fbpx

NOVI STAV: Ramazana će biti, sve drugo će proći

Ove i brojne druge teme možete naći u dvobroju Stava koji je u prodaji sutra poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 23. aprila širom Bosne i Hercegovine.  

 

U prodaji je novi broj magazina Stav. Ovo 268. izdanje Stava je praznični dvobroj na uvećanom broju strana.

Jedna od središnjih tema svakako je predstojeći mjesec Ramazan. Zbog pandemije COVID-19, ovogodišnji ramazan neće biti poput ramazana prethodnih godina. Neće biti zajedničkih teravija i nafila, neće biti mukabela, velikih iftara i druženja do zore. Oni koji ramazan doživljavaju kao tek jednu od formi kulture ove godine i neće imati ramazana. Oni drugi dobit će priliku da cio ramazan provedu u itikafu – odvojenosti od svijeta i vlastitom preispitivanju.

U ovom broju Stava dnosimo cjelovit, iscrpan „Izvještaj o stanju i položaju bošnjačke nacionalne manjine na Balkanu“, gdje je u krizi prema bošnjačkoj manjini Srbija najgora, a Crna Gora najbolja.

Legitimne predstavnike bošnjačke nacionalne manjine iz Sandžaka (Srbija i Crna Gora), zatim Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Kosova upitali smo je li uslijed pandemije virusa korona došlo do smanjivanja ili ukidanja manjinskih prava u njihovoj nadležnosti i imaju li dojam da će njihova država iskoristiti ovu krizu da postepeno ukida dosegnuti standard institucionalne organiziranosti bošnjačke nacionalne manjine. Zanimalo nas je očekuju li ili je već došlo do smanjenja finansijskih dotacija u njihovim institucijama i na koji način sudjeluju u odgovoru na krizu uzrokovanu virusom korona? Na koncu, dobili smo i odgovor jesu li pojedine države omogućile odvijanje online nastave na bosanskom jeziku na način kako su to omogućile na službenom jeziku.

Za subvencioniranje doprinosa, prema predloženom tzv. “korona zakonu”, Federacija BiH izdvajat će svakog mjeseca oko 100 miliona maraka, objašnjava u intervjuu za Stav direktor Porezne uprave FBiH Šerif Isović, koji ovom prilikom govori i o ulozi Porezne uprave u ovom teškom vremenu, poreznim rasterećenjima, ali i koristima zakona koji je u proceduri.

U novom broju Stava otkrivamo kako SDP pod krinkom krize masovno zapošljava u “Toplanama Sarajevo”. Naime, posljednjih dana u “Toplanama” užurbano se zapošljavaju kadrovi SDP-a, više se nemaju gdje smjestiti, nego ljude drže po salama za sastanke. I oni koji su do posla u “Toplanama” došli preko Biroa za zapošljavanje isključivo su članovi SDP-a.

Novi broj Stava otkriva lice i naličje Milojka Pantića, proslavljenog sportskog novinara. U svojoj emisiji od 13. aprila Pantić je ustvrdio: “Pod okriljem noći i policijskog časa, obavlja se zločin kome nema ravna u istoriji, a to je islamizacija Srbije.” Humani i miroljubivi Milojko Pantić, pored brojnih zločina koji su se dogodili u Srbiji i pored silnog kriminala koji i on sam redovno primjećuje, otkrio je “najveći” od svih zločina – navodnu islamizaciju Srbije.

Deset godina je prošlo otkako nema Muniba Muminovića a novi Stav podsjeća na njega. Proganjan bolom i patnjama zbog ubijenih sinova i supruge, Munib Muminović iz Bajramovića kod Srebrenice prije deset godina odlučio se na potez očajnika i presedan, nešto do tada nezabilježeno u svijetu. Muminović je izvršio samoubistvo vješanjem u Hadim Ali‑pašinoj džamiji u Kladnju, u petak, mubarek dan. Ta je vijest šokirala mnoge, a ljudi koji su znali za patnje s kojima je pokušavao živjeti i izboriti se nisu ga osuđivali.

