fbpx

Ništa se nije propustilo, na sve se stiglo. SDA je prvoosnovana stranka u BiH. U pola godine je uspostavila stranačku strukturu u svim bitnim mjestima, ne samo u BiH i Jugoslaviji već širom svijeta, do Amerike i Australije. A zatim je spektakularno pobijedila na novembarskim izborima. Atmosfera u “Holiday Innu” tog 26. maja 1990. godine bila je istinski svečana, bili smo ponosni na sebe, na govornike, na prepunu salu, na dobru organizaciju

U trenutku osnivanja, pa i dosta vremena u narednom periodu, SDA je više ličila na politički pokret nego na političku stranku. Ustvari, ona je predstavljala ostvarenje želja i ideja različitih generacija da Bošnjaci budu subjekt, a ne objekt u Bosni, kao što su do tada to uglavnom bivali. Naravno, ne mogu negirati da Bošnjaci nisu bili prisutni, naročito od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, u javnom, kulturnom, pa i političkom i ekonomskom životu, ali ne na onoj razini na kojoj su to bili zaslužili i što im je uostalom i pripadalo

Nisu postojale bilo kakve prepreke, niti na unutrašnjem niti na vanjskom planu, da se SDA u stanju najveće krize i opasnosti koja može zadesiti neki kolektiv ne opredijeli za jednopartijski politički model i dugoročnu suspenziju bilo kakve demokratije. To je, štaviše, prvi instinkt svakog društva koje se nađe pred egzistencijalnom prijetnjom pred kakvom se našlo bošnjačko. SDA time ne bi napravila nikakav poseban presedan, tek bi nastavila s dotadašnjom uvriježenom (komunističkom) političkom praksom. Umjesto toga, odlučila se na promjenu dotadašnje društveno-političke paradigme i formiranje nove demokratske političke kulture, često i na štetu vlastitih interesa

Jedan od bitnih razloga osnivanja Fondacije “Alija Izetbegović” jeste sprečavanje ili barem ublažavanje kako negativnih, tako i pozitivnih stranačkih reduciranja ostavštine Alije Izetbegovića. Politička, intelektualna i kulturno-povijesna značenja djela i djelovanja prvog demokratski izabranog predsjednika Predsjedništva Bosne i Hercegovine višestruko nadilaze stranačke političke okvire, a veoma je izražena tendencija da se njegove uloge lidera bošnjačkog naroda i lidera samostalne Bosne i Hercegovine, kao i njegovo međunarodno priznanje i ugled najzaslužnije ličnosti u odbrani Bosne i Hercegovine od uništenja i bošnjačkog naroda od nestanka, tendenciozno zaklanjaju ili neodgovorno zanemaruju svođenjem njegova djela i djelovanja na ulogu stranačkog lidera SDA

U okviru prvog kola Edicije “Bošnjaci”, pokrenute povodom 25 godina od održavanja Bošnjačkog sabora i vraćanja historijskog imena, a koju je Stav objavio u saradnji s Internacionalnim univerzitetom u Sarajevu 2018. godine, nalazi se i knjiga Admira Mulaosmanovića Kratka politička historija Bošnjaka. Ovom prilikom prenosimo dio iz ove knjige o periodu koji je neposredno prethodio samom činu osnivanja Stranke demokratske akcije i uspostavljanju višestranačkog sistema u Bosni i Hercegovini

Na osnivačkoj skupštini SDA u Sarajevu 26. maja 1990. godine prisustvovali su predstavnici i iz Makedonije i Kosova. Kenan Mazlami iz Tetova izabran je za člana Izvršnog odbora SDA, a u obraćanju na skupštini Abdulah Remzi iz Prištine rekao je da SDA neće imati budućnosti ako ne bude brinula za sve muslimane u SFRJ

SDA je stranka muslimanskog/bošnjačkog nacionalnog kruga. Ono što je posebno važno, i to treba ponoviti, jeste činjenica da je SDA prva stranka u bošnjačkom narodu koja je nadživjela svog osnivača i utemeljitelja. SDA je uopće prva politička stranka u bošnjačkom narodu poslije Boja pod Banjom Lukom koja je organizirala i politički predvodila i narod i državu u odbrani Bosne i Hercegovine u vremenu agresije kosmičkih naroda, agresije u formi genocida najavljenog u Skupštini Bosne i Hercegovine

Taj 26. maj prevratničke 1990. godine ostat će ubilježen kao dan osnivanja SDA, ne samo kao stranke Bošnjaka i njihove javne, jasne i nedvosmislene političke deklaracije u uvjetima vrlo brzog raspada Jugoslavije već kao prve građanske i demokratske stranke koja nije nastala tek pukom transformacijom monopolističkih institucija jednostranačkog režima, kao što su negdje u isto vrijeme nastale Liberalna stranka iz Saveza socijalističke omladine, Demokratska socijalistička stranka iz Socijalističkog saveza radnog naroda ili Stranka demokratskih promjena iz Saveza komunista

Za SDA posebno su se vezali Bošnjaci Sandžaka. Osnivačka skupština SDA Sandžaka održana je 29. jula 1990. godine na gradskom stadionu pred oko 40.000 osoba. Tog je dana u Novom Pazaru bila svečana atmosfera, sa svih strana pristizali su automobili i autobusi izlijepljeni transparentima SDA. Osnivačkoj Skupštini SDA Sandžaka prisustvovalo je gotovo kompletno rukovodstvo SDA BiH: Alija Izetbegović, Adil Zulfikarpašić, Salim Šabić, Muhamed Čengić, Muhamed Filipović, Omer Behmen i dr.

U kontekstu raspada Jugoslavije i prijetnji koje su se nadvile nad Bosnu i Hercegovinu, posebno Bošnjake, važno je pojasniti proces nastanka Stranke demokratske akcije kao najznačajnijeg fenomena u redefiniranju bošnjačkog političkog bića. Komunistička politička elita u Bosni i Hercegovini teško je prihvatala promjenu koju je nakon pada Berlinskog zida pokrenuo proces nestanka socijalističkih naddržava. No promjena je bila nezaustavljiva

Podržite nas na Facebooku!