fbpx

NOVI STAV: Živi su…

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, devetog jula, širom Bosne i Hercegovine.  

 

 

 

 

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Središnja tema ovog 279. broja Stava je život. Život Srebreničana koji su u gradu u kojem je počinjen genocid odlučili nastaviti živjeti. Rađati i odgajati djecu u Srebrenici. Neki od njh sa kojima su razgovarali reporteri Stava imaju i po četvero djece.

Na pitanje “znate li šta je bilo u Srebrenici” svako u ovom gradu zna odgovor. O njemu se priča, ono je središnje mjesto njihovih života. To šta je bilo u Srebrenici nešto je što ih je obilježilo za cijeli život. I njih i grad u kojem su rođeni i u kojem žive. Ali, život se obnavlja, sve se češće priča o drugim stvarima, o poslu, o školovanju djece…

Jedna od najpoznatijih i svakako najupečatljivijih fotografija nastalih u Srebrenici oko 11. jula 1995. godine jeste ona Reutersovog fotografa. Na njoj su snimljene dvije žene kako voze dvije nepokretne osobe u kolicima. Svako ima svoju sudbinu, pa tako i priču, iskustvo i svjedočenje. Žena na slici lijevo jeste Šaha Suljić. U kolicima je njena svekrva Selima. Šaha je 1995. godine imala 28 godina, rodila četvero djece tokom osam godina braka sa Safetom. Najstarije dijete u tom trenutku imalo je osam godina, a najmlađe tri. Živjeli su u selu Slatina, općina Srebrenica. Šaha Suljić govori za Stav.

Da se imenica “babo” koristi u njenoj okolini, Sabina Hodžić Mehmedović čula je tek kada se udala, petnaest godina nakon što je čovjek kojeg su ona i sestre zvale babom otrgnut iz zagrljaja svojih tada maloljetnih kćerkica i ubijen tokom Genocida nad Bošnjacima u julu 1995. godine, zajedno sa svim muškim članovima svoje porodice. Ubijeni su i svi muškarci sa Sabinine majčine strane. Sabina za Stav govori o rastanku s ocem i “krađi” još koje sekunde u njegovom zagrljaju, o identifikacijama, kolektivnim dženazama i zajedničkoj borbi da se nakon svega “ostane u pameti”…

Drugi val epidemije ili cunami kovidiotizma jedna je od tema novoga Stava. Naše društvo postalo je žrtvom “vlastitog uspjeha” jer je uspješno kontrolirani i relativno blagi tok prvog udara pandemije doveo do toga da zabrinjavajuće veliki broj građana zaključi kako SARS-CoV-2 nije nešto zbog čega bismo uopće trebali, pogotovo na duži period, mijenjati svoje ustaljene navike i ponašanje.

Haris Šabanović je predsjednik Asocijacije mladih SDA BiH, član Predsjedništva i Glavnog odbora SDA BiH. Član je Generalne skupštine ICYF (Islamic Conference Youth Forum) sa sjedištem u Istanbulu. Šabanović za Stav govori o stanju u Mostaru i Hercegovini tokom proteklih desetljeća, o postignutom političkom dogovoru o omogućavanju izbora u Mostaru, o perspektivi mladih ljudi u BiH…

Jasmina Curić rodila se 1965. godine u Novom Pazaru. Od rane mladosti uključuje se u rad SDA i do današnjeg dana ostaje dosljedna idejama ove političke organizacije. Prošle je godine izabrana za predsjednicu Bošnjačkog nacionalnog vijeća, najvišeg predstavničkog tijela bošnjačkog naroda u Srbiji. Za Stav govori o strateškim ciljevima BNV-a i pandemiji u Sandžaku, maćehinskom odnosu Srbije prema Bošnjacima, nužnosti reogranizacije zdravstvenog sistema i izgradnje Kliničkog centra u Novom Pazaru

Arif Đulić zvani Đuro bio je jedan od najpoznatijih veterana 505. viteške bužimske brigade 5. korpusa Armije RBiH. Đulić je u ponedjeljak, 22. juna 2020. godine, tiho i dostojanstveno, kako je i živio, ispraćen u vječnost. Ovaj gazija dobio je sve bitke koje je vodio u ratu. Bitku koju je posljednjih godina vodio s teškom bolešću, nažalost, izgubio je. Više od hiljadu ljudi, brojni saborci, imami i ostale istaknute ličnosti iz Bužima i drugih krajiških gradova došli su odati posljednju počast ovom velikom junaku, zlatnom ljiljanu koji je bio spreman u svako doba položiti život za svoj narod i domovinu. Reporter Stava donosi priču o Arifu Đuliću.

