NOVI STAV: Opozicija državi

Središnje teme novog, 205. broja Stava, su odluke čelnih ljudi opozicijskih stranaka o neulasku u koaliciju sa Strankom demokratske akcije na državnom i federalnom nivou.

 

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Središnje teme novog, 205. broja Stava, su odluke čelnih ljudi opozicijskih stranaka o neulasku u koaliciju sa Strankom demokratske akcije na državnom i federalnom nivou.

Zašto su SDP i DF taoci Naše stranke Stav možete saznati u analizi u novom broju Stava.  Jedina članica Bh. bloka koja u potpunosti isključuje koaliciju sa SDA jeste Naša stranka Predraga Kojovića. Iako su njeni ideolozi svojedobno izjavljivali kako Naša stranka uopće ne pripada socijaldemokratskoj ideji i kako se od nje u mnogo čemu razlikuje, danas se pokušavaju nametnuti kao najznačajniji faktor građanske, dominantno socijaldemokratske političke alternative

Navršava se 40 godina od osnivanja prvih bošnjačkih džemata u dijaspori.

Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj obilježava četrdesetu godišnjicu od osnivanja prvih bošnjačkih džemata u ovoj zemlji i dvadeset petu godišnjicu od osnivanja krovne organizacije. Tim povodom ukratko podsjećamo na historijat bošnjačkog organiziranja kroz džemate u Njemačkoj, ali i savremene izazove s kojima se suočava Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj. Neki su od njih i institucionalna i pravna veza s Islamskom zajednicom u BiH, zaštita vakufske imovine, odupiranje procesima asimilacije, ali i odupiranje različitim strujanjima koja nastoje oslabiti IZBNJ.

Prvi su Bošnjaci u SAD došli u vremenima austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini, što je bio prvi val doseljavanja Bošnjaka u Ameriku. Drugi val bio je između svjetskih ratova, treći tokom i nakon Drugog svjetskog rata, a četvrti i najmasovniji nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu devedesetih godina prošlog stoljeća. Prema podacima na području SAD-a živi više od 250 hiljada Bošnjaka. Najbrojnije su bošnjačke zajednice u SAD-u u St. Louisu i Chicagu.

Bošnjaci koji žive širom SAD-a nastoje se organizirati kroz udruženja, ali ipak su najviše vezani za džemate kojih je veliki broj i koji nastoje da ih okupe kroz organiziranje vjerskog i kulturnog života. Bosanski džemat Pinellas Park jedan je od dvaju bošnjačkih džemata koja postoje na Floridi, gdje živi nekoliko hiljada Bošnjaka. Drugi je floridski džemat u Jacksonvilleu. Ova dva džemata udaljena su jedan od drugog nekoliko sati vožnje a reporteri Stava posjetili su oba džemata.

Novi Stav piše o čudnoj sudbini nekadašnjih vojnika Handžar divizije. Jedan od njih, Bošnjak Ćamil Hrustemović, bio je oficir libanske vojske i heroj palestinskog otpora izraelskoj okupaciji.

Način na koji su Ćamil Hrustemović i njegovi saborci Bošnjaci došli u Palestinu, razlozi zbog kojih su to učinili, bojišta na kojima su ratovali, sve su to činjenice i podaci dobro istraženi u izraelskim akademskim krugovima. I to bez primjesa ikakve propagande. Nekoliko je, ipak, stvari ostalo do kraja nejasno. Koliko je Bošnjaka, zapravo, ratovalo krajem četrdesetih godina u Palestini i šta se s njima desilo nakon svih tih ratova, nakon što je proglašena država Izrael? Sudbina nekih od njih je poznata, drugi su potpuno nestali, najvjerovatnije asimilirani u društvima u okolini Izraela.

U toku je još jedna intenzivna medijska kampanja protiv direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović. Brojni pokušaji diskreditacije i ovog puta vrište s udarnih medijskih naslovnica, a Sebija Izetbegović predstavlja se kao loša studentica, loša liječnica, loša menadžerica, bezosjećajna direktorica koja nosi skupocjene kišobrane, cipele i tašne. Označava se kao siva eminencija SDA, kao ličnost koja je ključna za donošenje svih loših odluka među Bošnjacima. Od Sebije Izetbegović pravi se zadnje tri godine planski i sistematski ličnost koja bi trebala biti personifikacija univerzalne zloće i simbol opće mržnje. Za što je kriva i zašto je bitna Izetbegović čitajte u novom Stavu.

