Ovo je prijelomni trenutak, ako bismo sada popustili, bio bi to put u anarhiju

Uzrok krize oko formiranja vlasti leži u Dodikovom zahtjevu da se ne poštuje Zakon o odbrani, Odluka Predsjedništva BiH iz 2009. godine i Strategija vanjske politike iz marta 2018. godine, kojima se definira naš NATO put. Dakle, jedini krivac što do sada Vijeće ministara nije uspostavljeno jeste Dodik i njegovo nepoštivanje zakona i ranije donesenih odluka. Uzrok neformiranja vlasti na nivou FBiH leži u Čovićevom zahtjevu da se prethodno izmijeni Izborni zakon kako on to traži. Ova dva političara i politike koje predstavljaju djeluju sinhronizirano. Zajedničko im je da ne žele poštovati postojeće zakone. To je taj diktat na koji se ne smije pristati

Razgovarao: Nedim HASIĆ

Petog septembra istekao je jednomjesečni rok za implementaciju sporazuma s 12 principa za uspostavu novog saziva Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i rad institucija vlasti, koji su, uz asistenciju izaslanika Evropske unije, potpisali predsjednici tri najjače političke partije u BiH – Bakir Izetbegović, Milorad Dodik i Dragan Čović. Sporazum neće biti proveden u institucijama zbog opstrukcija Milorada Dodika, kojeg logistički podržava Dragan Čović. O tome zašto je to tako, koliko je utjecaj zvaničnih politika Srbije i Hrvatske na događaje u BiH, da li su ostvarive Dodikove najave o vraćanju nadležnosti institucija BiH na razinu entiteta, kakav je i koliki utjecaj Rusije na Dodikove političke poteze za Stav govori Šefik Džaferović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda.

STAV: Kako biste, u kontekstu činjenice da ponovo imamo zastoj u formiranju novog saziva Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Federacije BiH, ocijenili političku situaciju u državi? Je li ovo još jedna “najveća kriza nakon Dejtona”? Podsjećamo da smo 2012. godine novo Vijeće ministara dobili 16 mjeseci nakon općih izbora.

DŽAFEROVIĆ: Naš je sistem postavljen tako da, bez obzira na izbore i isteke mandata, institucije moraju funkcionirati, odnosno, ne smije doći do zastoja u njihovom radu. Zbog toga mislim da aktuelni prijepori, vezani za formiranje vlasti nakon prošlogodišnjih izbora, ne bi smjeli dovesti do institucionalne krize.

Mislim da ovo nije “najveća kriza poslije Dejtona”, ali jeste po mnogo čemu znakovit trenutak. Pitanje je hoćemo li, nakon što se međunarodna zajednica skoro potpuno povukla iz procesa vezanih za funkcioniranje Bosne i Hercegovine, dopustiti Miloradu Dodiku da se stvari u zemlji odvijaju onako kako samo on hoće. On i politika koju slijedi, otvoreno, od petog decembra 2018. godine odbijaju dostaviti ANP, plaši one koji bi ga možda i dostavili, a uporno insistira na formiranju nove vlasti, nudeći nam politiku i kadrove koji neće poštovati naš već utvrđeni NATO put. Zbog toga mislim da je ovo neka vrsta prijelomnog trenutka, jer ako bismo sada popustili, pristali bi na diktat jednog čovjeka i jedne politike i ne zna se šta bi bilo sljedeće. Bio bi to put u anarhiju, uvjeren sam.

STAV: S obzirom na Vaše bogato iskustvo sudjelovanja u političkim pregovorima o uspostavi vlasti i reformskim obavezama, kako vidite rasplet sadašnje situacije, odnosno kada je realno očekivati da dobijemo Vijeće ministara BiH i Vladu FBiH, koji će odražavati rezultate izbora održanih u oktobru 2018?

