NOVI STAV: HADŽI PARTIZAN

Sedmičnik Stav je od četvrtka na kioscima širom Bosne i Hercegovine.

Na naslovnici je novog broja Stava lice hadži Ahmeda Mešića, najstarijeg čovjeka u Jablanici, lovca i partizana Save Kovačevića. S našim novinarom razgovarao je o skoro stotinu svojih ljeta, iskustvima i doživljajima, historijskim procesima i ljudskim sudbinama, o poziciji Bošnjaka u vrijeme Drugog svjetskog rata. „Vazda smo nešta morali birati, ili ćeš u partizane ili u ustaše, ili si Srbin ili Hrvat. A ono nisi ništa od svega ovoga. A sad ću ti pričati kako sam otišao u partizane, u brigadu Save Kovačevića. 1942. godine došli mi u Ostrožac. Napali naši na Bradinu, pobili hin Nijemci, ništa od njih nije ostalo. Došla riječ da sve što je sposobno mora u vojsku. Meni 19 godina, bio sam k’o čigra. Burazer mi je bio četiri godine mlađi, pa je ostao kući, da bi kasnije došao i on, šta ćeš. I ja pravo u brigadu Save Kovačevića“, pripovjeda Ahmed Mešić.

Naši reporteri posjetili su i migrantski kamp Vučjak kod Bihaća. „Smrad je ono što vas prati tokom cijelog boravka u kampu. U nozdrvama ostaje danima nakon odlaska. Vrućina je pa je nepodnošljiv. Miješa se smrad znoja, ustajali vonj odjeće, smrad mokraće iz pokretnih toaleta, smrad smeća zatrpanog u zemlju. Smrad se miješa s dimom vatri na kojima kuhaju teško začinjenu hranu“, zabilježili su naši novinari.

U povodu obilježavanja 24. godišnjice najvećeg zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, Fikret Muslimović piše tekst Kukavičluk organizatora, egzekutora i sljedbenika politike genocida nad Bošnjacima: „Vladajući srpski lideri i njihovi mediji odavno se kukavički angažiraju da predstave kako u srebreničkom genocidu nije pobijeno 8.372 žrtve nego mnogo manje, da broj do sada ekshumiranih žrtava genocida iz masovnih grobnica na prostoru Srebrenice nije 7.119 već da je manji, da broj masovnih grobnica iz kojih su ekshumirane uglavnom bošnjačke žrtve genocida širom BiH nije veći od 600 s tendencijom povećavanja, te da više nema masovnih grobnica koje su posljedica genocida nad Bošnjacima iako se kontinuirano otkrivaju nove“, piše Muslimović.

U novom broju pišemo i o zaboravljenim zločinima i udruženom zločinačkom poduhvatu brčanskih Srba. Bez obzira na to što su se brčanski Bošnjaci vratili u Brčko, nastavili živjeti svoje živote uprkos zločincima, nastavili boriti se za svoje mjesto pod posavskim suncem, sjene zločina i dalje su tu, jer su i zločinci dalje u gradu. Ako se uzmu u obzir razmjere i brutalnost zločina, još je mnogo onih koji tek trebaju izaći pred lice pravde, a mnogo je i onih koje je pravda samo „okrznula“.

Novi broj našeg magazina analizira ostavku Zinete Bogunić, donedavne ministrice za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. „Zineta Bogunić očigledno nije bila osoba koja bi pristala da žrtvuje vlastiti integritet i ugled te da ih prinese na oltar interesa i agendi trenutne vlade, pa je stoga jednostavno morala otići. Za trenutnu vladu sve je gore time što se radi o osobi koji su i sami hvalili na sva usta, a koja je odstupila sa funkcije očito frustrirana i zgađena pritiscima koji su se vršili na nju od vladajuće koalicije. Trenutni kantonalni režim nije kako treba ni počeo s pokušajima implementacije opasnijih agendi na polju obrazovanja, a tek nas čeka period kada će se pokušati vršiti ideološko-politički zahvati, i to takve vrste čije posljedice neće moći sanirati niti sljedeća vlada“, piše Mustafa Drnišlić u tekstu Uvid u polusvijet Elmedina Dine Konakovića.

U novom broju čitajte i intervjue s Rifatom Rastoderom, predsjednikom Foruma Bošnjaka Crne Gore, i Ćazimom Suljevićem, počasnim predsjednikom BZK Preporod Brčko. Novi broj donosi i priče o visočkim alimima i novootkrivenoj krajiškoj pećini koja spada među najstarije u Evropi, lažnim humanitarnim akcijama, o dobrom komandiru i zlatnom ljiljanu Ismetu Nizandžiću i sistematski prikrivanim zločinima nad Bošnjacima Sjenice…

 

 

Prethodni članak

NOVI STAV: Gotov je!

PROČITAJTE I...

Za ovaj 244. broj Stava Fadil Novalić, premijer Federacije BiH, govori o rezultatima provođenja Reformske agende u protekle četiri godine, ali i najavljuje novu, tzv. Reformsku agendu II. Da bi se nastavio rast iz proteklih godina, potrebno je provesti još dosta teških reformi, ali ako je suditi po dosadašnjim iskustvima, Vlada neće odustati od zacrtanog kursa.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!