Nuklearni otpad i ljudski šljam

Iako još nije zvanično potvrđeno, susjedna Hrvatska planirala je nuklearni otpad iz nuklearne elektrane Krško odlagati u neposrednoj blizini granice s BiH, na lokalitetu Trgovska gora. Nuklearnim otpadom bit će ugroženo stanovništvo koje živi u Krajini u blizini granice, ali i rijeka Una, koju će otpad zagaditi.

Hoće li više štete Bosni i Hercegovini nanijeti nuklearni otpad ili ljudski šljam, teško je procijeniti. Za sada, u prednosti je ovo drugo. Naime, iako još nije zvanično potvrđeno, susjedna Hrvatska planirala je nuklearni otpad iz nuklearne elektrane Krško odlagati u neposrednoj blizini granice s BiH, na lokalitetu Trgovska gora. Nuklearnim otpadom bit će ugroženo stanovništvo koje živi u Krajini u blizini granice, ali i rijeka Una, koju će otpad zagaditi.

Imajući u vidu da se radi o jako trusnom području koje obiluje podzemnim vodama i da u neposrednoj blizini protječe rijeka Una, u čijem se slivu nalazi oko devet općina koje broje oko 230.000 stanovnika, opravdana je zabrinutost da bi takav potez Hrvatske ugrozio egzistenciju tih ljudi, koji se na tom području bave poljoprivredom i održivim turizmom.

Odlukom Vijeća ministara BiH od 21. marta 2016. formirana je Radna grupa za praćenje stanja i aktivnosti u vezi s mogućom izgradnjom odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Radna grupa, između ostalog, utvrdila je prijedlog teksta Deklaracije o protivljenju aktivnostima izgradnje odlagališta otpada niske i srednje radioaktivnosti u općini Dvor, Republika Hrvatska, koju su oba doma Parlamentarne skupštine BiH i usvojila.

Nadalje, formiran je ekspertski tim koji je dao i uputio primjedbe i sugestije Hrvatskoj na Stratešku studiju za Nacionalni program zbrinjavanja radioaktivnog otpada. Odgovor na primjedbe BiH nikada nije dobila zvaničnim putem.

Radna grupa predložila je i da BiH diplomatskim putem obavijesti Sloveniju o neslaganju BiH s namjerama Hrvatske za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na Trgovskoj gori.

Hrvatska, dakle, uporno ignorira stavove, primjedbe i apele nadležnih institucija BiH. Isti slučaj kao i s Pelješkim mostom. Hrvatska, koristeći lokalne političke moćnike koji rade protiv interesa vlastite države, bez problema uzurpira prava koja pripadaju BiH, radi sve da nanese što veću štetu BiH.

Podsjetimo, najglasniji u protivljenju namjeri Hrvatske da nuklearni otpad odlaže u Trgovskoj gori jesu iz Vlade Republike Srpske, te predstavnici Unsko-sanskog kantona, jer upravo ova namjera njih najviše i pogađa. Međutim, nekoliko dana prije ove najave o odlaganju otpada, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik založio se u Predsjedništvu BiH za interese Hrvatske u pogledu Pelješkog mosta. Povukao je vitalni interes Republike Srpske prilikom glasanja o stavu BiH u pogledu Pelješkog mosta, kojim se od Hrvatske traži obustava gradnje zbog narušavanja prava BiH na izlaz na otvoreno more, a u tome ga je podržala i Narodna skupštine RS-a. Hrvatska će mu u znak zahvale poslati nuklearni otpad. Ko igra za hrvatsku raju, zanemaruje taktiku i završi karijeru u nuklearnom odlagalištu.

A imaju neke veze Dodik i Hrvatska. Jedna je od tih veza Dragan Čović, lider bh. Hrvata, koji je inače poznat po tome što vjerno štiti interese Hrvatske. Ali, čini se da su kineske veze ipak mnogo čvršće. Naime, kineske banke finansiraju, a kineske kompanije grade autoceste po Republici Srpskoj. Kineske kompanije grade i Pelješki most. Dodik nema kud, između interesa kineskih kompanija i interesa BiH mora se povinovati kineskim. Nije to ništa čudno, stara izreka kaže da para vrti gdje burgija neće.

PROČITAJTE I...

U kolopletu hinjenih izdaja i podrški, Handke je konkretno izdao humanost vjerujući imaginarnoj pripovijesti spram zabilježene povijesti. Vlastiti diskurs je izgradio na lošim izvorima i uzorima, a vlastitu kreaciju i estetiku stavio u službu zla i promoviranja nečovječnosti. Naravno da nije ni prvi ni posljednji. I naravno da kao takav ne bi trebao predstavljati nejasnoću i nepoznanicu svijetu u kojem živimo. Problem je kada etablirana i cijenjena nagrada, kao što je Nobelova, dođe u ruke takve osobe

Bušatlić je posebno istaknuo neodvojivost šerijata i tarikata, znanja i spoznaje, džamije i tekije u visočkom kraju, podsjećajući da je Visoko jedno od mjesta u Bosni gdje je napravljena prvo tekija pa džamija. Stoga je ovaj grad, kako je rekao, dobio svoju duhovnu dimenziju veoma rano. “U Visokom je oduvijek bilo izraženo jedinstvo vjere i nauke, šerijata i tarikata. Mi nemamo zabilježene primjere da je na ovim prostorima ikada bilo sukoba na toj relaciji. To se preplitalo. Mi ovdje imamo imame šejhove – Paloš i Lemeš, zatim muderise šejhove – Husni ef. Numanagić, ali i kadije šejhove – Sulhi ef. Hadžimejlić”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!