fbpx

Očekujemo mnogo jer identitet Bošnjaka prije svega čuvamo kroz kulturu

Međusobna saradnja temeljit će se na dobrovoljnoj osnovi i poslovnim interesima uvažavajući sve posebnosti svake od njih, a sve s ciljem da se unaprijede i u kvantitativnom i u kvalitativnom smislu kulturni sadržaji ne samo u Mostaru već i u cijeloj Hercegovini

 

Piše: Hasan EMINOVIĆ

Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture (BZK) “Preporod” prof. dr. Sanjin Kodrić, uime najstarije kulturne ustanove Bošnjaka u našoj zemlji, potpisao je 20. januara u Mostaru Memorandum o saradnji s pet javnih ustanova kulture u ovom gradu: Centrom za kulturu Mostar, Narodnim pozorištem Mostar, Lutkarskim pozorištem, Muzejom Hercegovine i Narodnom bibliotekom Mostar.

Potpisnici Memoranduma angažiranjem vlastitih kadrova, tehničkih i finansijskih kapaciteta producirat će pozorišne predstave, likovne izložbe, organizirati štampanje i promocije knjiga i drugih publikacija, organizirati koncerte, naučne i stručne skupove te provoditi druge aktivnosti u svrhu realizacije postavljenih ciljeva. Prioritet će se dati prostoru Hercegovine s ciljem afirmacije kulture, umjetnosti i svih humanističkih i univerzalnih vrijednosti koje baštine stanovnici ovog podneblja.

Saradnju između “Preporoda” i mostarskih ustanova kulture Kodrić je predstavio najavom obilježavanja značajnih godišnjica vezanih za istaknute bosanskohercegovačke književnike koji su rođeni ili su djelovali u Mostaru, poput Safvet-bega Bašagića, Hamze Hume, Skendera Kulenovića i drugih. Inicijativu potpisivanja Memoranduma pokrenuli su direktori mostarskih javnih ustanova kulture. Uime njih prigodnu zahvalnost na razumijevanju i spremnosti na buduću saradnju BZK “Preporodu” izrazio je direktor Narodnog pozorišta Mostar Almir Mujkanović, naglasivši da od potpisnika memoranduma, a naročito od “Preporoda”, očekuje aktivan i ekspeditivan pristup pri realizaciji izloženih ideja te nada da će već naredne pozorišne sezone imati bar jednu predstavu nastalu kao produkt ove saradnje.

Podršku potpisivanju Memoranduma o saradnji javnih kulturnih ustanova u Mostaru i BZK “Preporod” pružio je i ministar obrazovanja, kulture i sporta u Vladi Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) prof. dr. Rašid Hadžović. Potpisivanje Memoranduma, prema njegovoj ocjeni, od iznimno velikog je značaja. “U posljednje četiri godine institucije kulture u Mostaru pokrenule su ozbiljne aktivnosti i apostrofirale prepoznatljive elemente kulture Bošnjaka u Gradu Mostaru. Svjedoci smo da je ponovo pokrenuta manifestacija kulturnog ljeta s referentnim programima i sadržajima tokom ljeta. Mi kao generalni sponzor dali smo podršku tim aktivnostima i nadam se da ćemo i ove, 2020. godine imati priliku vidjeti i čuti vrhunske umjetnike iz različitih oblasti umjetnosti”, kazao je Hadžović. Pitanje koliko izvršni organi vlasti, kako na nivou grada tako i pri kantonalnoj Vladi, imaju mogućnosti i prostora da podrže organizaciju kulturnih programa Hadžović je ilustrirao podacima o već pruženoj podršci, ne samo kulturnim institucijama već i sportskim klubovima na području Mostara.

“U posljednje četiri godine radili smo intenzivno. Maksimalno sam insistirao na sjednicama Vlade da se odobre sredstva i za sport i za kulturu svima onima koji se na kvalitetan način bave i sportom i kulturom”, rekao je Hadžović.

Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” BiH i ranije je sarađivala s mostarskim javnim ustanovama kulture. Ta saradnja, kako u izjavi za naš list ističe prof. Kodrić, i do sada je bila vrlo uspješna.