Njegov je čin bio vapaj za pravdom, a o svojim tugama i nepravdama Srebreničana pričao je najviše s onima koji su ga razumjeli. Muminović, kojeg su zbog brkova koje je nosio zvali Brko, pričao je da je ostao bez skoro svega što je imao, pritom ne misleći na materijalne stvari, nego na četvericu sinova i suprugu.

Srebrnik, Klotjevac, Đurđevac, Šubin i Kličevac stari su gradovi koji se nalaze na području općine Srebrenica. Od svih srednjovjekovnih gradova na području općine Srebrenica najmanje se zna o Kličevcu. Husref Redžić u knjizi Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini spomenuo je u kratkim crtama ovaj grad, navodeći da je u srednjem vijeku pripadao “moćnoj feudalnoj bosanskoj porodici Pavlovićima i predstavljao jedan od graničnih gradova njihova posjeda”. Kličevac je pripadao srednjovjekovnoj župi Trebotić a Stav vam donosi priču o tom gradu.

Mutevelija Sakib Memić, najstariji je povratnik u Gornji Šepak. On nam priča o mjesnoj džamiji koja ima vrlo zanimljiv historijat. Tri puta je građena na istom mjestu.

U ovom vam broju Stava donosimo priču o tome zašto djelo Bišćanina Ferida Džanića i danas slave u Francuskoj. Dan kad se Bišćanin Ferid Džanić unutar Handžar divizije stavio na čelo pobune protiv nacista u francuskom gradu Villefranche-de-Rouergue (17. septembar 1943. godine) i danas se obilježava u znak sjećanja na borbu protiv fašizma. Iako je ova pobuna na jugu Francuske ugušena krvlju, a vođe smaknute, sjećanje na ovog hrabrog Bišćanina ne smije blijediti ni sedam decenija poslije. Heroj pobune Ferid Džanić gotovo da nije bio ni spominjan sve dok 2009. godine iz ovog malog francuskog gradića u Bihać nije stigao prijedlog za bratimljenje s rodnim gradom njihovog heroja. Pobuna 13. pionirskog bataljona 13. SS divizije na jugu Francuske bilježi se kao pobuna Hrvata i Bošnjaka.

Praznični dvobroj Stava donosi podjećanja na dva važna datuma iz naše i evropske historije. Prije tačno 105 godina odvijala se velika bitka u mjestu Çanakkale ili Galipolju. U Prvom su svjetskom ratu Bošnjaci ratovali u četiri vojske, među ostalima i na Galipolju. Oko 40.000 Bošnjaka Sandžaka otišlo je u neki rat iz kojeg se nisu vratili. Ratovali su za četiri različite države, ideje i državna uređenja. Braća su ratovala jedni protiv drugih i u svakoj vojsci bili junaci i heroji, nažalost, i šehidi kakvih je na hiljade ostalo ležati na Galipolju.

Tridesetak godina kasnije španski gradić Guernica poslužio je kao poligon za novu nacističku vojnu taktiku: ravnanje bombama iz zraka civilnih ciljeva radi demoralizacije neprijatelja. Danas, decenijama kasnije, španski historičari potcrtavaju da je Guernica korijen onoga što se početkom devedesetih godina prošlog stoljeća dešavalo u bivšoj Jugoslaviji. Guernica i Sarajevo slični su gradovi. Srpske snage ciljale su sarajevsku biblioteku onako kako su i Franco i Nijemci i Italijani namjerno pokušali izbrisati identitet Guernice, napalmom i bombama uništiti kulturni i historijski identitet grada

Ove i brojne druge teme možete naći u dvobroju Stava koji je u prodaji danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 23. aprila širom Bosne i Hercegovine.  

 

PROČITAJTE I...

Za Stav pišu i govore kandidati na listama, uvaženi književnici, izdavači, intelektualci, privrednici, doktori nauka, sociolozi, sportaši, doktori medicine, muftije, imami, zlatni ljiljani, kulturni radnici, publicisti, dijaspora... Svi su Mostarci, rođenjem ili mjestom života, i svi se slažu u jednom: da su predstojeći izbori sudbinski bitni za Mostar i da je ključno u što većem broju izaći na izbore 20. decembra.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI