fbpx

NOVI STAV: Oni bi da idu, a mi im kao ne damo

Do sinoć je oko 200 migranata danima i noćima s porodicama boravilo u improviziranom šatorskom naselju na Graničnom prijelazu Maljevac kod Velike Kladuše. Ovim putem oni su pokušavali skrenuti pažnju javnosti na nerješavanje problema nedostatka adekvatnog smještaja, ali i otvaranje graničnog prijelaza preko kojeg bi, nakon prolaska kroz Hrvatsku, bolji život potražili u drugim zemljama Evropske unije. Reporter Stava proveo je nekoliko dana sa njima u Maljevcu.

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Jedna od  tema 191. broja Stava je migrantska kriza u Bosanskoj Krajini.

Unsko-sanski kanton odavno ne može više sam nositi teret migrantske krize a na ovom prostoru ugroženi su i Krajišnici i migranti.

Do sinoć je oko 200 migranata danima i noćima s porodicama boravilo u improviziranom šatorskom naselju na Graničnom prijelazu Maljevac kod Velike Kladuše. Ovim putem oni su pokušavali skrenuti pažnju javnosti na nerješavanje problema nedostatka adekvatnog smještaja, ali i otvaranje graničnog prijelaza preko kojeg bi, nakon prolaska kroz Hrvatsku, bolji život potražili u drugim zemljama Evropske unije. Reporter Stava proveo je nekoliko dana sa njima u Maljevcu.

O našim ljudima koji pomažu migrantima piše tuzlanska dopisnica Stava.

Naime, nakon što završi s poslovnim obavezama, Tuzlak Nihad Suljić (28) odlazi na glavnu autobusku stanicu ili do Službe za poslove sa strancima u svom gradu, gdje dočekuje izbjeglice i migrante i pomaže im. Nekada su to veće grupe, uglavnom mlađih muškaraca, a nekada nađe tek dvojicu‑trojicu mladića.

Postizborne kombinacije i moguće koalicije za formiranje vlasti jedna su od središnjih tema novog broja Stava koji piše o „nužnosti nove koalicije za cjelovitu i demokratsku BiH“.

Bakir Izetbegović, lider stranke koja je dobila najveći broj mandata na svim nivoima, zagovara široku koaliciju. Da je to moguće postići, dokaz je jedinstven nastup o izbornom zakonu. Ruka je pružena, odgovornost je, prije svega, na Nikšiću i Komšiću. Probosanski blok, bez dileme, mora biti uspostavljen. Sve su ostalo matematičke koalicije, i to isključivo iz interesa.

Ermin Sinanović, politolog i islamski intelektualac iz SAD, govori za novi Stav i kaže: “Kao da nam sami Bog ukazuje: ako želiš biti čovjekom, moraš iskusiti Bosnu“.

„Neki intelektualni tokovi u tumačenju islama koji su se razvili kod nas mogu biti od značaja za muslimane Evrope. Tu posebno ističem iskustvo i suživot sa sekularnim državnim i društvenim uređenjem, kao i tradiciju islamskog preporoda i reformizma (islaha) koja nudi muslimanima mogućnost reinterpretacije i dinamičnog odnosa prema vjeri i društvu. Mi moramo učiniti više na polju prevođenja naših najznačajnijih stručnih i književnih djela na evropske jezike kako bismo ih učinili dostupnim muslimanima Evrope“, kaže Sinanović.

Za Stav govori i Mensur Bektić, novoizabrani predsjednik “Merhameta”.

“Jedan od osnovnih zadataka jeste i rješavanje adekvatnog statusa. ‘Merhamet’ ima dugu tradiciju, prisutan je u više država. Tražit ćemo isti status kao što ga ima ‘Crveni krst’. Naime, ‘Crveni krst’ dobija ogromna budžetska sredstva, što nije slučaj s ‘Merhametom’. Jedna od najvećih aktivnosti u budućnosti bit će otvaranje ‘Merhameta’ prema svima koji žele da pomažu drugima.”

U povodu 140 godina sufijskog otpora austrougarskoj okupaciji, novi Stav donosi sjećanje na Halil-efendiju Halija, istaknutog imama i derviša bužimskog kraja.

Kako se ove godine navršava 140 godina od herojskog stava Halil-efendije naspram okupatorskih vojnika i službenika, prilika je to da se njegova dosad skromna biografija proširi nekim novim pisanim ili usmenim izvorom. Jer, ko zna, možda se očuvanje islama u Krajini, pored krvi šehida, hrabrosti gazija, znoja težaka, ili imana starih nena, ima zahvaliti i dovama dobrih Božijih robova, kakav je, po svemu sudeći, bio i Halil-efendija Hali.

Jelica Belović-Bernardzikowska bila je učiteljica, pedagoški pisac, književnica, prevoditeljica, etnolog i prva je upotrijebila termin “žensko pismo”.

Ukazivala je na mijenjanje ženskih uloga u javnoj i privatnoj sferi, vjerovala je da žene moraju biti načitane i obrazovane i da moderna žena nije ograničena ulogom žene i majke te da mora učestvovati u socijalnim i kulturnim dešavanjima svog naroda. Govorila je 9 jezika i prevodila literarne i pedagoške radove. Na francuski jezik prevela je naše narodne pripovijetke i kosovske pjesme. Proučavala je narodnu poeziju, narodnu frazeologiju, narodnu povijest, narodnu erotiku, narodne melodije i narodnu muziku. Stav donosi priču o ovoj važnoj ženi.

Jedanaest je godina od osnivanja katedre u turskom gradu Edirne a novi Stav donosi priču o izučavanju bosanskog jezika na Univerzitetu Trakya

“Do sada je kroz katedru za bosanski jezik i književnost prošlo oko 150 studenata koji su završili četverogodišnji studij. Imamo i nekoliko studenata koji su nastavili masterske studije na postdiplomskim studijama pod nazivom Balkanske studije Instituta za društvene nauke”, kažu uposlenici Univerziteta.

U Istanbulu je održan samit četiri svjetska lidera o Siriji a dopsinik Stava iz Turske donosi detalje sa tog sastanka.

Panika zbog mogućeg novog vala izbjeglica, kao i činjenice da je sirijsko pitanje postalo pitanje domaće politike svih zemalja Evrope, “natjerala” je evropske partnere u Istanbul. Nije pretjerano reći da bi opstanak na vlasti Merkelove i Macrona bio direktno ugrožen novim izbjegličkim valom.

Novi Stav donosi uzbudljivu priču o “Marvelovim” junacima iz Novog Pazara, odnosno, o tome otkud Sandžak u najpoznatijem svjetskom stripu.

Novi Pazar ima veoma rijetku privilegiju: čak četvero “Marvelovih” junaka dolazi upravo iz ovog dijela svijeta. Dvoje od njih jesu likovi iz poznatih stripova i popularnih filmova X-Men i Avengers.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, prvog novembra, širom Bosne i Hercegovine.

PROČITAJTE I...

Za Stav pišu i govore kandidati na listama, uvaženi književnici, izdavači, intelektualci, privrednici, doktori nauka, sociolozi, sportaši, doktori medicine, muftije, imami, zlatni ljiljani, kulturni radnici, publicisti, dijaspora... Svi su Mostarci, rođenjem ili mjestom života, i svi se slažu u jednom: da su predstojeći izbori sudbinski bitni za Mostar i da je ključno u što većem broju izaći na izbore 20. decembra.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI