fbpx

Ozbiljne dileme pred muslimanskim svijetom zbog virusa korona

Virus korona prisiljava društvo na preispitivanje svojih navika radi smanjenja rizika. Katolici poštuju preporuke da ne idu u crkve na nedjeljnu misu. I u muslimanskom svijetu širenje pandemije ostavlja velike dileme. Treba li zabraniti kolektivne molitve u džamijama? Šta učiniti sa zaraženim tijelima

Piše: Nedim Hasić

Širenje pandemije korone postavilo je ozbiljne vjerske dileme pred muslimanski svijet: Trebaju li u džamijama biti zabranjene kolektivne molitve? Treba li otkazati hodočašće u Meku? Što učiniti s tijelima zaraženih osoba jer ih, po islamskim propisima, nije moguće kremirati? Odgovori su bili različiti od zemlje do zemlje, ali i šiiti i suniti su jednoglasni: treba poštivati uobičajene islamske propise sve dok to ne šteti životu i zdravlju muslimana.

Najmanje petnaest država s muslimanskom većinom na Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi pogođeno je virusom COVID-19 s više od 10.000 ljudi zaraženih i pedeset smrtnih slučajeva. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Iran je jedna od zemalja s najvećim brojem zabilježenih smrtnih slučajeva, više od 420.

Pokop njihovih tijela od samog je početka predstavljao izazov, budući da je kremiranje nedopuštena praksa. U Qomu, najteže pogođenom južnom iranskom gradu, vlasti su napravile masovne grobnice kako bi sahranile tijela omotana u plastiku na većoj dubini nego obično i prekrili su ih krečom.

Qom je glavni šiitski teološki centar, oko 150 kilometara udaljen od glavnog grada Teherana. Ono što je također teška okolnost za iranske vlasti jeste i visok nivo smrtnosti oboljelih od virusa. Dok u Kini ili Južnoj Koreji, nekim od najteže pogođenih zemljama, broj umrlih nije dostizao 3 posto zaraženih, u Islamskoj Republici on je bio skoro 20 posto.

Do početka ove sedmice, kada je tu neslavnu titulu preuzela Španija, Iran je bio zemlja s najvećim brojem smrtnih slučajeva izvan Kine i glavni izvor zaraze na Bliskom istoku. Većina slučajeva otkrivenih u susjednim zemljama povezana je s iranskim putnicima ili osobama koje su posjetile Iran. To se dogodilo s 36-godišnjim muškarcem koji je u Kataru postao prvi pogođeni novim virusom.

Saudijska Arabija jedina je zemlja koja graniči u Perzijskom zaljevu, a u kojoj nije otkriven nijedan slučaj, iako se najmanje sedam saudijskih državljana liječi u Kuvajtu (s ukupno dijagnosticiranih 45) i Bahreinu (38) nakon posjete Iranu. Također, osam dijagnosticiranih u Iraku, šest iz Omana, četiri iz Libana i jedan u Afganistanu slijede isti obrazac, osim onih 21 iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (gdje se virus u početku pojavio kod kineskih državljana).

Pored toga, prvi pacijenti iz Kanade, Novog Zelanda i jedna žena iz Australije povezani su s Iranom. Zato je ova država zabranila ulazak Irancima, dok im je Rusija već ograničila vize.

Za to širenje postoje dva ključna faktora. S jedne strane, ogromna i opsežna iranska dijaspora. S druge strane, vjerska hodočašća i oružani sukobi u regiji koji ne znače samo veliki broj raseljavanja, već i kompliciraju moguću kontrolu. Saudijska Arabija već je donijela radikalnu odluku da suspendira vize za umru.

Iranske vjerske vođe dugo su odbijale zatvoriti sveta mjesta u gradovima Qom i Mešad. Međutim, prošlog petka otkazali su podnevne molitve u 23 od 31 grada provincije.

U drugim zemljama, poput Iraka, gdje je smrtno stradalo desetak ljudi, dženaze se obavljaju pod nadzorom specijaliziranog medicinskog tima, mejt se mota u plastiku prije nego što se stavi u drvene lijesove. U Maroku su zdravstvene vlasti izvijestile da je tijelo prve žrtve virusa u zemlji pod preventivnim mjerama zakopano bez prisustva njegovih rođaka, koji su u karanteni.