DŽAFEROVIĆ: Što se mene tiče i politike koju predstavljam u Predsjedništvu BiH, to se moglo i trebalo dogoditi dva ili tri mjeseca nakon izbora. Nikada nismo pravili bilo kakav problem. Ustvari, za to je, kako sam mnogo puta do sada rekao, potrebno bezuvjetno poštivanje zakona, odluka i utvrđenih politika koje su na snazi. Svi smo dužni, dok se drugačije ne odluči u institucijama, poštovati važeće odluke. Uzrok krize oko formiranja vlasti leži u Dodikovom zahtjevu da se ne poštuje Zakon o odbrani, Odluka Predsjedništva BiH iz 2009. godine i Strategija vanjske politike iz marta 2018. godine, kojima se definira naš NATO put. Dakle, jedini krivac što do sada Vijeće ministara nije uspostavljeno jeste Dodik i njegovo nepoštivanje zakona i ranije donesenih odluka.

Uzrok neformiranja vlasti na nivou Federacije BiH leži u Čovićevom zahtjevu da se prethodno izmijeni Izborni zakon kako on to traži. Ova dva političara i politike koje predstavljaju djeluju sinhronizirano. Zajedničko im je da ne žele poštovati postojeće zakone. To je taj diktat na koji se ne smije pristati. Jasno im treba staviti do znanja da njihova sprega i ultimatumi ne mogu proći. Neka poštuju zakone obojica i možemo imati novoformiranu vlast u najskorije vrijeme. Naravno, nije dobro da se izborni rezultati ne implementiraju, ali je bolje i to nego dopustiti Dodiku i Čoviću da vedre i oblače u ovoj zemlji. Njima se mora jasno staviti do znanja da politike koje vode koje su suprotne važećim zakonima ne mogu biti politike ove zemlje.

STAV: Predsjednici SDA, HDZ i SNSD-a 5. augusta potpisali su sporazum s 12 principa za uspostavu novog saziva Vijeća ministara BiH i rad institucija vlasti. Zbog naknadnog protivljenja SNSD-a članu 3. ovog sporazuma (koji se tiče nastavka NATO integracijskih procesa države), Predsjedništvo BiH 20. augusta nije imenovalo predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH (na čemu insistira lider SNSD-a).

DŽAFEROVIĆ: Do Dodika je. U navedenim principima jasno stoji da ćemo unaprijediti naš NATO put i da ćemo poštovati sve relevantne zakone i odluke koje su na snazi. To podrazumijeva i slanje ANP-a, koje mora ići u paketu s imenovanjem mandatara za novo Vijeće ministara. Jedini koji krši potpisani sporazum jeste Dodik.

STAV: Do petog septembra, što je rok po Sporazumu, nije  imenovano Vijeća ministara BiH, ne vrijede ni njegove ostale odredbe. Šta to praktično znači? Traženje novih partnera za uspostavu vlasti?

DŽAFEROVIĆ: Vidjet ćemo šta će se sve događati na tu temu tokom prve polovine septembra. Mislim da nema drugog puta nego poštovati potpisani sporazum, a to znači i ANP i mandatar. Sve su druge stvari dogovorene.

STAV: Iz nekih se političkih krugova u Sarajevu također tvrdi da je bolje imati funkcionalnu vlast nego dobiti obećanje o novom napretku BiH prema NATO članstvu. Po Vašem mišljenju, da li je ovo uopće dilema?

DŽAFEROVIĆ: To je dilema samo za naivne. Ti politički krugovi bi, izgleda, popustili Dodiku. Dali bi mandatara bez ANP. Rekao sam da bi to bio put u anarhiju. Uslijedili bi novi ultimatumi i ucjene. Vjerovatno bi tada imali vlast koja bi konkretno radila na institucionalnoj realizaciji antibosanskih politika, a onda bi ti isti politički krugovi za to vjerovatno optuživali SDA i DF. Šta znači politika tih političkih krugova, mogli smo vidjeti u mandatu od 2010. do 2014. godine, kada su radi fotelja zaključivani sporazumi i udovoljavano željama SNSD-a i HDZ-a. Primjer toga jeste sramni Zakon o prebivalištu, koji je unazadio povratak i značajno otežao život povratnika.

STAV: Kako izgledaju sjednice Predsjedništva? Je li Milorad Dodik na sjednicama iza zatvorenih vrata isto onako glasan kao kada se nađe pred kamerama?

