fbpx

NOVI STAV: Ćaba, daleko od očiju, blizu srca

Središnja tema ovog 282. broja Stava je hadž, odnosno, nemogućnost obavljanja te svete dužnosti svakog muslimana u vremenu pandemije.

 

 

U prodaji je novo, bajramsko izdanje magazina Stav.

Središnja tema ovog 282. broja Stava je hadž, odnosno, nemogućnost obavljanja te svete dužnosti svakog muslimana u vremenu pandemije.

O tome kada se u historiji desilo da se hadž otkaže pišemo u ovom broju Stava. Svake godine između dva i tri miliona muslimana posjeti svete gradove Meku i Medinu, ne bi li se umilili Gospodaru i kako bi zatražili oprost i svaki hajr i onog i ovog svijeta. Međutim, ove godine, zbog globalne pandemije, hadž će obaviti samo hiljadu muslimanskih hodočasnika, te su obredi hadža započeti 28. jula. Dužnosnici za hadž rekli su da su 70 posto hodočasnika koji bi ove godine trebali obaviti hadž stranci, a da su ostali državljani Saudijske Arabije. Međutim, neki izvještaji za štampu tvrde kako bi ove godine i do 10 hiljada ljudi moglo obaviti hadž. Bilo kako bilo, hadž će ove godine s većim ili manjim brojem hodočasnika biti obavljen i neće se otkazati kao što se to u historiji, od prvog obavljenog hadža do današnjih dana, desilo skoro pa četrdeset puta.

U novom Stavu pišemo i o putopisima Bošnjaka s hadža kroz stoljeća. Među hiljadama onih što su stoljećima koračali od Bosne ka Meki, odgovarajući na praiskonski poziv da obave svetu dužnost, neki su Bošnjaci pravili i putopise, bilježeći gradove i sela, mora i pustinje putne rute i sredstva potrebna za odlazak na hadž. U bošnjačkoj književnosti izdvojio se s vremenom poseban tematski žanr putopisa koji u središtu svog zanimanja ima hadž. U stranicama što slijede čitajte dijelove nekih putopisa, od onog Hadži Jusufa Livnjaka iz 1615. godine do zapisa s hadža Nedžada Ibrišimovića, pisanog četiri stoljeća kasnije.

Novi Stav donosi nove detalje potrage za djevojčicom Selmom Mušić. Uposleni u RTV Živinice uspjeli su pronaći snimak na kojem je Selma Musić, koja je tokom Genocida nad Bošnjacima, kao osmogodišnjakinja, bez pratnje odrasle osobe, deportirana u Kladanj. Od tada se Selmi gubi svaki trag, a neutješna porodica godinama traga za bilo kakvom informacijom koja bi ih mogla spojiti.

Sa sigurnošću se zna da je Selma živa stigla u Ravne kod Kladnja. O tome je svjedočila jedna fotografija autora Ahmeta Bajrića zvanog Blicko, a pronalaskom snimka, 25 godina poslije, taj je dokaz dobio na težini.

Povodom nedavne dženaze žrtvama Agresije na Prijedor analiziramo Presude prijedorskim ratnim zločincima koje nedvosmisleno pokazuju da je u tom gradu počinjen Gencid.

Za ratne zločine počinjene nad Prijedorčanima izrečeno je 689 godina zatvora. Osuđena su 53 pripadnika VRS-a, MUP-a RS-a i članova struktura civilnih vlasti RS-a. Treba dodati i vodeće ljude RS-a, koji su, između ostalog, osuđeni i za zločine u Prijedoru. Dakle, za zločine nad Prijedorčanima osuđeno je 60 osoba i izrečena im je kazna od 794 godine te dvije doživotne. Ako doživotne pretvorimo u maksimalne vremenske kazne, onda su za zločine nad građanima Prijedora do sada izrečene 884 godine zatvora.

