Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 23. jula, širom Bosne i Hercegovine.  

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Jedna od glavnih tema ovog 281. broja Stava je Aja Sofija, čuvena istanbulska građevina koja je odnedavno ponovo postala džamija.

Tim povodom dopisnik Stava iz Turske piše o tome kakvu sliku o Turskoj grade srbijanski mediji i institucije, odnosno, o najcrnjoj mogućoj antiturskoj propagandi. Bedasta ideja da je vraćanje statusa džamije Aja Sofiji upereno protiv hrišćanstva (ni manje ni više), koja se plasira u “građanskim”, “liberalnim” i “ljevičarskim” medijima u Srbiji, po bedastoći je prevaziđena jedino još bedastijom idejom o “zelenoj transverzali” koja se valja u medijima drugog, nacionalističkog i/ili nacionalsocijalističkog dijela političkog spektra.

U ovom broju Stava pišemo o pokatoličavanju Stoca. Naime, u petak večer, 17. jula 2020. godine, mostarski biskup mons. Ratko Perić blagoslovio je križni put na Starom gradu u Stocu. Ovim činom načelnik Stjepan Bošković sa svojim sljedbenicima obilježio je i Dan općine. Bošković u javnom diskursu figurira kao načelnik cijelog Stoca, što u biti nije, kao što ne može ni Ilindan biti slava svih stanovnika ovog hercegovačkog grada. Prije će biti da će tog dana biti obilježeno jednoumlje, silom zasanjani snovi, jer gradnjom križnog puta do Starog grada Vidoškog ruše se i temelji logike, i temelji dobrohotnosti, razumijevanja, obzirnosti i saosjećajnosti spram drugog i drugačijeg. Dakako, do krajnjih razmjera, gradnjom križnog puta, ruše se i višestoljetne vrijednosti suživota, koegzistencije naroda i religija. Tog izgleda nisu svjesni ni Bošković niti biskup Perić.

Novinari Stava istražili su kako funkcionira online upis na Univerzitetu u Sarajevu koji ostavlja manje prostora za greške i štelu. U praksi je bilo poteškoća prije svega zbog toga što su se i fakulteti i budući studenti prvi put susreli s ovakvim načinom upisa. Bilo je dosta tehničkih problema i nedostataka koji su u hodu rješavani. Ipak, generalna je ocjena, uz izuzetak nekoliko fakulteta, da je informacioni sistem dobar, uveliko je pojednostavio i olakšao sistem upisa te ga učinio transparentnijim

Satko Mujagić je Kozarčanin, logoraš Omarske i Manjače, davnih osamdesetih član Dobrovoljnog vatrogasnog društva “Kozarac”, zajedno s ostalim pionirima B i juniorima obučavan i treniran od Mirsada Fazlića, koji je 20. jula 2020. godine ukopan s bratom Jasimom i još četiri kozaračka šehida. Ni ove godine Opština Prijedor, čiji su prijeratni stanovnici pronađeni u 499 grobnica u tri države, nije našla za shodno da proglasi dan žalosti. U tekstu „Pet bilješki uz još jednu prijedorsku dženazu“ Mujagić piše o genocidu u Prijedoru.

Novi Stav objavljuje istraživanje o stradanju o kojem se do sada malo pisalo. Riječ je o njemačkim zločinima nad Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu. O zločinima njemačkih jedinica prema Bošnjacima nikad se nije mnogo govorilo. U historiografiji socijalističke Jugoslavije zločini prema Bošnjacima namjerno su izostavljani i zaobilaženi. Slično je bilo i sa spomenicima kao odrazom kulture sjećanja. Od 15.000 spomenika bivše Jugoslavije posvećenih periodu NOR-a i Socijalističke revolucije od 1941. do 1945. godine, skoro da i nije bilo spomenika koji su čuvali sjećanje na bošnjačke žrtve.

Reporteri Stava posjetili su zvorničko naselje Kula-Grad. Tamo se na jednom brežuljku, a Istočna Bosna sva je u brežuljcima, uzdiže, pomalo nestvarno, džamija s pet munara. Jedina takva u Bosni i Hercegovini. Po stilu gradnje jedinstvena je, ne može se utvrditi utjecaj ovog ili onog poznatog stila, a po veličini djeluje kao minijatura, jer kada pomislite na džamiju s pet munara, očekujete nešto veliko. No, uklopljena u ambijent bosanskih brežuljaka, ona, ipak, izgleda grandiozno. S brijega na kojem se uzdiže džamija pogled se pruža na suprotno brdo, ono na kojem je turbe glasovitog šejha Hasana Kaimije.

U novom Stavu donosimo priču o Abdulfetahu Mehmedagiću, posljednjem bosanskom ljetopiscu. Dvojica smjernih pobožnjaka obilježila su duhovnu topografiju Prusca. Evlija Ajvaz-dedo i učenjak Hasan Kafija svojim su djelima Ak-Hisaru pribavili svjetsku slavu. Teško je u Bosni naći mjesto koje na tako malom prostoru sažima toliko mnogo znamenitosti, od Ajvatovice do Starog grada i utvrde, od Handanije džamije do Pruščakove džamije.

U čuda Prusca treba ubrojati i Abdulfetaha Mehmedagića, osamdesetpetogodišnjaka koji svojom pojavom i djelom personifikacija samog Prusca. Njegova čehra čuva uspomenu na pobožnog Ajvaz-dedu, a intelektualni angažman i sjećanje na Hasana Kafiju.

Kako su živjeli Jevreji u Osmanskom carstvu čitajte u novom izdanju Stava. Solun, koji je u antičko doba pripadao Grčkoj, pa Osmanskom carstvu, pa opet od 1912. godine Grčkoj, u tih je 500 godina, sve dok u njega nisu ušli nacisti, najviše ličio na jevrejsku državu. U doba svog vrhunca, pod muslimanskom vladavinom, postao je dom najveće, najprosperitetnije i najutjecajnije jevrejske zajednice na planeti. Sefardi nisu bili prva jevrejska zajednica koja se tu nastanila. Stoljećima prije na te su prostore došli iz Aleksandrije, a krajem četrnaestog stoljeća u njega su stigli Aškenazi bježeći od progona u srednjoj i istočnoj Evropi.

“Starci“ trijumfiraju, piše muzički kritičar Stava u članku u kojem analizira nove albume Boba Dylana i Neila Younga. Oni su, stoji u članku, svojim recentnim izdanjima ostavili konkurenciju miljama iza sebe.

Ove i brojne druge zanimljive teme možete pronaći u 281. broju Stava.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 23. jula, širom Bosne i Hercegovine.