NOVI STAV: Postajemo li evropska Gaza

Kurban-bajram vrijeme je kada su muslimani “obavezni” da se međusobno pomažu dijeleći meso svojih kurbana siromašnim, rodbini i komšijama, istovremeno primajući kurbane od drugih. Ali Kurban-bajram prilika je i da spomenemo ljude koji se bave uzgojem ovaca, koje se kod nas najčešće biraju za kurban.

 

U prodaji je bajramsko izdanje magazina Stav.

Jedna od središnjih tema ovog broja Stava, koji izlazi na 104 stranice, jesu predstojeći bajramski blagdani.

Kurban-bajram vrijeme je kada su muslimani “obavezni” da se međusobno pomažu dijeleći meso svojih kurbana siromašnim, rodbini i komšijama, istovremeno primajući kurbane od drugih. Ali Kurban-bajram prilika je i da spomenemo ljude koji se bave uzgojem ovaca, koje se kod nas najčešće biraju za kurban.

U ovom broju Stava čitajte o sakrivanoj i krivotvorenoj historiji Bosne i Hercegovine.

Koliki su indoktrinacijski efekt imali partijski umovi na običnog čovjeka, primjetan je i danas i najbolje se zapaža kod obilježavanja značajnijih datuma iz komunističke prošlosti. Jedan od njih jeste i 27. juli, Dan tzv. ustanka naroda Bosne i Hercegovine. Ali, bez obzira na to koliko se posljednji komunistički rapsodi i dalje trudili održati mit o ustanku kao pravednoj i poštenoj borbi svih naroda Bosne i Hercegovine, historija je potvrdila tezu da je ustanak bio obična manifestacija klanja, surovosti i divljaštva, od čijih bi sudionika i španski inkvizitori mogli dosta naučiti.

Za novi Stav govori Nezim Halilović Muderris, Žepljak, ratni heroj i rukovodilac Ureda za hadž Rijaseta IZBiH, koji kaže: “Čini se da dio Bosne i Hercegovine postaje evropska Gaza”.

„Provedba Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma, koji osigurava povratak izbjeglica na svoja ognjišta, u najmanjem je procentu, nažalost, ispunjena u jugoistočnoj Bosni. Po mom mišljenju, tu je riječ o međunarodnoj zavjeri. Prostor Žepe, Rogatice, Višegrada, Rudog, Čajniča i Foče zapravo je teritorij koji nas fizički veže za Bošnjake Sandžaka, a preko njih s muslimanima, odnosno Albancima Kosova i Albanije. Čini mi se da se pravi jedna tampon-zona, da dio Bosne i Hercegovine koji većinom naseljavaju Bošnjaci postaje evropska Gaza“, smatra Halilović.

U novom Stavu donosimo priču o rahmetli Izetu Naniću.

“Otac Ibrahim, kao i svi drugi u Krajini šezdesetih godina prošlog stoljeća, zbog opće nerazvijenosti i siromaštva Bosanske krajine, krenuo je “trbuhom za kruhom” u zemlje Zapadne Evrope da bi prehranio porodicu, ostavljajući majku Rasimu da se brine o djeci. Građevinske poslove Ibrahim je obavljao u Sloveniji, a po dolasku u Austriju zaposlio se na željeznici u gradu Innsbruck. Građevinski poslovi i odvojenost od porodice nametali su mu misao da budućnost njegove djece nije u teškom radu, već u obrazovanju, i on je već tada, skoro vizionarski, odlučio zaradu izdvajati za školovanje djece, nauštrb svega drugog, pa koliko izmogne raditi”, stoji između ostalog u članku o heroju čiju smo obljetnicu pogibije obilježili prije nekoliko dana.

Novo izdanje Stava donosi i članak o 500 godina Careve džamije u Stocu.

Careva džamija, kao ni druge carske džamije, nije imala vakufske imovine. Službenici su finansirani iz carske hazne. Uprkos toj činjenici, kako piše Hasan Eminović, stari su je Stočani stalno ukrašavali i o njoj se brinuli putem svojih vakufa. Poklanjali su svoju imovinu kao trajno dobro, a sav prihod bio je podređen njenom funkcioniranju.

Tuzlanka Sabira Mićanović provela je četiri decenije u učionicama školujući djecu a njenu životnu priču donosi novi Stav.

Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu neumorno je podučavala tada novu generaciju prvačića, a poslije genocida u Srebrenici radila je s majkama i učenicima koji su kamionima deportirani na Dubrave kod Tuzle. Rad s djecom pomogao joj je da prevaziđe tugu uslijed pogibije muža i smrti roditelja.

Bošnjaci Kosova obilježili 20 godina od uvođenja nastave iz nacionalne grupe predmeta, najbolje rezultate imali su učenici iz programa na bosanskom jeziku o čemu piše novi Stav.

Bošnjački prosvjetni kadar uključio se u izradu planova i programa iz četiri predmeta nacionalne grupe. Neki autori uradili su i dio udžbenika iz predmeta koji se koriste u obrazovanju na bosanskom jeziku. Manji dio udžbenika koji se koriste u osnovnim školama na Kosovu za nastavu na bosanskom jeziku je iz Bosne. Nažalost, problem danas predstavlja činjenica da u srednjim i višim školama nema udžbenika. Bio je samo jedan uvoz udžbenika iz Bosne za srednje škole u školskoj 2015/2016. godini. I još jedan, veoma važan problem jeste odliv i osipanje broja učenika, uglavnom zbog odlaska s roditeljima u zapadnoevropske zemlje.

Velija Semir Kukuruzović je muezzin Careve džamije u Sarajevu i brojnih džamija svijeta.

Divnim glasom učio je ezane s brojnih svetih mjesta u islamu, kao i s munara poznatih džamija, poput Mesdžidul-akse u Jerusalemu u Palestini, hazreti Šemsove i hazreti Mevlanatove džamije u Konyi u Turskoj, a ezan je stigao proučiti i sa skoro svih tornjeva u Andalusu koji su nekada bili munare džamija. Ezanio je i iz najstarije džamije na tlu Evrope. Za Stav priča o svojim muezzinskim počecima, kao i o osjećaju kako je okujisati s 300 metara visokog Eiffelovog tornja.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, osmog avgusta, širom Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

Bošnjački prosvjetni kadar uključio se u izradu planova i programa iz četiri predmeta nacionalne grupe. Neki autori uradili su i dio udžbenika iz predmeta koji se koriste u obrazovanju na bosanskom jeziku. Manji dio udžbenika koji se koriste u osnovnim školama na Kosovu za nastavu na bosanskom jeziku je iz Bosne. Nažalost, problem danas predstavlja činjenica da u srednjim i višim školama nema udžbenika. Bio je samo jedan uvoz udžbenika iz Bosne za srednje škole u školskoj 2015/2016. godini. I još jedan, veoma važan problem jeste odliv i osipanje broja učenika, uglavnom zbog odlaska s roditeljima u zapadnoevropske zemlje

Nacionalističko nastojanje Hrvatske da Bosnu i Hercegovinu, u prvom redu bošnjačku politiku, prikaže Evropi i svijetu u najgorem mogućem svjetlu počiva na jasno postavljenoj strategiji, čiji je osnovni cilj dobijanje prava na direktno uplitanje u unutarbosanska pitanja, pod izgovorom da će Hrvatska na taj način zaštititi Evropu od militantnih Bošnjaka, koji su skloni terorizmu i radikalizmu

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!