fbpx

NOVI STAV: Zemljo tisućljetna

Novi broj magazina Stav u prodaji je od četvrtka, 26. novembra, širom Bosne i Hercegovine.

 

U prodaji je novi broj magazina Stav.

Ovaj 299. broj Stava štampan je na 100 stranica i posvećen je Danu državnosti Bosne i Hercegovine.

U ovom bogatom izdanju magazina Stav pročitajte intervjue sa Esadom Zgodićem i Halilom Tikvešom, ovogodišnjim dobitnicima nagrade „25. novembar“, koju već pet godina dodjeljuju magazin Stav i Simurg media.

Reporteri Stava posjetuili su Zemaljski muzej gdje se nalaze fragmenti slike srednjovjekovne bosanske države. Srednjovjekovna postavka u Zemaljskom muzeju postavljena je 80-ih godina prošlog stoljeća i na njoj su radili neki od najvažnijih naučnika koji su svoj naučni rad posvetili srednjovjekovlju – Pavo Anđelić i Nada Klajić. Izložba je koncipirana kao rani srednji vijek, razvijeni srednji vijek i kasni srednji vijek.

Bivajući tokom svoje hiljadugodišnjosti pod raznim upravama i vlastima, Bosna i Hercegovina uspijevala je sačuvati svoj značaj, koji je nerijetko bio prešućivan, a koji se, ipak, podrazumijevao. Kao srednjovjekovna kraljevina, s vrlo bliskim vezama s ostalim kraljevskim porodicama u Evropi, i pravom sudjelovanja na viteškim turnirima, važila je za zemlju najvještijih vitezova, a kada se našla na udaru Vatikana, bila je poznata kao zemlja odlučnih i istrajnih ljudi. Pod vlašću Osmanskog carstva, koja je trajala duže od četiri stoljeća, uspijeva sačuvati značaj kao granična, krajiška država, a Bošnjaci se nameću kao vrlo kvalitetni vršitelji brojnih, nerijetko i najviših vojnih, izvršnih, diplomatskih i sudskih dužnosti.

Mi danas ni svoju državnost (25. novembar 1943) ni svoju nezavisnost (1. mart 1992) ne slavimo samo kao puke datume; ta dva događaja obuhvataju, prihvataju i grle sve ono što ova država jeste i što je čini Bosnom i Hercegovinom. Dan državnosti je, prema tome, prilika da se u okviru Bošnjačkog leksikona prisjetimo godišnjica značajnih događaja iz povijesti Bosne, godišnjica koje su nerijetko i same u prošlosti označavale neke nove početke i za Bosnu i za Bošnjake.  Nadamo se, također, da ćemo ovim tekstom čitaoce potaknuti da nastave istraživati i upoznavati se s našim kulturnim, društvenim i političkim naslijeđem.

Kada smo u magazinu Stav prije godinu dana raspisali konkurs za Nagradu “25. novembar”, nismo ni slutili da će nam se javiti tako mnogo pjesnika s neporecivim književnim talentom. Iz prispjelih pjesama da se naslutiti stasavanje nove generacije naših autora i rađanje nove bošnjačke lirike. Od onog što nam je dostupno odabrali smo najbolje. Svi autori uvršteni u ovaj izbor mlađi su od 35 godina. Dva bismo imena posebno istaknuli: Ahmeda Kurtu, dobitnika Nagrade “25. novembar” za mlade pisce, koji nas je oduševio svojim blistavim pjesničkim talentom, i Nermina Šehića, mladog pjesnika koji je svoje radove do sada objavljivao samo na svojoj online platformi, a koji svojim eliotovskim igrama i semantičkim labirintima predstavlja istinsko osvježenje na našoj književnoj sceni.

U maju 2020. godine navršilo se 150 godina od rođenja Safvet-bega Bašagića, prijelomne figure bošnjačke književnosti preporodnog doba i jednog od začetnika bošnjačkog nacionalnog preporoda s početka 20. stoljeća. Tim povodom, izdavačka kuća “Dobra knjiga” iz Sarajeva odlučila je obilježiti ovaj važni jubilej izdavanjem četiri Bašagićeve knjige: njegovog pjesničkog prvijenca Trofande iz hercegovačke dubrave (1896), kojom je naviješten Bašagićev blistavi pjesnički talenat; Kratke upute u prošlost Bosne i Hercegovine (1900), naučnog djela o historiji Bosne pisanog latinicom na bosanskom jeziku; knjige Misli i čuvstva (1905), zreloj knjizi pjesama u kojoj zanesenog romatičara iz Trofande vidimo u sasvim novom svjetlu; te Bašagićev prijevod Rubaija (1928) Omera Hajjama. U novom broju Stava detaljno pišemo o ovpom značajnom izdavačkom poduhvatu.

Govor o bosanskohercegovačkoj, a samim tim i bošnjačkoj književnoj produkciji, u stvari, govor je o njenom nepostojanju. To nepostojanje je suštinsko iako nije apsolutno. Knjige i dalje postoje, i dalje se pišu i publiciraju, sve je veći broj “autora”, a svijet društvenih mreža, digitalne štampe i kopirnica na drukčiji način određuje kako se taj status stiče. O savremenoj bosanskohercegovačkoj književnoj produkciji promišljam sa stanovišta pomalo ciničnog i manje-više ogorčenog pogleda s čitateljske margine svog kontinuiranog ali, ipak, nepotpunog uvida u sve objavljene knjige. Rukovodimo se mišlju da je pojedine autore bolje izostaviti nego o njihovim djelima pisati “napamet”. U novom broju Stava predstavljamo knjige koje su objavljene 2019. i 2020. godine.

Prijedorčanin Jasmin Medić jedan je od najistaknutijih iz mlade generacije bosanskohercegovačkih historičara. Uposlenik Instituta za historiju sarajevskog Univerziteta, Medić za Stav govori o značaju ZAVNOBiH-a, razlozima koji su doveli do njegovih zaključaka, ulozi Bošnjaka u NOB-u, genocidu u Prijedoru…

Novi broj magazina Stav u prodaji je od četvrtka, 26. novembra, širom Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

Za Stav pišu i govore kandidati na listama, uvaženi književnici, izdavači, intelektualci, privrednici, doktori nauka, sociolozi, sportaši, doktori medicine, muftije, imami, zlatni ljiljani, kulturni radnici, publicisti, dijaspora... Svi su Mostarci, rođenjem ili mjestom života, i svi se slažu u jednom: da su predstojeći izbori sudbinski bitni za Mostar i da je ključno u što većem broju izaći na izbore 20. decembra.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI