fbpx

NOVI STAV: Preporod bosanskog pravopisa

Novo izdanje magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 18. juna širom Bosne i Hercegovine.

 

 

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Središnja tema ovog 276. broja Stava novi je pravopis bosanskog jezika koji priprema Bošnjačka zajednica kulture (BZK) “Preporod”.

Posljednjih 25 godina bosnistika se razvijala i ostvarila rezultate u raznim naučnim i standardološkim oblastima, pa je, prema riječima stručnjaka, došlo vrijeme da se sve to što je bosnistika uradila u posljednjih 25 godina zaokruži i objedini pod jednim Bosanskim pravopisom. Stoga je u novembru 2019. godine, na inicijativu BZK “Preporod”, sastavljen autorski tim stručnjaka koji će raditi na novom Bosanskom pravopisu, čije izdanje očekujemo već početkom 2022. godine. Direkcija BZK “Preporod” na saradnju i zajednički rad na Pravopisu pozvala je i Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu kao respektabilnu naučnu ustanovu gdje se također već neko vrijeme promišljala potreba izrade novog pravopisa bosanskog jezika.

U novom broju Stava analiziramo ko su izdajnici, patriote a ko niko i ništa. „SDP-ovci zasigurno nemaju ideologije osim što refleksno i populistički slijede sovjetske i boljševičke rituale, što dokazuje i to da bez selekcije utemeljene na historiografiji ponovo proganjaju one ličnosti koje su rehabilitirane još za vrijeme komunizma. SDP bi da dvaput sudi za isto djelo koje veći dio optuženih nije ni počinio. Zato i mogu biti s Konakovićem u koaliciji jer je i on Bošnjak teističke provenijencije iz populističkih ritualnih razloga. Konakovićev NiP ideološki je kompot svega i svačega koji bi se Bošnjacima prodavao za ašuru“, stoji iz,eđu ostalog u članku Stava.

Kako spasiti domaći turizam? Možda nije dovoljno za spas, ali vrijeme je da svi pokažemo dozu solidarnosti prema turističkim radnicima u Bosni i Hercegovini i da ove godine odmore provodimo u vlastitoj zemlji. Imamo kvalitetnih turističkih destinacija, ljepota od kojih zastaje dah, mnogo toga što smo trebali posjetiti i vidjeti, a još nismo. Vrijeme je da to učinimo. U narednih nekoliko brojeva Stava predstavit ćemo vam turističke bisere naše zemlje. Krenut ćemo od Bosanske krajine.

Još jedan članak u novom broju Stava o turizmu u našoj zemlji. Turizam je tokom pandemije postao jedan od najpogođenijih privrednih sektora ne samo u Bosni i Hercegovini već, kao što znamo, u cijelom svijetu. Nakon svih poteškoća i gubitaka s kojima su se susreli turistički privrednici u Bosni i Hercegovini, osnovano je i Udruženje turističkih privrednika. Udruženje je formirano početkom mjeseca, a na osnivačkoj skupštini održanoj u Hotelu “Hills” učestvovalo je 88 turističkih firmi.

Godine 2016. na njemačkom jeziku publicirana je knjiga Srebrenica: hronologija jednog genocida ili šta se desilo sa Mirnesom Osmanovićem historičara i novinara Matthiasa Finka koju Stav feljtonizora od ovoga broja. Ova studija na 1.000 stranica nudi iscrpnu genealogiju Genocida u Srebrenici. Autor se godinama bavio ovom temom, sam je poduzimao i učestvovao u brojnim istraživanjima u Bosni sakupljajući informacije od stotina svjedoka, a od posebne je važnosti činjenica da je od samog početka pratio rad Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu. Četiri godine nakon publiciranja jedne od najvažnijih historijskih knjiga napisanih o Genocidu u Srebrenici, ova je studija napokon prevedena i na bosanski jezik. Knjiga je još u pripremi za štampu, a bit će publicirana krajem juna u izdanju “Dobre knjige”.

U novom Stavu donosimo priču o stećcima u Kotorcvu kraj Sarajeva. Kažu da je Šefik Bešlagić, jedan od najpoznatijih istraživača stećaka, krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća na ovom mjestu zabilježio 59 pravih grdosija, i to šest sljemenjaka i 53 sanduka. Pola stoljeća kasnije, stručnjaci koji su obrađivali ovu nekropolu da bi je upisali na Listu nacionalnih spomenika, izbrojali su 54 stećka – netragom su nestala tri sljemenjaka i dva sanduka. Otad ih niko i ne broji i niko ne vodi nikakvu brigu o njima. Samo ovo trnje zna koliko ih je još razbijeno ili zauvijek skrajnuto ispred naših očiju, iz kojih se, umjesto suza saosjećanja, slijevaju potoci pohlepe. Da čovjek vrisne od muke u mrko čelo Igmana.

Ubistvo Georgea Floyda otvorilo je stare rane i u Evropi. Hiljade ljudi izašle su na ulice Londona, Berlina, Bruxellesa, Pariza ili Madrida motivirani ne samo onim što se dogodilo Floydu već jer žele javno priznati da rasizam postoji u njihovim zemljama. Nije više stvar samo u sjećanju na nedavno nasilje nad imigrantima i tamnoputim, Evropljani su također odlučni samokritizirati i revidirati vlastite historijske ličnosti koje gledaju kao spomenike na trgovima svojih gradova. Na svojim leđima nose teret duge rasističke historije koja predstavlja tamnu fazu u njihovoj prošlosti, teret ropstva i kolonijalizma. Spomenici moraju predstavljati ideale koji ne odgovaraju rasnoj segregaciji koju su u to vrijeme branili ti likovi iz prošlosti a o tome pišemo u novom broju Stava.

Dopisnik Stava iz Turske analizira dešavanja u Libiji i geopolitička pomjeranja i traži odgovbor na piutanje da li  “Uspon nove Turske čini mnoge nervoznima”? Da li su, u svakom slučaju rivalski, interesi Turske i Rusije nužno suprotstavljeni? Sudeći po odgovoru ministra Çavuşoğlua na konferenciji za štampu s inoministrom Irana Zarifom (ponedjeljak 15. juni) u Istanbulu, “nisu”. Odnosno, predsjednici Erdoğan i Putin imaju “u principu” saglasne stavove o tome kako da dođe do trajnog primirja i uspostavljanja političkog procesa.

Dedo Redžo Imamović živi u Ilovači kod Goražda. Ima 92 godine, on je partizan, akcijaš i najstariji borac Drinske brigade Armije R BiH. Reporteri Stava posjetili su ga i zabilježili njegovu zanimljivu životnu priču.

Novo izdanje magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 18. juna širom Bosne i Hercegovine.

PROČITAJTE I...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!