“Mi duboko vjerujemo u sinergiju i zajednički rad, tim prije što je kultura poliaspektna, pa bavljenje kulturnom po prirodi stvari podrazumijeva i uključivanje različitih institucija kulture, a kako bismo cjelovitije valorizirali našu kulturnu prošlost, cjelovitije participirali u savremenoj kulturnoj praksi i uspješnije proizvodili kulturne vrijednosti u širem društvenom kontekstu. BZK ‘Preporod’ kao svoje prirodne partnere u Gradu Mostaru i Hercegovini vidi, prije svega, ovih pet ustanova kulture, s tim što želimo sarađivati i s drugim relevantnim subjektima. S tim ciljem i tim povodom razgovarali smo i s rektorom Univerziteta ‘Džemal Bijedić’ prof. dr. Elvirom Zlomušicom, posebno o saradnji na polju nauke, budući da u okviru BZK ‘Preporod’ djeluje i Institut za bošnjačke studije kao naša naučnoistraživačka organizacijska jedinica”, pojašnjava Kodrić.

“Identitet svakog naroda ili bilo koje slične zajednice prije svega je u kulturi tog naroda, odnosno zajednice. Kultura je ono što nas čini narodom, jer narodom nas ne čini nužno zajedničko porijeklo, niti DNK, već ono što mi jesmo u kulturalnom, a samim tim upravo u identitetskom smislu. Jedan od zadataka BZK ‘Preporod’ jeste upravo afirmacija nacionalnog identiteta Bošnjaka kroz afirmaciju kulturnih vrijednosti. Ipak, treba to kazati, mi danas ne možemo imati arhaičan, konzerviran pristup kulturnoj povijesti, već kulturnu povijest bilo koje vrste moramo prezentirati, artikulirati i razumijevati na savremen način, a to znači i promjenu paradigme u pristupu kulturnoj povijesti i pitanjima identiteta, ali isto tako i promjenu komunikacijskih kanala kojima se posreduju kulturni sadržaji. To znači da se otvaramo ka najrazličitijim kulturnim formama, ali i novim medijima, uključujući i projekte digitalizacije”, pojašnjava Kodrić i dodaje da će se ove godine, u saradnji s pet mostarskih javnih ustanova kulture, raznim manifestacijama obilježiti 150. godišnjica rođenja Safvet-bega Bašagića.

Dodatna motivacija “Preporodu” za potpisivanje protokola o saradnji s javnim ustanovama kulture u Mostaru, prema mišljenju prof. Kodrića, zasniva se i na činjenici da je Mostar tokom svoje duge historije bio prepoznatljiv naučni i kulturni centar ne samo u Bosni i Hercegovini već i šire.

Mostar se danas, nažalost, ne može nazvati gradom u kojem kultura ima ono mjesto koje zaslužuje te upravo zato kroz saradnju s pet javnih ustanova kulture nastojat će se takvo stanje promijeniti.

JU Narodna biblioteka Mostar

Javna ustanova Narodna biblioteka u Mostaru osnovana je 1945. godine. Prije ratnih dešavanja bila je jedna od najvećih i najopremljenijih biblioteka u Hercegovini. Ratnim i svim drugim dešavanjima na ovim prostorima obje zgrade, kompletan knjižni fond i inventar totalno su uništeni. Uz pomoć građana, raznih donatora, organa vlasti i zalaganja uposlenih danas ima dvije zgrade u funkciji. S radom je počela u martu 1995. godine u sadašnjem prostoru dječijeg odjeljenja. Biblioteka svake godine postiže sve bolje rezultate, tako da se godišnje učlani približno 2.000 čitalaca iz svih kategorija i uzrasta, a na čitanje se izda preko 25.000 knjiga. Danas biblioteka raspolaže s više od 55.000 knjiga i periodike. Istina, suočavaju se i s problemima, a posebno s nedostatkom redovnih i namjenskih sredstava za kupovinu i obnavljanje uništenog knjižnog fonda. Zbog nedostatka sredstava nisu u mogućnosti izvršiti prijem mladih i stručnih kadrova.

Biblioteka trenutno ima osam zaposlenika, od čega sedam u struci i jednu pomoćnu radnica. Osnivač i finansijer biblioteke je Grad Mostar. Sredstva koja prima od Grada Mostara kao dotaciju služe im za isplatu minimalnih plaća i materijalnih troškova, a za ostalo se snalaze na različite načine. U saradnji s ostalim kulturnim institucijama Grada Mostara organizator je kulturne međunarodne manifestacije “Mostarsko ljeto” koja okuplja domaće i strane umjetnike. U periodu od 2012. godine do danas biblioteka je objavila petnaestak naslova. Direktor Narodne biblioteke Mostar je Rasim Prguda, profesor bosanskog jezika i književnosti. U biblioteci radi od 1982. godine, a od prvih dana Agresije uključuje se i aktivno učestvuje u odbrani svoje domovine. Prguda je 70% RVI, a tokom rata od granate mu gine sin Mirza u 7. godini života, a nakon toga i sin Alem u 16. godini života. Adaptacijom zgrade Narodne biblioteke Mostar vraća se na radno mjesto direktora gdje počinje obnavljanje knjižnog fonda i ostalih elemenata značajnih za rad biblioteke.

