fbpx

Otvorena granica na Drini: Migrante iz Srbije švercuju za 300 eura

Nekoliko je ruta kojima migranti iz Srbije ilegalno ulaze u Bosnu i Hercegovinu, ali su dvije glavne, obje preko rijeke Drine. Jedna je kroz Zvornik. Kako su nam kazali volonteri koji pomažu migrantima koje sretnu u putu, ilegalni migranti u Zvorniku sačekaju švercere koji ih kombijima ilegalno prebace dvadesetak kilometara dalje, do tzv. koridor pijace u Memićima kod Kalesije, koja se nalazi na samoj entitetskoj liniji. Odatle put ka Tuzli ili Sarajevu nastavljaju pješice

 

 

Piše: Nedim HASIĆ

Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

Samo koji dan nakon što su vlasti u Bosni i Hercegovini ublažile mjere zabrane proglašene sredinom marta kako bi spriječile širenje Covid-19, ponovo smo postali jedna od glavnih ruta kojom se ilegalni migranti pokušavaju domoći zemalja Evropske unije. U BiH ih se trenutno nalazi oko osam hiljada. Najveći dio lociran je u Unsko-sanskom kantonu, na zapadu zemlje, uz granicu s Hrvatskom, gdje se nalazi oko 6.500 migranata. Njima se sada pokušavaju pridružiti ilegalni migranti koji su tokom pandemije boravili u kampovima u Srbiji.

“U posljednjih desetak dana, i to nakon što je Srbija ukinula vanredno stanje, iz pravca ove države pripadnici Granične policije BiH osujetili su 271 osobu od pokušaja ilegalnog prelaska državne granice. Zvaničnici Srbije su prije nekoliko dana objavili da je od 6. maja više od hiljadu migranata napustilo ovu zemlju”, saopćili su iz Granične policije Bosne i Hercegovine.

Dodaju kako su od 1. januara pa do 18. maja spriječili 2.464 osobe od pokušaja ilegalnog prelaska državne granice. Taj je broj, zbog pandemije, za 47 posto manji u odnosu na prošlu godinu. Međutim, “ponovno intenziviranje nezakonitih migracija sigurno se može očekivati nakon okončanja situacije u vezi s virusom korona u BiH i susjednim državama. Dakle, ublažavanjem restriktivnih mjera očekuje se i veći broj ilegalnih migracija. Već sada na području Zvornika sve je veći broj migranata koji pokušava ilegalno preći državnu granicu”, dodaju iz Granične policije.

Nekoliko je ruta kojima migranti iz Srbije ilegalno ulaze u Bosnu i Hercegovinu, ali su dvije glavne, obje preko rijeke Drine. Jedna je kroz Zvornik. Kako su nam kazali volonteri koji pomažu migrantima koje sretnu u putu, ilegalni migranti u Zvorniku sačekaju švercere koji ih kombijima ilegalno prebace dvadesetak kilometara dalje, do tzv. koridor pijace u Memićima kod Kalesije, koja se nalazi na samoj entitetskoj liniji. Odatle put ka Tuzli ili Sarajevu nastavljaju pješice.

“Prelaze samo oni koji imaju novaca. Ostali su u Srbiji i čekaju da skupe pare. Kako nam ispričaju, plaćaju od 100 do 300 eura po osobi da ih se čamcima iz Srbije prebaci u BiH. Prebacivanje se vrši noću, čamcima u koje stane do 20 ljudi. Neke uhvati policija, ali većina ih se iskrca u BiH i nastavlja dalje”, tvrde nam volonteri u Kalesiji.

Druga je ruta najprometnija ovih dana. Ona vodi kroz gradić Kozluk, koji se nalazi na obali Drine. Kozluk je mjesto gdje je rijeka široka svega pedesetak metara, mirna je i nije ju teško preći. U Kozluku žive Bošnjaci povratnici. Migranti to znaju pa najčešće tu prelaze Drinu, računajući da ih stanovnici neće ometati ili prijavljivati policiji.

Nakon toga, šumskim se putem penju desetak kilometara uzbrdo ka mjestu Kiseljak, gdje prelaze entitetsku liniju, na kojoj još uvijek table podsjećaju na opasnost od minskih polja zaostalih iz rata i tu ulaze u entitet Federacija BiH kod Sapne. Odatle idu pješice magistralnim putem do desetak kilometara udaljene Kalesije. Grupe koje idu pješice putem od Sapne do Kalesije uglavnom čine Pakistanci. Jedan od njih na lošem engleskom jeziku priča nam da putuje ka Italiji. “Putovao sam do Bosne dva mjeseca. Idem u kamp u Tuzli. Bio sam u Grčkoj, Turskoj, u Istanbulu, u Makedoniji i Srbiji. U Bosnu dolazim iz Srbije. Idem pješke za Italiju. Tamo tražim dobar posao. Imam familiju u Italiji”, kaže nam i nastavlja put ka Kalesiji.

