NOVI STAV: Bolje pakt nego rat

Deklaracija HNS-a nije ništa drugo do najbukvalniji preslik Promemorije mostarskog, navodno već odlazećeg biskupa Ratka Perića upućena 12. decembra 2014. godine Draganu Čoviću kao novoizabranom članu Predsjedništva BiH. Utjecaj Katoličke crkve na politiku HDZ-a, pogotovo u Hercegovini, jedan je od manje poznatih fenomena našoj javnosti. Za to postoji više razloga o kojima Stav detaljno piše u svom novom broju.

 

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

U svom 204. broju Stav detaljno analizira zasjedanje HNS-a Dragana Čovića i Deklaraciju obznanjenu nakon zasjedanja.

Deklaracija HNS-a nije ništa drugo do najbukvalniji preslik Promemorije mostarskog, navodno već odlazećeg biskupa Ratka Perića upućena 12. decembra 2014. godine Draganu Čoviću kao novoizabranom članu Predsjedništva BiH. Utjecaj Katoličke crkve na politiku HDZ-a, pogotovo u Hercegovini, jedan je od manje poznatih fenomena našoj javnosti. Za to postoji više razloga o kojima Stav detaljno piše u svom novom broju.

Preuzima li HNS ulogu Herceg-Bosne je još jedna od tema ovog broja Stava.

Ako se malo pomnije iščita Deklaracija HNS-a, može se zaključiti da HNS teži realizaciji četiriju glavnih ciljeva, što bi bila dobra osnova za hrvatsku teritorijalno-administrativnu jedinicu: prvi je preuređenje BiH tako da Hrvati dobiju svoju administrativnu jedinicu i teritorij, reforma poreskog sistema kako bi ta administrativna jedinica osigurala sebi finansijske prihode, ekskluzivni hrvatski obrazovni sistem s institucijama kulture i nauke, te hrvatski RTV servis. Jednostavnije rečeno, Hrvati oživljavaju ideju Herceg-Bosne.

Novi Stav analizira i odluku Stranke demokratske akcije da pokrene pravnu proceduru pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine radi preispitivanja trenutnog naziva entiteta Republika Srpska.

To je jedan od one vrste krupnih političkih događaja koji imaju ulogu društvenog i političkog katalizatora. Takve vrste događaja gotovo uvijek rezultiraju time da se, htjeli to oni ili ne, gotovo svi značajni politički faktori moraju javno opredijeliti i pozicionirati na onu stranu ne samo političkog spektra već i historije kojoj istinski pripadaju. Tako je bilo i ovaj put jer su reakcije na SDA-ovu odluku, i to gotovo sve i jednog aktera koji djeluje na onome što se naziva javnom i društvenom scenom u Bosni i Hercegovini, odlično razotkrile njihova istinska stajališta po najvažnijim pitanjima za ovu državu. Čak i da od nje ne bude nikakve druge koristi, a trebale bi biti mnogostruke, SDA-ova apelacija poslužila je kao svojevrsni reflektor koji je svakog prikazao u njegovom pravom svjetlu, naročito pojedince iz međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, ali i one političke snage koje se vole nazivati probosanskim.

U novom broju Stava čitajte i o turbulencijama u A-SDA i posljedicama po vlast Unsko-sanskog kantona.

Mjesecima nakon oktobarskih općih izbora u A-SDA nešto ne štima. Stranka koja je ulaskom u koaliciju sa SDP-om, SBB-om i Nezavisnim blokom formirala većinu u Skupštini Unsko-sanskog kantona našla se u unutarstranačkim problemima prouzrokovanim kadroviranjem i marginalizacijom pojedinih regionalnih odbora.

Bošnjaci u Hrvatskoj pokreću program „Obnova“ o čemu za Stav piše Armin Hodžić, prvi čovjek SDA Hrvatske.

Bošnjaci u Hrvatskoj, koji su druga po brojnosti nacionalna manjina u Hrvatskoj s preko 30 hiljada pripadnika, te prva po brojnosti nacionalna manjina kada je u pitanju braniteljska populacija koja je sudjelovala u Domovinskom ratu s više od 25 hiljada branitelja, nalaze se na prekretnici. Naime, nakon gubitka parlamentarnih izbora 2015. i 2016. godine, pripadnici bošnjačkog korpusa grčevito se bore da bi uspjeli osigurati preduvjete koji će jamčiti opstanak nacionalnog identiteta Bošnjaka u Hrvatskoj.

