Od turskog jezika do kurseva naja, turske kuhinje i ručnih radova

Princip našeg instituta jeste da u državama u kojima djelujemo ne promoviramo samo turski jezik i tursku kulturu već i da jezik i kulturu tog podneblja i naroda prenesemo u Tursku. Jedan od najboljih pokazatelja i jedan od najznačajnijih projekata koji smo do sada uradili jeste uvođenje bosanskog jezika kao izbornog predmeta u turskim školama. Koliko znamo, ovo je prvi put da je bosanski jezik negdje u svijetu postao izborni predmet

 

Razgovarala: Amina ŠEĆEROVIĆ KASLI

Šest i po hiljada djece u zeničkoj areni koja pjevaju, plešu, vesele se i stvaraju nova lijepa sjećanja. Takav je bio 25. april, kada je proslavljen Dan djeteta u organizaciji turskog kulturnog centra, odnosno Instituta “Yunus Emre”. Direktor Instituta Mehmet Akif Yaman, koji je u Bosni i Hercegovini od 2008. godine, a na čelu Instituta od 2014, govori za Stav o dosadašnjim projektima, o planovima za budućnost, o porastu interesiranja za izučavanje turskog jezika i o drugim temama.

STAV: Jedna od prvih asocijacija na Institut “Yunus Emre” jeste obilježavanje Dana djeteta. Kada je i kako nastala ideja za ovu manifestaciju?

YAMAN: Ove je godine sedmi put kako organiziramo Dan djeteta, čime obuhvatamo sve učenike koji izučavaju turski jezik u državnim školama u Bosni i Hercegovini. Polazna tačka ove manifestacije ustvari je projekt “Moj izbor je turski”. Tako je nastala i ideja za manifestacijom Dana djeteta u cilju da okupimo sve učenike koji pod ovim projektom izučavaju turski jezik, da ih još više motiviramo te da im priredimo nezaboravan dan. Prvi put smo manifestaciju organizirali 2013. godine.

STAV: Svake je godine na manifestaciji sve više djece. Je li teško organizirati program koji će privući pažnju tolikog broja učenika? Kako birate goste?

YAMAN: S obzirom na to da s učenicima imamo razne programe u školama, putem njih pratimo koga to oni vole slušati i gledati i naspram toga pokušavamo odrediti ko će nam biti gosti. Prošlih godina učestvovali su Armin Muzaferija, Eldin Huseinbegović, Mirza Šoljanin, Hari Mata Hari, Mirza Selimović, Dženan Lončarević, kao i Dino Merlin. Ukratko, možemo reći da su na manifestaciji Dan djeteta učestvovali skoro svi pjevači koje prate učenici ne samo u Bosni i Hercegovini već i u drugim balkanskim zemljama. Također, tu su i gosti iz Turske. Svake godine imamo razne plesne grupe kako narodnog plesa, tako i mehteran, kao i poznate ličnosti iz Turske, kao što je bila desetogodišnja glumica iz popularne serije Elif Damla Güvenilir.

STAV: Kakve su reakcije nakon programa?

YAMAN: Ove smo godine na manifestaciji imali šest i po hiljada gostiju. Nakon programa, svake godine dobijem poruke zahvale od direktora škola, od učitelja, ali i od učenika. Dječija radost nakon programa čini nas sretnima. Znamo da djeca cijelu godinu iščekuju ovu manifestaciju. Ponosni smo što smo dio te dječije sreće i uzbuđenja. Ono što nas posebno raduje jeste i to da ovu manifestaciju podržavaju institucije, nevladine organizacije, općine kako u Turskoj, tako i u Bosni i Hercegovini… Dan djeteta postala je manifestacija koju je prisvojila Bosna i Hercegovina.

STAV: Koliko godina Institut djeluje u Bosni i Hercegovini i kako gledate na vaše dosadašnje projekte?

YAMAN: Možemo reći da ove godine “Yunus Emre” proslavlja svoj deseti rođendan. Osim toga, naše prvo predstavništvo otvoreno je upravo u Sarajevu, tako da mi i ovdje proslavljamo deseti rođendan. Veliko nam je zadovoljstvo što smo uz kurseve turskog jezika, kao i mnogobrojne kulturno-umjetničke kurseve, predstavljanja knjiga, prikazivanja filmova, koncerata, izložbi i sličnih manifestacija uspjeli kroz umjetnost “spojiti” Tursku i Bosnu i Hercegovinu, odnosno što smo dali doprinos još jačem zbližavanju naših naroda, a pogotovo umjetnika. Princip našeg instituta jeste da u državama u kojima djelujemo ne promoviramo samo turski jezik i tursku kulturu već i da jezik i kulturu tog podneblja i naroda prenesemo u Tursku. Jedan od najboljih pokazatelja i jedan od najznačajnijih projekata koji smo do sada uradili jeste uvođenje bosanskog jezika kao izbornog predmeta u turskim školama. Koliko znamo, ovo je prvi put da je bosanski jezik negdje u svijetu postao izborni predmet.