Centar za kulturu Grada Mostara

U skoro nemogućim uvjetima rada i nedostatka elementarnih potreba 1994. godine u Mostaru u porušenoj zgradi na Šemovcu osnovan je Centar za kulturu. Centar za kulturu Mostar (CKM) kroz svoje višegodišnje djelovanje pokrenuo je i unaprijedio mnoge sadržaje, zadržavajući pri tome svoju primarnu ulogu i karakter, kao ustanova od značaja za organizaciju i promoviranje kulturnih vrijednosti u Gradu Mostaru. Kontinuirano radi na jačanju saradnje s drugim ustanovama i institucijama kulture, opredjeljujući se na taj način za efikasno angažiranje svih kreativnih potencijala u Mostaru. Proteklih godina stvoreni su uvjeti za organizacijsku stabilnost i funkcioniranje Centra u okviru postojećih sadržaja. Broj korisnika programa i sadržaja rastao je iz godine u godinu, što je dokaz intenzivnog rada na razvoju kvalitetnih programa. Međunarodna kulturna manifestacija “Mostarsko ljeto” profilirala je Centar i njegove saradnike kao važne aktere na kulturnoj sceni, kao mjesto društvenog okupljanja, koje obogaćuje društveno-kulturnu ponudu Grada, i učinila ga sponom između lokalne kulturne scene i međunarodnih sadržaja.

Za plodan rad i umjetnička dostignuća Centar je dobio brojne nagrade i društvena priznanja. Stalne aktivnosti realiziraju u pet segmenata: kroz rad Plesnog studija, edukativnih programa, Odjel za kulturne programe, Radio Gradska Mreža i Portal www.mostarski.ba. Od 2001. godine u Centru djeluje i kamerna teatarska scena, na kojoj je urađeno preko 40 teatarskih projekata (Salko Šarić). Uz “Mostarsko ljeto” jedan su od organizatora Anala crteža, prestižne manifestacije za afirmaciju likovne umjetnosti. Nakon dugogodišnje direktorice Centra (1996–2015) Jelke Kebo, na čelu ove institucije u drugom direktorskom mandatu nalazi se Senad Suljić, profesor sporta i magistar kineziologije. “Naša misija, između ostalog, jeste pružati kvalitetan i pouzdan servis za prezentaciju, medijaciju i afirmaciju savremenih umjetničkih i kulturnih praksi te aktivno učešće korisnika u kulturnim i drugim aktivnostima”, kazao je za naš list Suljić.

Narodno pozorište u Mostaru

Javna ustanova Narodno pozorište u Mostaru zvanično je osnovana i počela s radom 28. novembra 1949. godine u sali radničkog društva “Abrašević”. Tom prilikom premijerno je izvedena predstava Noć u Globukom slovenačkog pisca Mateja Bora, u režiji Safeta Pašalića. Izgradnjom nove zgrade, dolaskom gospodina Safeta Čišića za upravnika Narodnog pozorišta 1951. godine stvara se kolektiv od 80 članova. Svečano otvorenje nove zgrade Pozorišta bilo je 17. novembra 1951. godine premijerom Hasanaginice Alekse Šantića, u režiji Svete Milutinovića. U sezoni 2019/2020. Narodno pozorište obilježava 70 godina rada i isto toliko pozorišnih sezona, što je obilježeno nizom programa, od izložbi, predstava do predstojeće dvotomne monografije Pozorišta čija je promocija planirana u okviru 17. međunarodnog festivala komedije “Mostarska liska 2020”, koji se održava od 10. do 17. aprila ove godine. Almir Mujkanović direktor je Narodnog pozorišta od 2014. godine i doktorant je na Pravnom fakultetu univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru.

“U vremenu kada se osporava sve što je bosanskohercegovačko i sve što je bošnjačko kao nezamjenjiva supstanca bh. identiteta, a naročito u svjetlu kontinuiranih napada na bosanski jezik, civilizacijska dužnost nam je ‘ostati svoj i ostati uspravan’ u tim napadima. U tom smislu, mi naročito vodimo računa da sve predstave koje se igraju na našoj sceni budu izvedene na bosanskom jeziku. Naravno, mi smo pozorište koje pripada narodima Bosne i Hercegovine bez obzira na nacionalno i druga opredjeljenja, u kojem smislu držimo do toga da predstave srpskih i hrvatskih autora budu igrane na jeziku na kojem su pisane, čime čuvamo naše opredjeljenje da su svi ljudi ravnopravni te da svi zaslužuju pošten i ravnopravan tretman u javnom prostoru”, poručuje Mujkanović.

