fbpx

NOVI STAV: Sve naše žrtve

Središnja tema ovog 271. broja Stava je najavljena misa za ubijene na Bleiburgu 1945. godine, koja bi se trebala održati u sarajevskoj Katedrali 16. maja.

 

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Središnja tema ovog 271. broja Stava je najavljena misa za ubijene na Bleiburgu 1945. godine, koja bi se trebala održati u sarajevskoj Katedrali 16. maja.

Na naslovnici ovog broja Stava je 97-godišnji Ćamil Hodžić , mladomusliman, partizan, načelnik milicije i antifašista koji je prošao nacističke, ustaške i komunističke logore koji je svoju nevjerovatbnu životnu priču ispričao novinarima Stava.

Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka ogorčen je na atmosferu u kojoj se Bošnjake kao narod proziva za fašizam ili radikalizam. Gradonačelnik se, naime, posve neočekivano našao pod baražnom paljbom opozicije zbog toga što je Katolička crkva u Sarajevskoj katedrali najavila održavanje mise za blajburške žrtve. Skaka za Stav govori o vlastitom osjećaju za antifašizam, poziciji svoje porodice u prijelomnim vremenima tokom i nakon Drugog svjetskog rata i tvrdi da se “panično traži neki narativ po kojem bi se jednostavno Bošnjaci, ali time i Bosna i Hercegovina i Sarajevo, čega su Bošnjaci neodvojivi dio, ukaljali, oblatili i ponizili”

U jednom od članaka novog Stava o analiziramo „Zašto Sarajevo ne želi misu žrtvama Bleiburga“.

Između ostalog i zato što se od ustaškog terora Sarajevo oporavljalo godinama, terora od kojeg se skoro niko od onih koji danas žele organizirati misu u sarajevskoj Katedrali nije ogradio. Sarajevo misu ne želi baš zbog toga. Ne zato što to nije i njegova stvar. Sarajevo misu ne želi zato što se misom u istu ravan stavljaju oni koji su vješali Sarajlije, oni koji su napunili zidove tvrđave na Vracama imenima Sarajlija s onima koji nisu ništa skrivili i strijeljani su nevini po povratku s Bleiburga.

Ne želi misu jer oni koji misu organiziraju i oni koji za nju navijaju nikad nisu razgraničili slavljenje ustaške ideologije i njenih vinovnika od nevinih ubijenih civila, jer to nije isto, jer ovakva misa nije intimna stvar katoličkih vjernika i porodica žrtava nego duboko (dnevno)političko pitanje i zlonamjera stavljanja Sarajeva na listu gradova u kojima se relativizira zločine i revidira historiju po mjeri populista i desničara.

Još jedna od tema novog broja Stava je suradnja Crkve sa najistaknutijim dužnosnicima ustaškog režima.

U proljeće 1945. godine, jedva četiri godine nakon što je osnovana, NDH propada. Za razliku od mnogih nacističkih oficira ili dužnosnika sličnih marionetskih vlada širom Evrope, ustaški prvaci uspijevaju pobjeći iz zemlje i od odgovornosti. U tome im izdašno pomaže Crkva. Njeni velikodostojnici organiziraju i finansiraju bijeg Pavelića i Luburića i sličnih zločinaca, uglavnom preko Italije u Južnu Ameriku. Potpomognut fratrima, Ante Pavelić, prerušen u jednog od njih, bježi u Austriju, a zatim i u Italiju, gdje ga skrivaju pripadnici Katoličke crkve.

Novi Stav donosi priču o tome kako smo u sjeni najavljene “blajburške” mise vidjeli „Dva lica (anti)fašizma“. Naime, činjenica da se predsjednik navodno liberalne Naše stranke slaže s članom i aktivistom SDS-a u vezi s tim da je većina politički aktivnih Bošnjaka neobrazovana, turkofilna, retrogradna i šovinistički opredijeljena govori više o istinskim ideološkim “antifašističkim” pozicijama i kredibilitetu Naše stranke nego što bi to mogla reći bilo kakva analiza.

U novom Stavu donosimo zapis iz Torina o drive-in dženazi. U doba COVID-a u Italiji do jučer nije bilo moguće zakonski obaviti sahranu. Umrli su bivali isključivo spaljeni, pri čemu nije bio moguć ma kakav posmrtni obred, osim onog porodičnog, pod uvjetom da je preminuli umro kod kuće. Jedina propisana mogućnost bila je pratiti mrtvačka kola do krematorija, poslušno ostati u svojim kolima, i tako u mješavini mrtvačkih i privatnih vozila ostati u koloni, gledajući kroz okno čas nebo, čas zemlju, čekajući dostavu pepela.

U ovom broju Stava obilježavamo 150 godina rođenja Safvet-bega Bašagića i 120 godina od pokretanja Behara ali i zašto je Lejletul-kadr bolja od 1.000 mjeseci.

Hilafeti i carstva, Rumi i Hafiz Širazi, Ibn Arebi i Gazali, heliocentrizam i algebra, Ebu Hanife i Hasan Kafi Pruščak, arabeske i kaligrafija, Hasan Zijai Mostarac i Musa Ćazim Ćatić, islamska i grčka filozofija – sve bi to bilo nezamislivo bez jedne blagoslovljene noći, bez 27. ramazana 610. godine, kad se na grudi najodabranijeg među stvorenjima, onog zbog kojeg je sve drugo stvoreno, spustio Božiji Govor.

Ove ali i mnoštvo drugih tema nađite u novom broju Stava koji je u prodaji danas poslijepodne u Sarajevu a od četvrtka, 14, maja širom Bosne i Hercegovine.

 

 

 

 

 

 

PROČITAJTE I...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!