NOVI STAV: Najveći poduhvat u bosanskom jeziku

S akademikom Dževadom Jahićem razgovarali smo u povodu promocije nova dva toma njegovog Rječnika bosanskog jezika. Riječ je, nesumnjivo, o najvećem naučnom poduhvatu u bosnistici, ali i jednom od najvećih naučnih projekata u savremenoj bosanskohercegovačkoj historiji.

 

U prodaji je novo, 238. izdanje magazina Stav.

S akademikom Dževadom Jahićem razgovarali smo u povodu promocije nova dva toma njegovog Rječnika bosanskog jezika. Riječ je, nesumnjivo, o najvećem naučnom poduhvatu u bosnistici, ali i jednom od najvećih naučnih projekata u savremenoj bosanskohercegovačkoj historiji.

Demografska slika Bosne i Hercegovine također je jedna od tema novog nroja Stava.  Naime, u sljedećim decenijama doći će do znatne promjene u broju i strukturi stanovništva Bosne i Hercegovine. Ako je vjerovati posljednjim procjenama UN-a, do kraja ovog stoljeća sadašnji će se broj stanovnika prepoloviti, pa će umjesto 3.531.159, koliko ih je registrirano na popisu stanovništva 2013. godine, u našoj zemlji 2100. godine živjeti samo 1.641.000 osoba.

Bosančica je zaboravljeno autentično bosansko pismo koje je bilo u upotrebi od 11. do početka 19. stoljeća. Bosančica je upotrebljavana najprije kao ustavni, a potom kao kurzivni oblik ćirilice. Kao domaće pismo za privatnu upotrebu u nekim sredinama čuvala se u porodičnom krugu i tokom cijelog 19. stoljeća, a u rijetkim porodicama čak i do polovine prošlog stoljeća.

Međutim, tokom 20. stoljeća bosančica je zamrla i u onom dijelu stanovništva koji ju je baštinio isključivo zbog ljubavi prema tradiciji. Očevi su prestali sinovima prenositi znanje o tom neobičnom pismu sa stećaka na kojem su napisani najvažniji dokumenti bosanske državotvornosti. Ipak, jedan čovjek smatra da je ne samo moguće već i veoma važno obnoviti svijest o važnosti ovog pisma, te se naučiti njime služiti. Riječ je o Muhamedu Hajdareviću, bivšem ambasadoru Bosne i Hercegovine u Danskoj a Stav o tome donosi priču u svom novom broju.

Zločini nad djecom Prijedora još su jedna od tema novog broja magazina Stav.

Srpske vojne i policijske strukture, kao i lokalna ili regionalna vlast pod kontrolom SDS-a u rano ljeto 1992. godine poduzeli su operaciju nasilnog preuzimanja vlasti u Prijedoru. Od maja 1992. pa sve do kraja agresije na BiH u tim je akcijama ubijeno 102 prijedorske djece bošnjačke i hrvatske nacionalnosti. Historičar Jasmin Medić detaljno je istražio i u Časopisu za suvremenu povijest zagrebačkog Hrvatskog instituta za povijest objavio naučni rad o ubijenoj djeci Prijedora, koji Stav objavljuje u skraćenoj verziji.

Novi Stav donosi dirljivu priču o sudbini Zehre Turjačanin zapisanu u presudi Milanu i Sredoju Lukiću, pod naslovom „Višegradski krik iz plamena“.

Od stotina presuda za ratne zločine ispisanih u proteklih dvije i po decenije na raznim sudovima, jedno od najstrašnijih zlodjela krije ona kojom je Haški tribunal Milana Lukića osudio na doživotni zatvor, a njegovog rođaka Sredoja Lukića na 30 godina. Pretresno vijeće izreklo je prvostepenu presudu 20. jula 2009. godine, a Žalbeno vijeće potvrdilo 4. decembra 2012, s tim da je Sredoju kazna s 30 smanjena na 27 godina.

Magarac potječe od svojih divljih predaka iz Afrike, a pripitomljen je prije 6.000 godina. Ratovi i trgovina, a posebno “Put svile”, dovode magarce u Evropu. Nekad su ih cijenili zbog radnih sposobnosti, snage i izdržljivosti. Danas ih sve češće susrećemo kao životinje namijenjene za druženje i rekreaciju koja oplemenjuje našu svakodnevicu. U Bosni i Hercegovini magarci se danas uzgajaju više iz ljubavi nego iz koristi, a ono za šta se magarice koriste jeste proizvodnja mlijeka visokog kvaliteta i ljekovitih svojstava. Tim povodom obišli smo uzgajivača Izeta Babića (56), koji drži osamdesetak magaraca u krajiškom naselju Hrgar kod Bihaća.

Dopsinik Stava iz Turske piše o ostavkama nekadašnjih dužnosnika AK Partije, Alija Babacana i Ahmeta Davutoğlua.

Fraza da je 24 sata u politici veoma mnogo vremena postao je klišej. Jedan od onih istinitih. Četiri godine u politici, to su, pak, eoni. Inicijatori diskusija o “krizi” Partije pravde i razvoja (AKP) koje već sedmicama dominiraju turskim medijima, a prelijevaju se i na strane (uz mnogo seirenja), kao da zaboravljaju ili namjerno ignoriraju to pravilo. Naime, rasprave inicirane ostavkama dva važna (?) bivša funkcionera AK partije na članstvo u partiji – bivšeg ministra financija Alija Babacana i bivšeg premijera Ahmeta Davutoğlua – i najavama da će osnovati nove partije kao da se dešavaju uoči izbora, a podtekst im je da će “kriza” dovesti do poraza vladajuće partije. Naravno, u taj narativ ubacuje se i ideja o vanrednim izborima kako bi “kriza” bila vjerodostojnija.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 26. septembra, širom Bosne i Hercegovine.

 

 

Sljedeći članak

Rat dronovima

PROČITAJTE I...

Jedna od glavnih tema ovog broja Stava je i operacija turskih vojnih snaga nazvana „Izvor mira“. Dopisnik Stava iz Turske piše o tome kako je akcija turske vojske ujedinila komunjare, naciste i cioniste te poentira: „Koliki ološ treba biti da bi se tridesetak miliona ljudi, koji žive u četiri vrlo različite države, govore četiri različita jezika, glasaju za vrlo različite političke opcije i partije, gurnulo pod kišobran jedne staljinističke nazovipartije, koja politiku “vodi” ubijajući civile često omraženim metodom, bombašima samoubicama?“

Islamska je zajednica na čelu s Huseinom ef. Kavazovićem pronašla put do vlastitosti, optimalnu mjeru oštrine i dostojanstva, ne gubeći svoj dignitet u dnevnopolitičkim obračunima. Ono što je falilo reisu Kavazoviću u proteklih sedam godina jeste populizam. Hvala Bogu da je tako, jer Islamska zajednica ne smije, upravo zbog vlastitog moralnog kredibiliteta, preuzimati raširene javne diskurse koji počesto liče na dobro uhodani “reality show”.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!