STAV: Kada je počelo izučavanje turskog jezika kao izbornog predmeta u Bosni i Hercegovini i koliko ga djece danas izučava?

YAMAN: Projekt “Moj izbor je turski jezik” u državnim školama u Bosni i Hercegovini počeo je školske 2011/2012. godine, ali temelj projekta proizlazi iz kurseva turskog jezika koji su počeli još tokom rata u Bosni i Hercegovini, tada u organizaciji turskih jedinica u EUFOR-u. Poslije su se u dogovoru s Ministarstvom obrazovanja ti kursevi uveli kao izborni predmet. U tekućoj školskoj (2018/2019) godini imamo više od osam i po hiljada učenika osnovnih i srednjih škola koji su kao izborni predmet uzeli turski jezik. Osim toga, imamo približno 3.700 učenika koji su u osnovnoj školi pohađali turski jezik, a u srednjoj školi to nisu mogli nastaviti jer turski tu nije uveden kao drugi izborni jezik. Također, u našim centrima više od 6.000 osoba pohađalo je certificirane kurseve turskog jezika, a imamo i kurseve van centra, tako da taj broj doseže 10.000.

STAV: Koji je princip rada projekta “Moj izbor je turski”?

YAMAN: Učenicima koji izaberu turski jezik osiguravamo knjige, radne sveske, CD-ove koje im dostavljamo početkom školske godine. Otkako je počeo projekt “Moj izbor je turski”, znači od 2011. godine, svake godine na ovaj način pružamo podršku učenicima koji se opredijele za učenje turskog jezik. Također, uz sponzorstva bratskih općina u Turskoj, za naše učenike osiguravamo i školske torbe, kao i školski pribor. U školama u kojima je turski jezik stalan i gdje direktori škole podržavaju projekt “Moj izbor je turski”, uz sponzorstvo Unije općina turskog svijeta, otvaramo savremene kabinete za turski jezik. Do sada smo u desecima škola stvorili uvjete za učenje turskog jezika u savremenim i modernim kabinetima. Uz podršku bratskih općina, svakoj školi u kojoj se izučava turski jezik poklonili smo i “pametnu” ploču.

STAV: Zašto djeca trebaju izabrati turski jezik? Zbog čega raste zainteresiranost?

YAMAN: Između ostalog, možemo reći da su se dva naroda, koja su 450 godina istu zemlju nazivala domovinom i koji imaju toliko kulturnih sličnosti, ponovno pronašla. Svakako, uz to moramo napomenuti i pojačani razvoj Turske posljednjih godina. Turske investicije u Bosni i Hercegovini, povećanje broja turista, kao i porast poslovne saradnje neki su od faktora koji su zaslužni što je povećano zanimanje za turski jezik. Osim toga, još jedna bitna stvar jeste i mogućnost studiranja u Turskoj uz stipendije, što je posebno privlačno mladima.

STAV: Učenici u sklopu projekta odlaze i u posjetu Turskoj. Kakvi su utisci nakon ovih putovanja i šta sve ona sadrže?

YAMAN: Prema protokolu bratskih škola i saradnje potpisane 2015. godine između Ministarstva obrazovanja Republike Turske, Ministarstva obrazovanja Federacije Bosne i Hercegovine i Instituta “Yunus Emre”, škole u Istanbulu i u Bosni i Hercegovini koje imaju kao izborni predmet turski jezik proglašene su bratskim školama. Do sada se međusobno posjetilo blizu četiri hiljade učenika i učitelja. Jedan od ciljeva ovih putovanja jeste motivirati učenike koji uče turski jezik, ali i omogućiti im da jezik koji uče čuju u njegovoj domovini. Osim toga, među ciljevima je i međusobno upoznavanje djece koja imaju dijelom zajedničku kulturu, kao i upoznavanje drugih kultura. Veliki broj učenika tako je dobio priliku vidjeti Tursku ili Bosnu i Hercegovinu, koje su do tada viđali samo putem serija i filmova. Zajedničko je mišljenje učitelja i učenika koji su učestvovali u ovim posjetama da su se osjećali kao u domovini.