Novi Stav donosi priču o spomeničkom naslijeđu odbrambeno-oslobodilačkog rata u Mostaru. Do dolaska austrougarske vlasti u Bosnu i Hercegovinu gotovo da nije postojalo spomeničko naslijeđe posvećeno određenoj ličnosti, grupaciji ili događaju iz prošlosti Bosne i Hercegovine. Najčešće se sjećanje na slavne i junačke ličnosti, osim u usmenom i epskom kazivanju, čuvalo u posebno označenim haremima, izdvojenim lokalitetima, šehitlucima ili u pojedinačnim slučajevima turbeta, što je u pravilu podrazumijevalo da je ta osoba bila vezana za tarikat i tarikatske redove. Postoje podaci da je u Mostaru na Trgu Musala austrougarska vlast izgradila spomenik ranjenim junacima, no u Bosni i Hercegovini rijetki su spomenici iz tog perioda do danas sačuvani. Nešto izdašnija u izgradnji spomenika bila je Kraljevina Jugoslavija. Sve ih je potom vlast socijalističke Jugoslavije porušila ili je na njima izgradila svoja spomen-obilježja.

Novi Stav donsi priču dopisnika iz Turske koji analizira dešavanje prije i nakon otvaranja džamije Aja Sofija. Tristapedeset hiljada ljudi iz svih krajeva Turske (i šire) koji su se 24. jula 2020. priključili prvoj molitvi u džamiji Aja Sofija i ispred nje, poslije 86-godišnje pauze, kao i nesmanjene gužve ispred džamije, sada dok ovo pišem, ponedjeljak 27. jula, već trećeg dana poslije tog događaja, najbolji su odgovor na pitanje o značaju Aja Sofije za turski narod, kao i za muslimane cijelog svijeta. Istovremeno je to svjedočanstvo o ogromnoj rani na tkivu društva koja je otvorena njenim pretvaranjem u muzej. Između gomila gluposti koje su napisane povodom ispravke nezakonite nepravde – jer sada je nesporno da je odluka o pretvaranju Aja Sofije u muzej iz novembra 1934. godine bila nezakonita – često se mogla pročitati netačnost da su se glasovi da se Aja Sofiji vrati status džamije pojavili prije petnaestak do dvadesetak godina.

Doktor Adem Zalihić direktor je Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Sarajevo. Sa svojim kolegama iz Sarajeva i Tuzle nedavno je boravio u Srbiji, gdje je pomagao ljekarima i stanovništvu Sandžaka u borbi protiv virusa Covid-19. Zalihić za Stav govori o svojim iskustvima iz Sandžaka, pojašnjava zašto misli da je Neum epidemiološka bomba te tvrdi da će nam djeca ponovo na online nastavu umjesto u škole ako se nastavimo ponašati kao do sada.

Osim zalihića, o stanju u Sandžaku za Stav govori i epidemiolog dr. Mithat Eminović iz Tutina.

Srbijanske i lokalne vlasti još nisu saopćile informacije o ukupnom broju preminulih i oboljelih od početka pandemije u ove tri sandžačke općine, ali je šutnju o katastrofi korone još početkom jula prekinuo epidemiolog iz Tutina dr. Mithat Eminović, ukazujući javnosti na stvarnu opasnost i navodeći da se prikrivaju informacije o realnom stanju. Obavještavajući domaću i svjetsku javnost na alarmantno stanje, Eminović je, prkoseći zvaničnom stavu da je “sve pod kontrolom”, bio prvi iz struke koji je negirao zvanične podatke iz i preko medija, te ukazao na potpuni kolaps zdravstvenog sistema. U razgovoru za Stav podvukao je da se desio “neprihvatljiv broj smrtnih slučajeva” u rodnom mu gradu Tutinu i Sandžaku. Sa sigurnošću tvrdi da je riječ o hiljadama oboljelih te izražava optimizam zbog stabilizacije.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu a od četvrtka, 30. jula, širom Bosne i Hercegovine.

PROČITAJTE I...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!