Još iz vremena kada je Bosna i Hercegovina pala u ruke Osmanskog carstva, Bošnjaci su ratovali u tuđim vojskama van granica svoje države. Ipak, jedna od epizoda u historiji Bošnjaka ostala je relativno nepoznata i neistražena. Riječ je o Bošnjacima koji su ratovali na strani pruskog kralja Friedricha II, sposobnim i vještim konjanicima koji će se toliko iskazati u osvajačkim pohodima da će nakon njih svaki konjički odred biti nazivan bošnjačkim, iako Bošnjaka u njima više nije ni bilo. Otkud Bošnjaci u Pruskoj čitajte u novom broju Stava.

Novi Stav piše i o novom obećanju vlasti o otvaranju srebreničke banje “Guber”.

Srebreničani se nadaju da će Banja “Guber” početi s radom, bar dio kapaciteta, jer bi to značilo nova radna mjesta. Mnogi smatraju da se ovaj grad, obilježen prošlošću i genocidom koji je počinjen nad Bošnjacima, neće oporaviti dok ne počne s radom “duša Srebrenice”, kako nazivaju “Guber”.

Povodom četrdesete godišnjice od Islamske revolucije u Iranu donosimo tekst o “političkom islamu”, islamskom pokretu ili islamizmu. Ovi pojmovi ne označavaju period prvih islamskih društava i hilafeta, već uglavnom procese političkog aktivizma na temeljima islama od 19. stoljeća do danas. Sintagma “politički islam” koristi se kako bi se opisale divergentne, nerijetko suprotstavljene ideološke platforme koje u svom programu sadrže islamske vrijednosti.

Azapkapi džamija u Istanbulu zaboravljeni je vakuf Mehmed-paše Sokolovića a o njoj čitajte u ovom broju Stava.

Mehmed-paša sagradio je u Istanbulu dvije džamije, a u okolini još jednu, u mjestu Luleburgaz. Još su samo dvije osobe u Istanbulu, barem kada je u pitanju monumentalna gradnja, imale “dvojne” džamije: princeza Mihrimah, kćerka sultana Sulejmana (džamije na Edirne kapiji i Uskudaru), i još jedan Bošnjak, Ali-paša, veliki vezir iz vremena sultana Bajezida II (džamija pored Kapali čaršije i na Fatihu).

Uskoro počinje EYOF 2019, najveći sportski olimpijski festival za mlade sportiste između 14 i 18 godina. Kako su najavili organizatori ovog događaja iz Sarajeva i Istočnog Sarajeva, ovo će, poslije Olimpijade održane 1984. godine u Sarajevu, biti najveći sportski događaj koji će okupiti takmičare iz 46 zemalja s 1.086 sportista i oko 750 članova delegacija. Novi Stav donosi sve detalje o ovom značajnom sportskom događaju.

Bez obzira na to što Novi Pazar nema ni jednu stazu za trkačke automobile, čak ni neku ozbiljniju radionicu za popravku automobila, u generalnom plasmanu autotrka ubrzanja na 402 metra ekipa Auto-moto kluba “Novi Pazar” (AMKNP), na čelu s Esadom Došljakom, poznatijem kao Bole, osvojila je u generalnom plasmanu prvo mjesto Srbije za 2018. godinu. Došljak je u ovom rangu takmičenja već nekoliko godina na prvoj poziciji u Srbiji. Najuspješniji Novopazarac u ovom opasnom i skupom sportu vozi “Drag Race” (402 m) profesionalno već 12 godina. Čitav svoj radni vijek štedio je da bi kupovao sportske automobile. Postavio je nove standarde u domaćem motosportu i nosilac je rekorda Srbije, Balkana i Evrope (EU klasa 4WDSTAGE2). Priču o Došljaku čitaje u novom broju Stava.

Novi broj magazina Stav je u prodaji danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 31. januara, širom Bosne i Hercegovine.

 

 

PROČITAJTE I...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!