STAV: Šta je s drugim aktivnostima za mlade?

YAMAN: Da bismo podržali socijalizaciju i motivirali učenike koji pohađaju turski jezik u osnovnim školama, kao i u našim centrima, pokrenuli smo razne aktivnosti. Na turnirima koje organiziramo u školama svake godine bude blizu hiljadu i po učenika. Tu su i takmičenja u slikarstvu, pjevanju, glumi, odnosno pozorištu, u kompoziciji, takmičenje u talentu i slično. Ovo organiziramo u 160 škola u kojima se izučava turski jezik. Učenici se većinom putem društvenih mreža i obavještenja u školama informiraju o ovim aktivnostima.

STAV: Šta od toga privlači najveću pažnju?

YAMAN: Po prirodi, djeca najviše vole igru ili učenje kroz igru. Tako možemo reći da ih najviše pažnje privlače sportske aktivnosti i one vezane za umjetnost, kao što su muzika i pozorište. Ipak, razlika nije velika pa se da zaključiti da je zainteresiranost otprilike podjednaka za sve aktivnosti.

STAV: Niste fokusirani samo na omladinu već imate aktivnosti i za one nešto starije, a posebno za ženski dio populacije. Šta je to što organizirate u svojim centrima i kakav je odziv?

YAMAN: Na koncertima, izložbama i konferencijama koje organiziramo veća je posjećenost upravo od starije populacije. Pored toga, tu si i razni kursevi, posebno oni iz tradicionalnih turskih umjetnosti, kao što su ebru, “tel kirma”, “sim sirma”, zatim kaligrafije, minijature, kurs naja. Organiziramo i kurs turske kuhinje, nastojeći učesnicima predstaviti čari osmansko-turske kuhinje. Što se tiče odziva, tu nemamo problema. Nakon što najavimo neki događaj, uvijek bude uzbuđenja, ali na kraju vidimo da se trud isplatio. Možemo reći da smo uz projekt “Moj izbor je turski”, kao i uz druge aktivnosti koje organiziramo u više gradova, uspjeli dotaći građane Bosne i Hercegovine.

STAV: I pored svih aktivnosti koje ste nabrojali, Institut “Yunus Emre” ne pojavljuje se često u medijima. Šta je tome razlog?

YAMAN: Ako uzmemo u obzir broj aktivnosti i pojavljivanje u medijima, u pravu ste. Ali mi od samog početka nismo imali namjeru da pretjerano “reklamiramo” svoj rad jer ono što radimo ne činimo zbog reklame, zbog neke popularnosti, već isključivo da kroz kulturu i umjetnost još više približimo narode dviju zemalja. Naš je cilj da nastavimo biti most kulture između Turske i Bosne i Hercegovine. Želimo nivo “upoznavanja” između ovih dvaju naroda podići na nivo “poznavanja”. Zato je naš rad više na terenu, s ljudima. Ali s druge strane, danas i ne možete potpuno bez medija jer su vam oni potrebni i da biste ljude obavijestili o onome šta radite. S obzirom na to da djelujemo u mnogo gradova, biramo regionalne medije, a kada su u pitanju manifestacije kao što je Dan djeteta, tu sarađujemo s medijima koji pokrivaju cijelu državu.

 

PROČITAJTE I...

U operaciji “Ratweek – Nedelja pacova” cilj napada u Sarajevu bila je pretovarna željeznička stanica “Alipašin most”, važno željezničko čvorište, pri čemu je 8. septembra 1944. godine stradao logor s mnogim njegovim žiteljima, najvećim dijelom bošnjačkim izbjeglicama iz istočne Bosne. Broj ukopanih u zajedničkoj grobnici bio je približno 200, dok se za 66 navodi da su izgorjeli, kao i da je jedan broj ljudi raznesen u eksploziji

Sva ta fantastična lutanja pojedinih intelektualaca ne bi bila toliko problematična da ne nanose štetu Bošnjacima, i to prije svega jer se promoviraju s bošnjačkih pozicija, od osoba koje se već decenijama kreću u institucijama tipa Vijeća Kongresa Bošnjačkih intelektualaca ili Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”. Svako ima pravo na svoje zablude, ali je krajnje skandalozno kad ih pokušava legitimizirati s pozicije autoriteta koji je tu gdje jeste upravo zato da bi spriječio takve zablude.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!