Kad domaće postane evropsko tema je članka u novom Stravu koji govori o poslovnim uspjesima kompanije AC Food.  „Tajna je u dobrom okusu koji postižemo tako što koristimo pažljivo izabrane sirovine, ne upotrebljavamo palmino ulje i naš namaz ne sadrži visok postotak šećera, koliko sadrže proizvodi drugih proizvođača. Naša ‘Maza’ ima bolju kvalitetu od drugih eurokrema i vjerovatno su to potrošači prepoznali”, objašnjavaju iz kompanije “AC Food” Velika Kladuša.

Sva moderna društva suočavaju se s nekim od oblika ovisnosti protiv kojeg se bori cijelo društvo. Međutim, u Bosni i Hercegovini jedna ovisnost ima povlašten položaj, odnosno proglašena je “nacionalnim interesom” jednog konstitutivnog naroda. Da apsurd bude veći, žrtve ovisnosti o klađenju su i pripadnici tog naroda, a njihova djeca matematiku uče kroz primjer klađenja dokonih bakica.

Naslijeđeno društveno odobravanje klađenja iz prošlog sistema, kada su nacionalne lutrije imale monopol, u tranzicijskom i postkonfliktnom periodu preraslo je u društvenu pošast broj 1 u Bosni i Hercegovini. Postoji mnogo gradskih kvartova, prigradskih naselja, čak i sela koja nemaju pekaru ili apoteku, ali imaju kladionicu. Naša domovina dugo je bila prva u Evropi po broju kladionica po glavi stanovnika. Zašto je to tako saznajte u novom broju Stava.

Ćerim Bajrami rođen je 1957. godine u Prizrenu, gdje živi i danas. Od 1981. do 2010. godine bavi se ljudskim i nacionalnim pravima, posebno od 1992. godine. Uređivao je bošnjačku reviju Selam od 1996. do 2002. godine. Paralelno je do kasnih 2000-ih godina uređivao i Takvim. Bio je predsjednik Kulturno-informativnog udruženja Bošnjaka Kosova “Selam”. Od 2011. do 2014. godine bio je zamjenik ministra za dijasporu Kosova, što je ponovo od 2017. godine, a od 2014. do 2017. bio je poslanik u Skupštini Kosova. Bajrami, zamjenik ministra u Ministarstvu dijaspore i strateških investicija Vlade Republike Kosovo u ime bošnjačke koalicije Vakat, za Stav govori o tome zašto su Bošnjaci Kosova snažno protiv “korekcije granica”.

Islamska zajednica Bošnjaka u Švedskoj, džemat Örebro, osnovan je u aprilu 1994. godine. Od osnivanja se džemat okupljao u iznajmljenim prostorima, a u međuvremenu se počelo razmišljati o kupovini zemljišta i izgradnji džematskog objekta. Već 2007. godine započeti su razgovori s općinom i džemat je poduzeo sve potrebne korake za izgradnju vjerskog i kulturnog objekta koji bi zadovoljio obrazovne, vjerske, kulturne i sportske potrebe Bošnjaka u Örebru. Nakon pronađene lokacije od 4.800 metara kvadratnih, dobijanja urbanističke saglasnosti, te izrade projekta, 15. septembra 2011. godine džemat u Örebru dobio je i građevinsku dozvolu za izgradnju ovog centra na oko 1.500 kvadratnih metara pod nazivom “Bosanska kuća”. Naši reporteri posjetili su ovaj jedinstveni objekat u Švedskoj.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, sedmog februara, širom Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

Jedna od glavnih tema ovog broja Stava je i operacija turskih vojnih snaga nazvana „Izvor mira“. Dopisnik Stava iz Turske piše o tome kako je akcija turske vojske ujedinila komunjare, naciste i cioniste te poentira: „Koliki ološ treba biti da bi se tridesetak miliona ljudi, koji žive u četiri vrlo različite države, govore četiri različita jezika, glasaju za vrlo različite političke opcije i partije, gurnulo pod kišobran jedne staljinističke nazovipartije, koja politiku “vodi” ubijajući civile često omraženim metodom, bombašima samoubicama?“

Islamska je zajednica na čelu s Huseinom ef. Kavazovićem pronašla put do vlastitosti, optimalnu mjeru oštrine i dostojanstva, ne gubeći svoj dignitet u dnevnopolitičkim obračunima. Ono što je falilo reisu Kavazoviću u proteklih sedam godina jeste populizam. Hvala Bogu da je tako, jer Islamska zajednica ne smije, upravo zbog vlastitog moralnog kredibiliteta, preuzimati raširene javne diskurse koji počesto liče na dobro uhodani “reality show”.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!