NOVI STAV: Postajemo li evropska Gaza

Kurban-bajram vrijeme je kada su muslimani “obavezni” da se međusobno pomažu dijeleći meso svojih kurbana siromašnim, rodbini i komšijama, istovremeno primajući kurbane od drugih. Ali Kurban-bajram prilika je i da spomenemo ljude koji se bave uzgojem ovaca, koje se kod nas najčešće biraju za kurban.

 

U prodaji je bajramsko izdanje magazina Stav.

Jedna od središnjih tema ovog broja Stava, koji izlazi na 104 stranice, jesu predstojeći bajramski blagdani.

Kurban-bajram vrijeme je kada su muslimani “obavezni” da se međusobno pomažu dijeleći meso svojih kurbana siromašnim, rodbini i komšijama, istovremeno primajući kurbane od drugih. Ali Kurban-bajram prilika je i da spomenemo ljude koji se bave uzgojem ovaca, koje se kod nas najčešće biraju za kurban.

U ovom broju Stava čitajte o sakrivanoj i krivotvorenoj historiji Bosne i Hercegovine.

Koliki su indoktrinacijski efekt imali partijski umovi na običnog čovjeka, primjetan je i danas i najbolje se zapaža kod obilježavanja značajnijih datuma iz komunističke prošlosti. Jedan od njih jeste i 27. juli, Dan tzv. ustanka naroda Bosne i Hercegovine. Ali, bez obzira na to koliko se posljednji komunistički rapsodi i dalje trudili održati mit o ustanku kao pravednoj i poštenoj borbi svih naroda Bosne i Hercegovine, historija je potvrdila tezu da je ustanak bio obična manifestacija klanja, surovosti i divljaštva, od čijih bi sudionika i španski inkvizitori mogli dosta naučiti.

Za novi Stav govori Nezim Halilović Muderris, Žepljak, ratni heroj i rukovodilac Ureda za hadž Rijaseta IZBiH, koji kaže: “Čini se da dio Bosne i Hercegovine postaje evropska Gaza”.

„Provedba Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma, koji osigurava povratak izbjeglica na svoja ognjišta, u najmanjem je procentu, nažalost, ispunjena u jugoistočnoj Bosni. Po mom mišljenju, tu je riječ o međunarodnoj zavjeri. Prostor Žepe, Rogatice, Višegrada, Rudog, Čajniča i Foče zapravo je teritorij koji nas fizički veže za Bošnjake Sandžaka, a preko njih s muslimanima, odnosno Albancima Kosova i Albanije. Čini mi se da se pravi jedna tampon-zona, da dio Bosne i Hercegovine koji većinom naseljavaju Bošnjaci postaje evropska Gaza“, smatra Halilović.

U novom Stavu donosimo priču o rahmetli Izetu Naniću.

“Otac Ibrahim, kao i svi drugi u Krajini šezdesetih godina prošlog stoljeća, zbog opće nerazvijenosti i siromaštva Bosanske krajine, krenuo je “trbuhom za kruhom” u zemlje Zapadne Evrope da bi prehranio porodicu, ostavljajući majku Rasimu da se brine o djeci. Građevinske poslove Ibrahim je obavljao u Sloveniji, a po dolasku u Austriju zaposlio se na željeznici u gradu Innsbruck. Građevinski poslovi i odvojenost od porodice nametali su mu misao da budućnost njegove djece nije u teškom radu, već u obrazovanju, i on je već tada, skoro vizionarski, odlučio zaradu izdvajati za školovanje djece, nauštrb svega drugog, pa koliko izmogne raditi”, stoji između ostalog u članku o heroju čiju smo obljetnicu pogibije obilježili prije nekoliko dana.

Novo izdanje Stava donosi i članak o 500 godina Careve džamije u Stocu.

Careva džamija, kao ni druge carske džamije, nije imala vakufske imovine. Službenici su finansirani iz carske hazne. Uprkos toj činjenici, kako piše Hasan Eminović, stari su je Stočani stalno ukrašavali i o njoj se brinuli putem svojih vakufa. Poklanjali su svoju imovinu kao trajno dobro, a sav prihod bio je podređen njenom funkcioniranju.

Tuzlanka Sabira Mićanović provela je četiri decenije u učionicama školujući djecu a njenu životnu priču donosi novi Stav.

Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu neumorno je podučavala tada novu generaciju prvačića, a poslije genocida u Srebrenici radila je s majkama i učenicima koji su kamionima deportirani na Dubrave kod Tuzle. Rad s djecom pomogao joj je da prevaziđe tugu uslijed pogibije muža i smrti roditelja.

Bošnjaci Kosova obilježili 20 godina od uvođenja nastave iz nacionalne grupe predmeta, najbolje rezultate imali su učenici iz programa na bosanskom jeziku o čemu piše novi Stav.

Bošnjački prosvjetni kadar uključio se u izradu planova i programa iz četiri predmeta nacionalne grupe. Neki autori uradili su i dio udžbenika iz predmeta koji se koriste u obrazovanju na bosanskom jeziku. Manji dio udžbenika koji se koriste u osnovnim školama na Kosovu za nastavu na bosanskom jeziku je iz Bosne. Nažalost, problem danas predstavlja činjenica da u srednjim i višim školama nema udžbenika. Bio je samo jedan uvoz udžbenika iz Bosne za srednje škole u školskoj 2015/2016. godini. I još jedan, veoma važan problem jeste odliv i osipanje broja učenika, uglavnom zbog odlaska s roditeljima u zapadnoevropske zemlje.

Velija Semir Kukuruzović je muezzin Careve džamije u Sarajevu i brojnih džamija svijeta.

Divnim glasom učio je ezane s brojnih svetih mjesta u islamu, kao i s munara poznatih džamija, poput Mesdžidul-akse u Jerusalemu u Palestini, hazreti Šemsove i hazreti Mevlanatove džamije u Konyi u Turskoj, a ezan je stigao proučiti i sa skoro svih tornjeva u Andalusu koji su nekada bili munare džamija. Ezanio je i iz najstarije džamije na tlu Evrope. Za Stav priča o svojim muezzinskim počecima, kao i o osjećaju kako je okujisati s 300 metara visokog Eiffelovog tornja.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, osmog avgusta, širom Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

Za ovaj 244. broj Stava Fadil Novalić, premijer Federacije BiH, govori o rezultatima provođenja Reformske agende u protekle četiri godine, ali i najavljuje novu, tzv. Reformsku agendu II. Da bi se nastavio rast iz proteklih godina, potrebno je provesti još dosta teških reformi, ali ako je suditi po dosadašnjim iskustvima, Vlada neće odustati od zacrtanog kursa.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!