Predsjednik Regionalnog vijeća uleme marokanskog grada Temare Lahcen Sguenfel rekao je da se u slučajevima epidemija gasuljenje i oblačenje mejta (kupanje preminulog) može izbjeći i oni mogu biti sahranjeni u sanduku bez dženaze.

Sguenfel tvrdi da je glavni cilj islama zaštititi živote i zaustaviti širenje epidemija, podsjetivši da je poslanik Muhammed, a. s., primjenjivao karantenu u vrijeme epidemija i savjetovao muslimanima da ne ulaze u zemlju “ako čuju da postoji kuga u njoj, ali i da ne ostavljaju zemlju ako je kuga napadne”.

Mjere izolacije za suzbijanje bolesti utjecale su i na druge islamske obrede kao što je hodočašće u Meku, nakon što su saudijske vlasti 27. februara donijele odluku o privremenoj obustavi umre kao i posjete Medini. Prema podacima saudijskih vlasti, u 2018. godini više od 18,3 miliona muslimana obavilo je umru koja se može obaviti u bilo koje vrijeme tokom cijele godine.

Fotografije Meke i Kabe, svetog mjesta prema kojem muslimani usmjeravaju svoje molitve, prazne i bez vjernika, raširile su se na društvenim mrežama zbog do sada neviđenih prizora.

Osim obustave umre, teolozi ne isključuju mogućnost otkazivanja ovogodišnjeg hadža, koji bi se ove godine trebao održati krajem jula. Podsjećaju da smo u historiji već svjedočili vremenima kada je hadž otkazivan zbog ratova ili širenja epidemija poput kuge.

Iračke vlasti obustavile su hodočašća od velikog značaja u šiitskom svijetu, poput posjeta Najafu i Kerbeli. Te su mjere utjecale i na druge vjerske aktivnosti, poput otkazivanja vjerskih festivala, odnosno posjeta svetištima koji se godišnje održavaju u Maroku ili zatvaranja mejtefa u Alžiru.

Odluka koja je izazvala najviše pažnje i najviše rasprava bila je ona koja se odnosila na namaz, jer su kolektivne molitve u džamijama obavezna smjernica za muškarce. Osim Iraka i Irana, koji su obustavili kolektivne molitve u svim džamijama u zemlji, ostale muslimanske zemlje balansirale su između održavanja namaza ili njegovog ograničenja.

U Egiptu je ministar za vjerska pitanja Mohamed Mujtar potvrdio da su poduzete mjere predostrožnosti kako bi se hutbe skratile na najviše 15 minuta. Maroko drži svoje džamije otvorenim, a borbi protiv virusa posvećene su hutbe na džumi prošlog petka.

Pandemija koronavirusa utječe i na vjerski život u Bosni i Hercegovini. Na 24. redovnoj sjednici Vijeća muftija IZ u BiH, održanoj u Sarajevu 17. marta pod predsjedavanjem reisul-uleme Kavazovića, Vijeće muftija je odlučilo da se do daljnjeg obustavlja zajedničko obavljanje namaza u džematu, s tim da će u svim džamijama biti učeni ezani.

Također, imami će se pobrinuti da se džuma-namaz obavlja tako što će obredu prisustvovati samo jedna skupina vjernika određena od strane imama i džematskog odbora za svaki džemat pojedinačno.

 

 

Prethodni članak

Videostrip o Cordobi

Sljedeći članak

Pandemija viceva

PROČITAJTE I...

“U privatnoj arhivi porodice Izetbegović sam nedavno imala priliku pronaći jako zanimljiv i vrijedan materijal: fotografije, dokumente, snimke, pisma, nagrade i priznanja i lične predmete koji su pripadali rahmetli Aliji Izetbegoviću. Između ostalog, tu je i par cipela koji je pripadao rahmetli predsjedniku, njegove naočale iz vremena kada je potpisivan Dejtonski sporazum, porodična pisma koja je Alija razmjenjivao s članovima porodice kada je bio u zatvoru, njegovi lični dokumenti, kvalitetne i dobro očuvane porodične fotografije. Za Muzej 'Alija Izetbegović' ovi materijali predstavljaju neizmjerno bogatstvo za koje nisam ni bila svjesna da ga posjedujemo”

Građani Bosne i Hercegovine, koji su nekada davno, posebno na prostoru Južne Dalmacije, bili rado viđeni gosti, danas se smatraju turistima “druge klase”, posjetiocima čije pare možda imaju vrijednost, no čije prisustvo kvari specifični mediteranski štih onoga što se danas naziva hrvatskom obalom.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!