DŽAFEROVIĆ: Predsjedništvo BiH je u ovom mandatu uradilo neke važne stvari za Bosnu i Hercegovinu, kao što su dostavljanje odgovora na dodatna pitanja, Sporazum o romingu, odnos prema našoj imovini u Hrvatskoj, pitanje Trgovske gore, memorandum o autoputu Sarajevo – Beograd i neka druga pitanja. Međutim, sve je to otišlo u drugi plan upravo zbog ponašanja gospodina Dodika. Njegovi zahtjevi vezani za zastavu, procedure rada Predsjedništva BiH i prijetnje razne vrste nisu i nikada neće proći, ali je ostala ružna slika o radu Predsjedništva BiH. Inače, na sjednicama Predsjedništva postoji korektan odnos.

STAV: Nakon posljednje sjednice Predsjedništva, Dodik je najavio ukidanje nadležnosti nekih institucija BiH i vraćanje na entitetsku nadležnost. Može li on to zaista uraditi?

DŽAFEROVIĆ: Ne može. To su nadležnosti koje će zauvijek ostati na nivou Bosne i Hercegovine. Da bi se one vratile na entitetski nivo, nije dovoljna samo odluka Skupštine RS-a već je nužna saglasnost Parlamenta FBiH i Parlamentarne skupštine BiH. Ako bi se Dodik upustio u ovakvu aktivnost, prije svega bi nanio štetu i sebi, ali i entitetu iz kojeg dolazi. Bez obzira kako će se Dodik ponašati, te institucije će nastaviti svoj rad, jer za njihovo funkcioniranje nije važno šta misli bilo koji političar ili entitet, već šta piše u zakonima na osnovu kojih te institucije postupaju. Dodik izgleda zanemaruje činjenicu da su u nekim od zakona predviđene ozbiljne sankcije zbog podrivanja rada državnih institucija. Mislim da on neće ići tako daleko jer bi to onda bila ozbiljna kriza iz koje bi svi njeni inicijatori izvukli deblji kraj.

STAV: Prema Vašim saznanjima, koliki je upliv Republike Srbije i Rusije u destruktivnom ponašanju Milorada Dodika? Trči li on zaista, kako su to neki mediji slikovito objasnili, u Ambasadu Rusije nakon svakog sastanka u Predsjedništvu BiH?

DŽAFEROVIĆ: Evidentan je utjecaj Srbije na rukovodstvo RS-a po svim pitanjima. To miješanje u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine nikada nije ni prestajalo.

Povlačenje međunarodne zajednice iz procesa u BiH, s jedne strane, i jačanjem Rusije na globalnom planu, s druge strane, dovelo je do pojačanog utjecaja Rusije u procese u BiH. Koristi se jedan vakuum kojem pogoduje i to što Bosna i Hercegovina nema do kraja izgrađene institucije sposobne da same funkcioniraju bez bojkota i blokada. Zadatak međunarodne zajednice i bio je, prije svega, pomoći da se izgradi potpuno funkcionalna i efikasna država. Oni to nisu uradili, već su počeli da se povlače, što je iskorišteno od antibosanskih snaga. Međutim, kakav god to utjecaj bio, jasno je da je Bosna i Hercegovina NATO i EU prostor. Daleko je Rusija. Njeni strateški interesi daleko su od Bosne i Hercegovine. Oni rukovodstvo RS-a i Srbije koriste kao monetu za potkusurivanje u realizaciji interesa koji su u neposrednom susjedstvu Rusije.

STAV: Za razliku od drugih zemalja u okruženju, ambasade nekih zemalja u BiH svakodnevno aktivno komentiraju dnevnopolitička dešavanja u zemlji. Kreiraju li na taj način ravnotežu nemoći i zašto nemamo primjerenu aktivnost OHR-a?

DŽAFEROVIĆ: Prije bih rekao da se konačno shvatilo ili bar shvata kakve pogubne mogu biti posljedice njihovog povlačenja u situaciji kada Bosna i Hercegovina nije u potpunosti izgrađena kao funkcionalna i efikasna država. Zbog toga imamo pojačanu aktivnost zemalja tzv. Kvinte (SAD, Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Italija) na prevazilaženju stanja u kojem se Bosna i Hercegovina nalazi. Mislim da bi OHR morao reagirati jer je na sceni opasna destrukcija. Bolje je stvari zaustaviti sada i spriječiti destrukciju jer prijetnje koje upućuje Dodik i podrška koju ima od Čovića mogu destabilizirati ne samo Bosnu i Hercegovinu već cijelu regiju. Uvijek sam govorio da je za Bosnu i Hercegovinu ključno djelovanje na liniji Washington – Bruxelles. To je linija koja mora funkcionirati i to je rješenje za situaciju u Bosni i Hercegovini i cijeloj regiji.

