fbpx

Objekt koji uljepšava panoramu Doboja: Islamski kulturni centar otvoren za sve dobre ljude

Kamen temeljac za izgradnju Centra postavljen je prije pet godina, a njegova gradnja koštala je približno 1,3 miliona KM. U objektu se nalaze prostorije Medžlisa IZ Doboj, biblioteka s čitaonicom, edukacioni centar, koji uključuje pet učionica za polaznike mekteba, kurseva, istraživanja i radionica, kao i tri stana

 

 

Piše: Alma ARNAUTOVIĆ

Islamski administrativni, obrazovni i kulturni centar, koji je proteklog vikenda otvoren u Doboju, rezultat je suživota, te spajanja dobrih ljudi i ideja, a bit će od koristi svim građanima Doboja, kako Bošnjacima, tako i Srbima, Hrvatima i ostalima, poručio je prilikom svečanog otvaranja Bajro-efendija Džafić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Doboj.

Kamen temeljac za izgradnju Centra postavljen je prije pet godina, a njegova gradnja koštala je približno 1,3 miliona KM. Zgrada je napravljena sredstvima Republike Turske, Grada Doboja te entitetskih vlada u Bosni i Hercegovini, kao i drugih vakifa i donatora kojima su tokom otvaranja uručene vakufname.

Kompleks se prostire na 1.425 kvadratnih metara i u njemu se nalaze prostorije Medžlisa IZ Doboj, biblioteka s čitaonicom, edukacioni centar, koji uključuje pet učionica za polaznike mekteba, kurseva, istraživanja i radionica, kao i tri stana.

“Ovaj Centar omogućava optimalne uvjete za nesmetan rad Islamske zajednice, kao i svih džemata s područja Doboja, pa i susjednih općina, Doboj Istok i Doboj Jug. Doboj nakon ovog pokazuje svoj kozmopolitski duh, duh tolerancije, duh suživota i nadamo se da će i ova zgrada, koja već simbolizira taj prepoznatljivi dobojski duh, doprinijeti još čvršćoj i boljoj saradnji između Islamske zajednice i Bošnjaka, kao i ostalih stanovnika ovdje, posebno gradskih vlasti. Zahvaljujem se Gradskoj upravi, na čelu s gradonačelnikom na svesrdnoj pomoći da se ovaj projekt završi”, izjavio je Enes-efendija Ljevaković, zamjenik reisul-uleme Islamske zajednice u BiH.

Mevludin-efendija Dizdarević, muftija zenički, istaknuo je da je ovo prelijepo zdanje rezultat sinergijskog djelovanja Islamske zajednice na jednoj strani i svih drugih, domaćih i inostranih, vrlo važnih faktora.

“U tom pogledu možemo biti ponosni jer iz Doboja šaljemo jednu iznimno lijepu, toplu i iskrenu priču o zajedničkom djelovanju”, naveo je muftija Dizdarević.

Uz ef. Ljevakovića, ef. Džafića i ef. Dizdarevića, otvorenju je prisustvovao i Mustafa Temel, bivši muftija iz Izmira, danas muftija okruga Küçükçekmece iz Istanbula, koji je zajedno s kolegama iz Bosne i Hercegovine 15. maja 2015. godine postavio kamen temeljac. Svečanosti su prisustvovali i Haldun Koç, ambasador Republike Turske u Bosni i Hercegovini, Senajid Zaimović, direktor Vakufske direkcije, Junus Kele, savjetnik za vjerska pitanja u Ambasadi Republike Turske u Bosni i Hercegovini, Boris Jerenić, gradonačelnik Doboja, i drugi.

Ovaj je objekt, između ostalog, još jedan od pokazatelja da je Doboj multietnična sredina, izjavio je Jerenić. On je naveo da su ljudi koji žele upoznati drugačije i različito bogati ljudi.

