fbpx

NOVI STAV: I danas smo ZA

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 27. februara, širom Bosne i Hercegovine. 

 

U prodaji je novi broj magazina Stav.

Ovaj 260. broj Stava je poseban broj, posvećen 1. martu, Danu nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Povodom tog državnog praznika donosimo niz članaka, intervjua i reportaža o najznačajnijem datumu u novijoj historiji Bosne i Hercegovine.

Jedan od tih članaka je i onaj o datumu kada je obnovljena nezavisnost Bosne i Hercegovine.

Ovo je referentni nulti nivo od kojeg moramo polaziti u ocjenama značaja i veličine historijskog djela obnove državne nezavisnosti Bosne i Hercegovine, koje je ostvareno za nepune dvije godine od početka višestranačkog političkog organiziranja njenih građana. Zbog istine i mira ideološki vječito budnih, treba istaći da ovakvo referiranje ne znači kreiranje sistema vrijednosti u kojem bi bio umanjen historijski značaj obnove državnosti na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a 25. novembra 1943. godine i ukupnog razvoja Bosne i Hercegovine koji je nakon njega uslijedio. Te su neupitne tekovine imale odlučujuću ulogu u stjecanju prava na jednak status s ostalim jugoslavenskim republikama u pogledu međunarodnog priznanja nezavisnosti, ali tek nakon što je postjugoslavenska bosanskohercegovačka ideja napokon artikulirana i sama nezavisnost formalno zatražena.

U specijalnom izdanju Stava donosimo i priču o tome šta su govorili Izetbegović, Dodik i Karadžić na sjednici na kojoj je usvojena odluka o referendumu.

Odluka o raspisivanju republičkog referenduma za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine jednoglasno je usvojena u Skupštini Bosne i Hercegovine. Za datum održavanja određeni su 29. februar i 1. mart 1992. godine. Odluka je usvojena nakon cjelodnevne rasprave i nakon što su predstavnici Srpske demokratske stranke (SDS) i dio Srba iz drugih stranaka napustili sjednicu.

Na sjednici su govorili brojni političari, neki od njih danas su historijske ličnosti kojih više nema na sceni, neki pozitivne, neki negativne, dok su neki od njih i danas bitne političke figure. Kao što je, recimo, Milorad Dodik. U stenogramima s ove historijske sjednice zabilježeni su i Dodikovi govori koji nikad do sada nisu objavljivani

Mustafa Hajrulahović Talijan priključuje se krajem ljeta 1991. godine snagama koje su se spremale za najavljenu agresiju i koje su ponijele najveći teret na početku odbrane od Agresije na državu Bosnu i Hercegovinu. Uspio je na početku rat ujediniti sve patriotske snage u Teritorijalnu odbranu Sarajeva, čiji postaje komandant. Formiranjem Armije RBiH imenovan je za prvog komandanta Prvog korpusa Armije RBiH.

Dio njegove porodice danas živi u Sarajevu, a dio u Njemačkoj. Lutvija, majka Mustafe Hajrulahovića Talijana, dio vremena provodi u Sarajevu, a dio u Njemačkoj. Iako joj je devedeset godina, rado prima goste, pa je tako u svoj dom primila i reportere Stava i sa njima podijelila sjećanja na svog sina koji je preselio 1998. godine.

Mušan Kovač bio je komandir prve čete Odreda policije “Bosna”, jedan od ključnih ljudi u organiziranju odbrane Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Već je odavno u penziji, no sjećanja na dane marta i aprila 1992. godine i dalje su veoma živa. Za Stav govori o dramatičnim događajima u vrijeme i neposredno nakon proglašenja nezavisnosti Bosne i Hercegovine, ratnom putu svoje jedinice, ali priča i o tome čime je razočaran u današnjoj Bosni i Hercegovini. “Mi smo bili jedinica koja je odigrala ključnu ulogu u odbrani države Bosne i Hercegovine i grada Sarajeva. Da je Sarajevo palo, više ne bi postojala ni država BiH, jer tu su sve državne institucije. Ključnu ulogu odigrala je jezgra jedinice, nas 31 koji smo se izvukli iz Krtelja“, kaže, između ostalog, Kovač u razgovoru za Stav.

Još od ljeta 1992. godine sarajevski advokat Amor Mašović jedno je od, nažalost, najpoznatijih lica u bosanskohercegovačkoj javnosti. Tokom Agresije na Bosnu i Hercegovinu Mašović je bio na čelu Komisije za razmjenu ratnih zarobljenika. Nakon ratnih godina, postat će čelni čovjek Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji se bavi traganjem za posmrtnim ostacima građana BiH ubijenih tokom tih ratnih godina. Nakon skoro tri decenije potrage za nestalima, nakon desetina pronađenih posmrtnih ostataka i masovnih grobnica, Mašović u otvorenoj ispovijesti za Stav govori o najupečatljivijim detaljima iz potrage za nestalim, odnosu njegove porodice prema poslu kojim se bavi, traganju za informacijama, varalicama koje žele zaraditi na boli porodica.

Magazin Stav nedavno je raspisao književnu nagradu “25. novembar” za mlade pisce. Pristiglo je mnogo rukopisa nakon javnog poziva a četiri rukopisa ostala su u užem krugu za nagradu.

Konkurs za mlade pisce bio je otvoren do 15. februara 2020, a stručni žiri, kojim u kategoriji mladi pisci predsjedava publicista i književni kritičar te novinar sedmičnika Stav Hamza Ridžal, proglasit će pobjednika 1. marta, na Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Ovim činom sedmičnik Stav simbolički spaja dva najvažnija datuma za državnost Bosne i Hercegovine.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 27. februara, širom Bosne i Hercegovine. 

Prethodni članak

Sveti Diego

Sljedeći članak

Sport u karantinu

PROČITAJTE I...

Borba protiv pandemije koronavirusa Covid-19 središnja je tema ovog 264 broja Stava. U njemu donosimo reportaže i tekstove saradnika Stava iz zemalja koje su teško pogođene epidemijom, poput Italije i Sjedinjenih Američkih država.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!