STAV: Šta radi Dragan Čović u kontekstu sastavljanja vlasti, a po pitanju NATO članstva? Je li mu zbog ANP-a, ali i nedavnih najavljenih pa otkazanih događaja u Drvaru koalicija s Dodikom na neočekivanom ispitu? S druge strane, očekivalo bi se da je nosilac evropskih vrijednosti Čović bezuvjetno za EU i NATO, a kao da se drži postrance.

DŽAFEROVIĆ: U stvarnosti podržava Dodika. Ponekad da izjavu kako je opredijeljen za NATO, ali do sada u ovoj krizi ništa nije učinio, a mogao je, da se dostavi ANP. Bilo je prijedloga da se to uradi putem Ministarstva odbrane, ali je njegov odgovor uvijek bio da to može, ali samo ako se mi s Dodikom dogovorimo. To znači da on to ne želi i da podržava Dodika. Što se tiče evropskih vrijednosti, nije dovoljno da neko izjavi da je nosilac tih vrijednosti, već je potrebno to pokazati na djelu. Nisu evropske vrijednosti zahtjevi za dodatnim etničkim podjelama, segregacija u obrazovnom sistemu, veličanje UZP i slično.

STAV: Da li je vođenje politike u BiH Dragan Čović prepustio hrvatskom HDZ-u i predsjednici Kitarović?

DŽAFEROVIĆ: Mislim da je obrnuto, da se Hrvatska prepustila politici Dragana Čovića. Mada, u osnovi, radi se o istoj politici, samo se uloge mijenjaju. Tako je to od vremena Tuđmana pa do danas. Mislim da Hrvatska pravi veliku grešku i da svojim ponašanjem neminovno vodi ka pogoršavanju odnosa s Bosnom i Hercegovinom. Dobri bilateralni odnosi između Bosne i Hercegovine i Hrvatske jako su potrebni i u interesu su obje države. Značaj tih dobrih odnosa daleko prevazilazi otvorena pitanja koje dvije zemlje imaju. Zbog toga je začuđujuće što se hrvatska službena politika, a naročito ona koja dolazi od predsjednice Republike Hrvatske, pokušava podcjenjivački odnositi prema Bosni i Hercegovini, kako po pitanju granice, Pelješkog mosta, naše imovine u Hrvatskoj, Trgovske gore, potvora na račun bošnjačkog naroda, tako i po pitanju položaja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Mi ovakav odnos nećemo dozvoliti. Tražimo da i Republika Hrvatska poštuje Bosnu i Hercegovinu, makar onoliko koliko Bosna i Hercegovina poštuje tu državu. Ustrajat ćemo na zaštiti svojih interesa.

STAV: Hoće li biti iznenađenja na Kongresu SDA 14. septembra i koliko će statutarne preinake u stranci poboljšati ili regenerirati kadrovsku sliku stranke?

DŽAFEROVIĆ: Ne očekujem nikakva iznenađenja na Kongresu SDA. SDA je stabilna politička stranka koja je vrlo ustrajna u realizaciji svojih ciljeva. Prošli smo jedan težak period od prošlog Kongresa do danas. Pod vodstvom predsjednika Bakira Izetbegovića stranka je stabilizirana, pobjednica je prošlih izbora na svim nivoima. Predsjednik Izetbegović će biti ponovo izabran za predsjednika, a i najistaknutiji članovi rukovodstva i dalje će ostati u rukovodstvu. Naravno, bit će učinjene promjene, posebno kada su u pitanju mladi, žene i nebošnjaci. O tome smo poveli računa i kod izmjena Statuta. Kroz odredbu vezanu za ograničenje od tri mandata značajno ćemo obnoviti i strukturu stranke, ali, naravno, ni jedan zaslužni pojedinac i funkcioner neće ostati bez uloge.