“Grad Doboj specifičan je po jednoj stvari, a to je da u jednoj ulici imamo sve četiri vjerske zajednice: pravoslavnu, katoličku, islamsku i jevrejsku zajednicu. Ovo je još jedan pokazatelj da je Doboj multietničan, da svi imaju pravo da izražavaju svoje potrebe i da smo zajednički uspjeli u ovom projektu. Siguran sam da će ovaj objekt biti na ponos, kako Medžlisu Islamske zajednice u Doboju, tako i šire, na nivou Muftiluka zeničkog, a, siguran sam, i Islamske zajednice BiH. Ovo je primjer spajanja volje i želja institucija, uz podršku prijatelja iz Turske, a donator je i srpski član Predsjedništva BiH, koji je i obišao ovaj objekt. Trebamo uvažavati, pomagati i poštovati jedni druge. Komšija je najpreči i najbliži i želja nam je da se svi građani u Doboju osjećaju lijepo i prijatno i da ljudi dolaze u Doboj. Ovo je grad koji je otvoren za sve”, poručio je Jerenić.

Prisutnim se obratio i Koç, koji je podsjetio da je Republika Turska 2014. godine sa svim svojim institucijama pružila značajnu pomoć i podršku poplavljenim područjima na ovoj teritoriji, a sve vrijeme pratili su i učestvovali u izgradnji ovog Centra.

“Važno nam je da Islamski kulturni centar bude na usluzi svim građanima Doboja jer je ovo multinacionalna sredina. Cilj nam je bio da podrškom izgradnji Centra pomognemo ovom narodu i studentima kroz razne edukativne programe. Nadamo se da će Centar biti jedan simbol rađanja zajedništva, prijateljstva i mira u Doboju. Republika Turska uvijek je opredijeljena za stabilnost, prosperitet i mir u Bosni i Hercegovini i općenito u regiji i u tom cilju realiziramo aktivnosti. Značajno je da smo program otvaranja Centra započeli u džamiji. To je jedna naša tradicija”, izjavio je Koç.

Inače, Islamski kulturni centar u Doboju otvoren je u sklopu obilježavanja Dana Medžlisa IZ Doboj, a program otvaranja započeo je u džamiji Selimiji, koja je još prozvana i Čaršijska džamija. Ova džamija, izgrađena 1522. godine, ubraja se među osam najstarijih u Bosni i Hercegovini, a njenu je gradnju naredio sultan Selim II, po kojem je ovaj vjerski objekt dobio ime.

U okviru obilježavanja Dana Medžlisa IZ Doboj dodjeljuje se posebno priznanje pod nazivom “Almir ef. Mešić”, a ono se dodjeljuje istaknutim pojedincima, institucijama i organizacijama za doprinos u širenju misije islama, promocije islamskih vrijednosti i znanja, kao i za razvoj i unapređenje rada Medžlisa IZ Doboj. Dodjeljivanjem ovog priznanja promovira se kultura sjećanja na ovog imama i šehida koji je položio svoj život za očuvanje vjere islama i slobodu svog naroda i odbranu Bosne i Hercegovine. Pred njegovu i pred duše svih šehida Bosne i Hercegovine u Selimiji proučen je tevhid.

 

 

Prethodni članak

Dubioza kolektiv

PROČITAJTE I...

Izložbu čini 15 panela koji predstavljaju autore mevluda u Bosni i Hercegovini: Ali-dede Bošnjaka, Sulejmana Čelebija, Saliha Gaševića, Muharema Dizdarevića, Arifa Sarajliju, Safet-bega Bašagića, hafiza Seida Zenunovića, Musu Ćazima Ćatića, Sejfullaha Prohu, Rešada Kadića, Ešrefa Kovačevića i Mustafu Jelovca. Rukopisi i štampana djela ovih autora čuvaju se u fondovima Biblioteke.

Zasigurno će ovaj slučaj negativno utjecati na opće raspoloženje kada su u pitanju humanitarne akcije i prouzrokovati nepovjerenje i prema onima koji su do sada radili posve transparentno te nisu bili predmet istraga i sumnjičenja. I to je nepopravljiva šteta koja je već učinjena ovim slučajem jer nijedno udruženje ili organizacija ne daju novac iz svog džepa, već od onog koji dobije od donatora. Stoga je urušavanje povjerenja javnosti najgore što se može desiti, posebice ako se slučajevi pronevjera posve ne rasvijetle, ako se dopusti kruženje glasina, ako se mogući krivci na vrijeme ne kažnjavaju. Upravo zato komentari koji se mogu pročitati na društvenim mrežama da se u slučaju Batko “hapsi najveći humanitarac” nisu na mjestu

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!