fbpx

Svjesni situacije u kojoj se nalazi Italija, predstavnici Islamske zajednice Bošnjaka u Italiji uz kulturna društva i pojedince odlučili su se za pokretanje humanitarnih akcija u cilju pomaganja stanovnicima pogođenim virusom. Raman Kadrić, sekretar Islamske zajednice Bošnjaka, ističe da su se Bošnjaci stavili na raspolaganje vlastima i kriznim štabovima, a uz to su i pokrenuli akcije prikupljanja sredstava koje će preusmjeriti bolnicama i institucijama koje se bave preveniranjem daljeg širenja virusa korona

“'Bossy' je dobio ime po našoj Bosni, tako što je uzeto Bos od Bosna i Sy od Sydney. U tom trenutku je ovaj naziv bio prihvatljiv i odobren s obzirom na to da ne možemo da registriramo nešto poput nacionalnog tima koji bi nas predstavljao. U to vrijeme bio je najveći priliv naših građana iz ratom zahvaćene domovine. Prednost pri osnivanju kluba bila je i činjenica da su u Australiju pristigli razni sportisti, tako da smo se ujedinili u ideji da formiramo fudbalski klub”

Mlade, posebno one visokoobrazovane, moramo probuditi iz zone komfora. Oni moraju biti svjesni da odlaskom iz domovine ne nestaju svi njihovi problemi i da nakon prelaska granice ne trebaju prekinuti sve veze s Bosnom i Hercegovinom. Da su mladi i obrazovani Irci razmišljali u tom smjeru, danas bi Republika Irska bila pusta, s veoma lošom ekonomijom. Oni su, naprotiv, radili na svom usavršavanju i vraćali se u domovinu s odličnim idejama koje su pokretale različite projekte u smjeru jačanja društvene zajednice

“Sva posljednja relevantna istraživanja pokazuju da su Bošnjaci jedna od najbolje integriranih useljeničkih grupa u Holandiji, skoro svi rade i školuju se. Uzmemo li u obzir da u Holandiji živi više od 200 različitih nacionalnih grupacija, uspjeh bošnjačke manjinske zajednice još više dolazi do izražaja”

Nakon završetka Drugog svjetskog rata, Bećir Tanović djelovanje je usmjerio na jačanje pokreta “Mladi muslimani” u Hercegovini. Zbog podrške i učešća u aktivnostima “Mladih muslimana”, uhapšen je i osuđen na višegodišnju zatvorsku kaznu, a činjenica da je tokom Drugog svjetskog rata bio pripadnik antifašističkih snaga nije mu pomogla. Poslije izlaska iz pritvora njegovi problemi nisu nestali. U prvim mjesecima koje je proveo na slobodi bio je žrtva kontinuirane represije tadašnjeg sistema, a često je privođen na besmislena saslušavanja

“Sarajevo i Tirana mnogo su slični po ljudima koji u njima žive, slične su naše džamije, zajednička osmanska prošlost i još mnogo toga. Ovo je knjiga o razumijevanju Bosne i bošnjačkog pitanja od jednog Albanca. Kontinuirano sam tokom proteklih petnaest godina, od 2003. do 2018, objavljivao političke analize kao osvrt na bošnjačko pitanje”

Muhamed Šišić ističe da u Republici Irskoj trenutno živi oko 3.000 Bošnjaka, te da su većinom smješteni u glavnom gradu Dablinu. Ono što posebno smatra važnim jeste odnos Republike Irske prema Bošnjacima. Naime, svi doseljenici iz Bosne i Hercegovine dobili su državljanstvo Republike Irske uz mogućnost zadržavanja i bosanskohercegovačkog

“Dužnost nam je da svoj politički utjecaj koji imamo u lokalnim općinama i gradovima stavimo na raspolaganje domovini, a sve u cilju njenog jačanja. Raduje me da je dosta bošnjačkih i bosanskohercegovačkih političara u Norveškoj zainteresirano za međusobno povezivanje, a nadam se da će naš put slijediti i ostali političari naših korijena širom Evrope. Zbog naše historije, tradicije, genocida koji smo preživjeli, moramo biti ujedinjeni i povezani kako nam se slične stvari u budućnosti ne bi ponovile”

Podržite nas na Facebooku!