U ovom gradiću predahnu, u gradskim parkovima i na benzinskim pumpama odmore i okrijepe se i onda opet idu dalje ka Tuzli. Grad ih je pun, ali, koliko smo uspjeli saznati, ne zadržavaju se tu nego idu dalje ka Sarajevu. “Ublažavanjem mjera za prevenciju virusa korona počeo je veći priliv migranata na područje općine Kalesija koji dolaze iz pravca Zvornika. U prvih sedam dana imali smo blizu 200 migranata”, priča nam Muamer Đedović iz kalesijskog Crvenog križa. Sreli smo ga dok je sa svojim kolegama dijelio pomoć migrantima, vrećicu s nešto hrane. Đedović nam kaže da je najveći problem obuća, migranti zbog loše obuće najčešće imaju povrede nogu i žuljeve.

“Svi ovi koje trenutno srećemo su bili u kampovima u Srbiji. Crveni križ radi na humanitarnom i zdravstvenom zbrinjavanju migranata i to, kada smo mi u Kalesiji u pitanju, radimo još od aprila 2018. godine, kada su se ovdje prvi put pojavili migranti. Ono što radimo jeste distribucija paketa hrane, higijene, vreća za spavanje, čarapa, veša i pružanje prve pomoći.”

U martu ove godine vlasti u Tuzli rasformirale su ilegalni kamp na Autobuskoj stanici i migrante, njih oko 500, autobusima prebacili u kamp Blažuj kod Sarajeva. Onima koji sada dolaze iz Srbije policija ne dopušta odlazak ka Tuzli. Na pola puta između Kalesije i Tuzle skreću ih ka Živinicama kako bi odatle išli prema Sarajevu ili Bihaću. Oni koji se nekako ipak dokopaju Tuzle dođu do Ureda za strance, tamo popune formulare i nastavljaju dalje ka Bihaću ili Sarajevu. Policija u Tuzli saopćila je da je samo u posljednjih nekoliko dana evidentiran ulazak više od stotinu migranata koji granicu između BiH i Srbije prelaze u rejonu Zvornika.

Ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić kazao je da se može očekivati da će migranti iz Grčke krenuti prema Hrvatskoj preko BiH pa je zato najavio da će zagovarati čvrst pristup koji se odnosi na obeshrabrivanje migranata da dolaze u BiH, a one koji su već u zemlji, kako je kazao, legalno deportirati. Kazao je da je ključ rješenja tog pitanja istočna granica i regionalna saradnja te pozvao i institucije Evropske unije da reagiraju jer migranti ulaze na granici s Grčkom i izlaze iz Grčke te dolaze u BiH. “Problem migranata je globalni problem i zemlje Evropske unije trebaju usuglasiti svoju politiku, ali mi nećemo dozvoliti, koliko to budemo mogli, da BiH bude plato za migrante”, podvukao je Radončić, te dodao kako migranti ostaju godinu ili dvije u BiH, što je nazvao sigurnosnom prijetnjom ne samo za BiH nego i za zemlje EU.

Komesar za izbjeglice i migrante Srbije Vladimir Cucić tvrdi da je tokom vanrednog stanja i zatvorenih granica zbog epidemije virusa korona u Srbiji boravilo oko 9.100 migranata, ali da je više od 1.000 njih, nakon što je ukinuto vanredno stanje, otišlo iz te zemlje. Cucić je izjavio da je trenutno u prihvatnim centrima u Srbiji smješteno 7.700 izbjeglica i migranata, a da je oko 150 njih primijećeno “u kretanju”, odnosno van ovih centara.

On je rekao da se u Srbiji nalazi i oko 800 migranata koji su vraćeni iz susjednih zemalja, ali i da migrantima neće biti dozvoljeno da svi odjednom napuste prihvatne centre “da ne bi došlo do stampeda prema nekim susjednim državama”. Prema njegovim riječima, od 2015. godine kroz Srbiju je prošlo oko 1,5 miliona migranata i izbjeglica, s Bliskog istoka i afričkih zemalja, ali niko od njih nije imao namjeru da se nastanjuje u Srbiji niti postoje takvi planovi.

PROČITAJTE I...

Najznačajniji modul ili metoda u postizanju cilja ipak je obezglavljivanje bošnjačkog političkog subjekta. Oduzimanjem kapaciteta SDA kao kičmi bošnjačke političke scene oduzima se snaga ostalim akterima koji stoje na probosanskoj političkoj platformi. Razvidno je kako bi eliminacijom Bošnjaka (dakle, i političkim minimiziranjem SDA) kao političkog subjekta nestalo i Bosne i Hercegovine. Otud brine kada politički analitičar iz Sarajeva ne vidi ovu poveznicu jer, kako kaže, atak na Bošnjake nije isto kao i atak na državu

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!