Pozorište lutaka Mostar

Pozorište lutaka Mostar osnovano je davne 1952. godine. Smješteno je u nekadašnjoj jevrejskoj sinagogi, koju je Jevrejska općina Mostar isključivo za tu namjenu ustupila Pozorištu. Mostarsko Pozorište lutaka u prošlosti je bilo jedno od predvodnika lutkarstva u BiH. Dobitnik je brojnih pohvala, nagrada i priznanja na međunarodnim i domaćim festivalima. Predstave su igrali na scenama Austrije, Francuske, Italije, Španije, Bugarske, Njemačke, Mađarske, Poljske, Irana, Norveške, Švedske te, naravno, u svim državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije. Nakon osnivača i prvog direktora Đorđa Đoke Bovana ovom ustanovom upravljalo je nekoliko istaknutih kulturnih radnika: Antonije Ante Karačić, Jovo Spajić, Milivoje Mrkić, Mirzo Pelić, Nuri-Džihan Kezman, Muhamed Nametak, Ranka Mutevelić. Od početka 2017. godine direktor Pozorišta lutaka u Mostaru je Edin Kmetaš. U poratnom periodu Pozorište je uspostavilo saradnju s najistaknutijim lutkarskim stvaraocima iz Bugarske, Poljske, Slovenije i Bjelorusije.

Posljednjih godina Pozorište lutaka ponovo je postalo široko prepoznatljivo po kvaliteti i inovativnom pristupu u svojim projektima. Samo u posljednjih nekoliko godina na međunarodnim i domaćim festivalima osvojilo je ukupno 44 nagrade, od toga dva Grand Prixa za najbolje predstave. Neobična je činjenica da glumački ansambl Pozorišta lutaka čini samo pet glumaca, koji na trenutnom repertoaru održavaju desetak predstava, od onih klasičnih marionetskih do lutkarskih mjuzikla, interaktivnih igrokaza, predstava za najmlađu i stariju djecu, a u planu je i lutkarska predstava za odrasle, kao i početak rada Dječije lutkarske radionice, u kojoj će učestvovati djeca iz cijelog Mostara. Uz sve to, Pozorište lutaka ulaže u svoje prostore, nabavlja modernu pozorišnu opremu, izgradilo je, uz pomoć prijatelja iz Republike Češke i Republike Italije, i svoju Malu scenu “Karel Čapek”, opremilo savremene glumačke garderobe, a u planu je i kompletna rekonstrukcija Velike sale.

Muzej Hercegovine

Muzej Hercegovine osnovan je 1950. godine s ciljem da pronalazi, prikuplja, čuva i javnosti prezentira bogatu kulturno-historijsku baštinu Mostara i Hercegovine. Muzej u okviru svojih zbirki raspolaže s više desetina hiljada muzejskih predmeta, dokumenata, fotografija i drugog muzejskog materijala. Arheološki, etnografski, rukopisni, književno-historijski, bibliotekarski, numizmatički i drugi eksponati i sadržaji u izložbenom prostoru i depoima Muzeja na veoma živ i slikovit način u kontinuiranom pregledu oslikavaju i svjedoče burna zbivanja, koja su se neprestano odvijala na hercegovačkom i mostarskom tlu. Stalnost i intenzitet tih događaja potvrđuju brojni ostaci prohujalih vremena, koje privilegirano čuva i baštini Muzej Hercegovine. Direktor Muzeja je Asim Krhan, a uprava je smještena na lokalitetu Spomen-kuće “Džemal Bijedić”, Ulica Bajatova br. 4. Muzej je na raspolaganju posjetiocima i istraživačima za naučna i publicistička istraživanja. Odjeljenja Muzeja Hercegovine su: Spomen-kuća Džemala Bijedića, Spomen kuća Svetozara Ćorovića, Kula Tara (odjel “Muzej Stari most”) i Interpretacijski centar Mostar.

 

 

PROČITAJTE I...

Vođeni mišlju da predaja ne dolazi u obzir i da raspjevana Bosna nikada neće utihnuti i klonuti duhom, magazin "Biserje" (www.biserje.ba) u ime svog izdavača BZK „Preporod“ poziva građane na IZAZOV kojega su pokrenuli pod naslovom #MOJSEVDAH #BISERJE. Poziv prenosimo u cijelosti:

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!