NOVI STAV: Partizani su u Hudoj Jami zakopali hiljade živih ljudi

U ovom broju Stava donosimo izjave ljudi koji su preživjeli bleiburške marševe smrti. Pored Hude jame, kao teme 86. broja, donosimo i intervju sa Nedžadom Ajnadžićem, načelnikom sarajevske općine Centar. Usporedili smo podatke o radu dvije federalne Vlade, one pod predsjedanjem Nermina Nikšića i aktuelne koju vodi Fadil Novalić. Donosimo mračne detalje iz ratne biografije Miroslava Kraljevića, novog načelnika Vlasenice.

 

 

Za 27. oktobar na groblju Dobrava pokraj Maribora najavljen je ukop 796 od oko 3.000 žrtava iz masovne grobnice Huda Jama, jednog od stratišta na bleiburškim marševima smrti. Jedan je to od najstravičnijih zločina kojeg su počinili partizani u junu 1945. godine, po okončanju Drugog svjetskog rata. Neke su žrtve ubijene, a većina je zakopana živa.

Desetine ubijenih bile su žene. Ovaj zločin bio je obavijen šutnjom više od šezdeset godina, a jedanaest pregrada od cigle i betona te četiri stotine kubičnih metara zemlje ispunjavali su prolaz kroz dio rudnika koji se zove Barbarin rov, a koji je vodio do posmrtnih ostataka.

Projektom iskopavanja rukovodio je Mehmedalija Alić, koji je ujedno tražio i kosti svojih djedova stradalih na bleiburškim marševima smrti. Nadao se da će ih pronaći u Hudoj Jami, ali žrtve iz ove grobnice, iako će biti ukopane 27. oktobra u zasebne grobnice, nikada nisu identificirane.

U ovom broju Stava donosimo izjave ljudi koji su preživjeli bleiburške marševe smrti.

Pored Hude jame, kao teme 86. broja, donosimo i intervju sa Nedžadom Ajnadžićem, načelnikom sarajevske općine Centar.

Usporedili smo podatke o radu dvije federalne Vlade, one pod predsjedanjem Nermina Nikšića i aktuelne koju vodi Fadil Novalić.

Donosimo mračne detalje iz ratne biografije Miroslava Kraljevića, novog načelnika Vlasenice.

Detaljno analiziramo najave novog ustroja Bosne i Hercegovine, te mogućnost održavanja tzv. Daytona 2.

Pišemo i o tome zašto federalni deterdžent ne može u drugi entitet.

Za Stav govore Iračani zatočeni u razorenom Mosulu, ali i djevojke koje žele postati bh. cheerleadersice.

Za naš časopis govori i jedina osoba u BiH koja piše arebicom a suradnik Stava Semir Zilić, najbolji poznavatelj historije kluba, piše o danu kada je osnovan FK Sarajevo.

Stav broj 86 je u prodaji danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 27. oktobra širom Bosne i Hercegovine.  

 

 

PROČITAJTE I...

Do džamije se od visoke trave, guste šikare, neprohodnih žbunova i korova, te ostalog rastinja kojem se ni imena ne zna, skoro i ne može doći. Usred mesdžida nikla je povisoka smokva, a miris nane, ćubre i drugog ljekovitog bilja budi čudna osjećanja i nostalgiju za nekim neproživljenim životima i vremenima. Za to je vjerovatno kriv i kameni mihrab koji se ne može ne primijetiti čim se uđe u prostor za klanjanje. Grandiozan i gord, odolijevao je stoljećima, pa poručuje da su u njemu ratove i borbe vodile stotine imama (mihrab – ar. mjesto gdje se vodi borba, rat), te da je, uprkos današnjem izgledu, iz svake izašao ipak kao pobjednik. Ali, ono što nisu uspjeli vrijeme i ljudi možda će učiniti puzavica koja je preplavila zidove ove hercegovačke krasotice, pa džamija više ne ostavlja dojam molitvenog prostora već neke evropske srednjovjekovne skrivene citadele

S pravom se može ustvrditi da je Hasan Duraković pripadao onom tipu ljudi koje krasi nevjerovatna energija i entuzijazam, iz čega je proisticao veliki aktivizam na vojnom, političkom, ali i općenito društvenom planu. On je bio čovjek kojem ništa nije bilo teško uraditi, od organizacijskih i tehničkih poslova do rizičnih i smionih poteza koji su imali sudbonosan značaj za početno vojno organiziranje odbrane bužimskog i bosanskokrupskog kraja. Za nepune četiri decenije svog dunjalučkog života, a posebno kratkog ratnog puta, Hasan je u pozitivnom smislu odradio puno posla i ostavio neizbrisiv trag

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!