STAV: Iako su se mnogi zlurado radovali “raspadu” ili “podjelama” u SDA, primjećujemo da su, odbijajući podržati prodržavni koncept u sastavljanju vlasti, i sami podijeljeni. U posljednja dva mjeseca iz SDP-a su izašle dvije nove stranke. Nastaje li to zaista “zelena ljevica”, kako zlonamjerno tvrde u SDP-u?

DŽAFEROVIĆ: Nakon prošlogodišnjih općih izbora, desila se jedna začuđujuća stvar. Ona u demokratiji nije nemoguća, ali je potpuno nelogična za bosanskohercegovačke prilike. Na probosanskoj političkoj sceni desio se pokušaj da se SDA kao nesumnjiva pobjednica izbora isključi iz vlasti i svih procesa u Bosni i Hercegovini. Svi su se bili ujedinili protiv SDA, a istovremeno su neki od njih bili spremni na saradnju sa SNSD-om i HDZ-om. Samo upornom i strpljivom politikom vodstva razbijen je ovaj koncept koji bi značio slabljenje probosanske politike, jer oni koji su ga zagovarali nemaju ni izborni ni bilo koji drugi kapacitet da se mogu suprotstaviti osovini HDZ-SNSD. Stvari su se u nekoliko mjeseci konsolidirale i SDA je zauzela poziciju koja joj pripada. To je pozicija ključne političke stranke oko koje se trebaju okupljati probosanske političke snage. Nazvati nešto Bh. blokom i iz toga isključivati SDA, a pri tome izražavati spremnost na formiranje vlasti sa SNSD-om i HDZ-om ustvari je antibosanski koncept. Naravno, to neki ljudi u tim političkim strukturama nisu mogli nikako da probave i nastupili su procesi unutar nekih od tih političkih stranaka. Sada se, kao što vidimo, raspadaju i bave sami sobom.

STAV: Kakva su Vaša razmišljanja, ali i konkretni potezi koji se tiču Bošnjaka u RS-u, održanju i poboljšanju njihovog statusa? Počela je nova školska godina, a djeca i dalje ne mogu izučavati nacionalnu grupu predmeta. Kako to promijeniti?

DŽAFEROVIĆ: Povratak prognanih i raseljenih i jačanje državnih institucija dva su procesa kojima se na najbolji način reintegrira Bosna i Hercegovina. Zbog toga vrlo često imam običaj da kažem da su danas u miru naši povratnici najveći borci za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih ljudi na svakom njenom pedlju. Do sada sam za proteklih devet mjeseci obišao brojne povratničke zajednice interesirajući se za život i probleme tih ljudi. Bosne i Hercegovine će biti onoliko koliko budemo podržavali ljude u povratničkim zajednicama. Moramo povećati budžete na svim nivoima koji će služiti održivom povratku i boriti se za prava svakog povratnika. Tako ćemo postupati i kada je obrazovanje u pitanju, insistirat ćemo na dosljednoj primjeni postojećih zakona koje je država donijela, a posebno na zajedničkoj nastavnoj jezgri i nacionalnoj grupi predmeta. Također ćemo insistirati na dosljednoj implementaciji svih odluka Ustavnog suda BiH koje se tiču ravnopravnosti i prava na upotrebu maternjeg jezika.

PROČITAJTE I...

A da bi pojačao utisak glasnogovornika nekog SDS-ovog kriznog štaba iz 1992. godine, Radanović je, u najboljem maniru pobješnjelog predratnog velikosrbina, zaprijetio i blokadama vitalnih saobraćajnica i puta Bihać – Bosanski Petrovac.

Macron sugerira svojevrsnu podjelu na centar koji donosi odluke i periferiju koja ih sprovodi, velike i male, metropolu i kolonije, civilizirane i manje civilizirane, ustrojstvo koje praktično znači kraj poretka koji je u Evropi uspostavljen nakon pada komunizma, čak i transformaciju čitavog poretka nastalog nakon Drugog svjetskog rata i povratak u verziju onih međunarodnih odnosa koji su postojali prije 1945. godine. Valjda nije potrebno ni spominjati kakvo bi mjesto u takvom “novom evropskom poretku” bilo predviđeno za Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!