objavio u saradnji s Internacionalnim univerzitetom u Sarajevu 2018. godine, nalazi se i knjiga Admira Mulaosmanovića Kratka politička historija Bošnjaka. Ovom prilikom prenosimo dio iz ove knjige o periodu koji je neposredno prethodio samom činu osnivanja Stranke demokratske akcije i uspostavljanju višestranačkog sistema u Bosni i Hercegovini

Slučaj “Ašćerić” je beogradskom islamologu i njegovim satrapima veoma dobrodošao da ponovo ubaci elemente raskola među Bošnjake u Sandžaku. S obzirom na to da je gradonačelnik Novog Pazara Biševac iz Ljajićeve partije (SDP), a Ašćerić iz SDA, nastojao je vrlo maliciozno potpiriti vatru pod sukobom koji već dugo traje. Kontekstualizirao je i Fikreta Abdića, dragog domaćina “Crvenim beretkama”. Neizostavno je nastojao omalovažiti određene ljude i nizom teških optužbi pokušao ojačati vlastitu argumentaciju i poziciju supremacije. Kako inovativno! Sve je, dakle, učinio da velikosrpski narativ održi živim i prisutnim u srpskoj javnosti

Značajno je u kontekstu krize izazvane pandemijom razlučiti nekoliko stvari, a na osnovu zadatog teorijskog okvira, i postaviti suštinsko pitanje: Da li pandemija kojoj svjedočimo na početku 2020. godine posjeduje snagu tog izuzetnog događaja kojim će čovječanstvo krenuti novim putem

Podržite nas na Facebooku!