U pitomoj dolini rječice Čave, s desne strane puta koji vodi ka bužimskom izletištu Svetinja, nalazi se porodična kuća hadžije Saliha Bajrića. Ovaj sedamdesettrogodišnji austrijski penzioner, čiji hajrati godinama zapinju za oko prolaznika, u proteklih nekoliko decenija izgradio je 11 javnih bunara, uredio i uvakufio prvo javno mezarje za potrebe Islamske zajednice, te sudjelovao u brojnim drugim korisnim akcijama. Iako o tome nerado priča, Salih je najbolji primjer imućnog Bošnjaka koji voli davati za potrebe izgradnje džamija i puteva, za stipendiranje školaraca i studenata, pa sve do pomoći nevoljnicima i siromašnim. Reporteri Stava posjetili su ovog krajiškog dobrotvora.

Za Tuholj nema putokaza. Iz centra Kladnja tabla će vas uputiti prema Djevojačkoj pećini, jednom od najvećih dovišta u Bosni, ili prema “Muškoj vodi”, izvoru koji je u doba socijalizma proslavio ovaj kraj, ali table za Tuholj naprosto nema, kao da nikada nikome – pa ni danas – nije bio važan. A samo naziv ovog mjesta, tako milozvučan, neobičan, koji svojim prizvukom vuče u srednjovjekovnu pomrčinu, bio bi dovoljan razlog da ga čovjek obiđe i da vidi kakvo je to mjesto i kakvi su to ljudi, ti Tuholjani, koji žive u svom Tuholju više od pola milenija. Reportreri Stava donose zanimljivu priču iz ovog mjersta kod Kladnja.

Organizacija DOAM bavi se sakupljanjem, arhiviranjem i predstavljanjem podataka o tlačenju muslimana bilo gdje na svijetu. Oni nemaju nikakvu preventivnu mogućnost niti funkciju, samo upozoravajuću i obrazovnu. Djeluje kao da imaju nekog uspjeha i na tom polju jer mediji u Velikoj Britaniji te još ponegdje, zatim razni aktivisti, umjetnici i politički analitičari koriste njihov materijal, najviše preko web-stranice koju uređuje i održava Zahid Akhtar, IT stručnjak i računarski dizajner iz Engleske. O radu ove organizacije, njene svrhovitosti i načinu prikupljanju podataka razgovarali smo s Akhtarom, koji nam je spomenuo kako je odrastao uz vijesti iz Bosne i Hercegovine.

Dopisnik Stava iz Turske piše o novim napadima zapadnih medija na predsjednika Turske nakon što je u obraćanju zastupničkoj grupi u srijedu 1. juna urgirao da se rad na regulaciji društvenih medija ubrza. Naglasak na “ubrza”. Da, ovom je događaju prethodila “bujica zlostavljanja usmjerenih na njegovu kćer i zeta na Twitteru”, kako je Daily Mail dao kontekst u naslovu. Međutim, čitajući tekstove koji “ignoriraju” činjenicu da je zakon glede društvenih medija već dugo u pripremi u Parlamentu Turske, može se steći (nepotrebno reći) pogrešan utisak da je ta “bujica zlostavljanja” uzrok želje predsjednika Erdoğana da “suzbije” društvene medije. Dakle, klasično upravljanje percepcijom, viđeno nebrojeno puta u zapadnoj štampi kada je o Turskoj riječ.

Ove i brojne druge teme pročitajte u novom, 279. broju Stava.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, devetog jula, širom Bosne i Hercegovine.  

Prethodni članak

KAD DŽELAT SUDI ŽRTVI

Sljedeći članak

Dženaza za lobanje

PROČITAJTE I...

Iskoristite mogućnost, registrirajte se za Lokalne izbore 2020. Vremena za registraciju nije ostalo mnogo, svi naši građani koji žive u inostranstvu a imaju pravo glasa u Bosni i Hercegovini mogu se do 1. septembra registrirati za glasanje putem pošte. Svi koji žele pomoći Bosni i Hercegovini, svojim sunarodnjacima, imaju priliku učiniti to putem glasanja na Lokalnim izborima

Petog augusta 2020. godine navršilo se 25 godina od preseljenja Izeta Nanića, slavnog komandanta 505. Bužimske brigade 5. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine. Ovim povodom magazin Stav donosi detaljna svjedočenja njegovih saboraca o okolnostima pogibije, i to onih vojnika koji su se zadesili na mjestu gdje je krajiški heroj poginuo.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!