NOVI STAV: Oni bi da idu, a mi im kao ne damo

Do sinoć je oko 200 migranata danima i noćima s porodicama boravilo u improviziranom šatorskom naselju na Graničnom prijelazu Maljevac kod Velike Kladuše. Ovim putem oni su pokušavali skrenuti pažnju javnosti na nerješavanje problema nedostatka adekvatnog smještaja, ali i otvaranje graničnog prijelaza preko kojeg bi, nakon prolaska kroz Hrvatsku, bolji život potražili u drugim zemljama Evropske unije. Reporter Stava proveo je nekoliko dana sa njima u Maljevcu.

 

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Jedna od  tema 191. broja Stava je migrantska kriza u Bosanskoj Krajini.

Unsko-sanski kanton odavno ne može više sam nositi teret migrantske krize a na ovom prostoru ugroženi su i Krajišnici i migranti.

Do sinoć je oko 200 migranata danima i noćima s porodicama boravilo u improviziranom šatorskom naselju na Graničnom prijelazu Maljevac kod Velike Kladuše. Ovim putem oni su pokušavali skrenuti pažnju javnosti na nerješavanje problema nedostatka adekvatnog smještaja, ali i otvaranje graničnog prijelaza preko kojeg bi, nakon prolaska kroz Hrvatsku, bolji život potražili u drugim zemljama Evropske unije. Reporter Stava proveo je nekoliko dana sa njima u Maljevcu.

O našim ljudima koji pomažu migrantima piše tuzlanska dopisnica Stava.

Naime, nakon što završi s poslovnim obavezama, Tuzlak Nihad Suljić (28) odlazi na glavnu autobusku stanicu ili do Službe za poslove sa strancima u svom gradu, gdje dočekuje izbjeglice i migrante i pomaže im. Nekada su to veće grupe, uglavnom mlađih muškaraca, a nekada nađe tek dvojicu‑trojicu mladića.

Postizborne kombinacije i moguće koalicije za formiranje vlasti jedna su od središnjih tema novog broja Stava koji piše o „nužnosti nove koalicije za cjelovitu i demokratsku BiH“.

Bakir Izetbegović, lider stranke koja je dobila najveći broj mandata na svim nivoima, zagovara široku koaliciju. Da je to moguće postići, dokaz je jedinstven nastup o izbornom zakonu. Ruka je pružena, odgovornost je, prije svega, na Nikšiću i Komšiću. Probosanski blok, bez dileme, mora biti uspostavljen. Sve su ostalo matematičke koalicije, i to isključivo iz interesa.

Ermin Sinanović, politolog i islamski intelektualac iz SAD, govori za novi Stav i kaže: “Kao da nam sami Bog ukazuje: ako želiš biti čovjekom, moraš iskusiti Bosnu“.

„Neki intelektualni tokovi u tumačenju islama koji su se razvili kod nas mogu biti od značaja za muslimane Evrope. Tu posebno ističem iskustvo i suživot sa sekularnim državnim i društvenim uređenjem, kao i tradiciju islamskog preporoda i reformizma (islaha) koja nudi muslimanima mogućnost reinterpretacije i dinamičnog odnosa prema vjeri i društvu. Mi moramo učiniti više na polju prevođenja naših najznačajnijih stručnih i književnih djela na evropske jezike kako bismo ih učinili dostupnim muslimanima Evrope“, kaže Sinanović.

Za Stav govori i Mensur Bektić, novoizabrani predsjednik “Merhameta”.

“Jedan od osnovnih zadataka jeste i rješavanje adekvatnog statusa. ‘Merhamet’ ima dugu tradiciju, prisutan je u više država. Tražit ćemo isti status kao što ga ima ‘Crveni krst’. Naime, ‘Crveni krst’ dobija ogromna budžetska sredstva, što nije slučaj s ‘Merhametom’. Jedna od najvećih aktivnosti u budućnosti bit će otvaranje ‘Merhameta’ prema svima koji žele da pomažu drugima.”

U povodu 140 godina sufijskog otpora austrougarskoj okupaciji, novi Stav donosi sjećanje na Halil-efendiju Halija, istaknutog imama i derviša bužimskog kraja.

Kako se ove godine navršava 140 godina od herojskog stava Halil-efendije naspram okupatorskih vojnika i službenika, prilika je to da se njegova dosad skromna biografija proširi nekim novim pisanim ili usmenim izvorom. Jer, ko zna, možda se očuvanje islama u Krajini, pored krvi šehida, hrabrosti gazija, znoja težaka, ili imana starih nena, ima zahvaliti i dovama dobrih Božijih robova, kakav je, po svemu sudeći, bio i Halil-efendija Hali.

Jelica Belović-Bernardzikowska bila je učiteljica, pedagoški pisac, književnica, prevoditeljica, etnolog i prva je upotrijebila termin “žensko pismo”.

Ukazivala je na mijenjanje ženskih uloga u javnoj i privatnoj sferi, vjerovala je da žene moraju biti načitane i obrazovane i da moderna žena nije ograničena ulogom žene i majke te da mora učestvovati u socijalnim i kulturnim dešavanjima svog naroda. Govorila je 9 jezika i prevodila literarne i pedagoške radove. Na francuski jezik prevela je naše narodne pripovijetke i kosovske pjesme. Proučavala je narodnu poeziju, narodnu frazeologiju, narodnu povijest, narodnu erotiku, narodne melodije i narodnu muziku. Stav donosi priču o ovoj važnoj ženi.

Jedanaest je godina od osnivanja katedre u turskom gradu Edirne a novi Stav donosi priču o izučavanju bosanskog jezika na Univerzitetu Trakya

“Do sada je kroz katedru za bosanski jezik i književnost prošlo oko 150 studenata koji su završili četverogodišnji studij. Imamo i nekoliko studenata koji su nastavili masterske studije na postdiplomskim studijama pod nazivom Balkanske studije Instituta za društvene nauke”, kažu uposlenici Univerziteta.

U Istanbulu je održan samit četiri svjetska lidera o Siriji a dopsinik Stava iz Turske donosi detalje sa tog sastanka.

Panika zbog mogućeg novog vala izbjeglica, kao i činjenice da je sirijsko pitanje postalo pitanje domaće politike svih zemalja Evrope, “natjerala” je evropske partnere u Istanbul. Nije pretjerano reći da bi opstanak na vlasti Merkelove i Macrona bio direktno ugrožen novim izbjegličkim valom.

Novi Stav donosi uzbudljivu priču o “Marvelovim” junacima iz Novog Pazara, odnosno, o tome otkud Sandžak u najpoznatijem svjetskom stripu.

Novi Pazar ima veoma rijetku privilegiju: čak četvero “Marvelovih” junaka dolazi upravo iz ovog dijela svijeta. Dvoje od njih jesu likovi iz poznatih stripova i popularnih filmova X-Men i Avengers.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, prvog novembra, širom Bosne i Hercegovine.

PROČITAJTE I...

Za ovaj 244. broj Stava Fadil Novalić, premijer Federacije BiH, govori o rezultatima provođenja Reformske agende u protekle četiri godine, ali i najavljuje novu, tzv. Reformsku agendu II. Da bi se nastavio rast iz proteklih godina, potrebno je provesti još dosta teških reformi, ali ako je suditi po dosadašnjim iskustvima, Vlada neće odustati od zacrtanog kursa.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!