NOVI STAV: AGRESIJA KOJA TRAJE

Sedmičnik Stav od četvrtka je na kioscima širom Bosne i Hercegovine.

U prodaji je 230. broj magazina Stav

Naši reporteri bili su na otvorenju Centralnog šehidskog spomen-obilježja u Žepi. “Da nije bilo najboljih sinova ove zemlje, danas ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine. Nikada nećemo zaboraviti šta se dogodilo ovoj zemlji i našem narodu, kao i svim bosanskohercegovačkim patriotima u vremenu agresije od 1992. do 1995. godine. O tome ćemo učiti generacije koje dolaze, jer zaborav je opasan. Onaj ko zaboravlja rizikuje da mu se zlo ponovi. S tugom se prisjećamo 495 ubijena Bošnjaka Žepe koje su agresorske snage ubile tokom troipogodišnje opsade Žepe i posljednjih dana jula 1995. godine”, kazao je na otvorenju Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH. U okviru ove reportaže pročitajte i do sada neobjavljeni govor reisul-uleme Husein-efendije Kavazovića u kojem, između ostalog kaže: “I dalje su zasjede, i dalje su prepreke, i dalje su uzbrdice, i dalje su klisure, klanci i strmine, pa su nam i dalje potrebni hrabri čuvari naših bosanskih kula, naših gradova i sela, naših polja i planina. Tako moramo odgajati djecu. I zapamtite, nikada to neće prestati. Nikada. Ali nemojte da nas to razočara. Naši pradjedovi, kako oni prije islama, tako i oni u islamu, imali su iste ove izazove.”

U novom broju čitajte intervju s Enverom Halilovićem, direktorom Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH, koji tvrdi da BiH i Bošnjaci žive sveobuhvatnu srpsko-hrvatsku agresiju. “Sadržajno je bitna razlika u značenju sintagmi jedinstven obrazovni prostor Srbije i RS, s jedne, i jedinstven obrazovni prostor srpskog naroda s obje strane Drine, s druge strane. U ovoj drugoj sintagmi jedinstvenog srpskog prostora s obje strane Drine akcent se stavlja na jedinstvu naroda u nečemu i po nečemu, u ovom slučaju u politici obrazovanja, pri čemu se ne precizira doseg tog prostora u administrativnom smislu. Tom sintagmom ne tretira se samo prostor RS kao srpski prostor, već cio prostor s bosanske strane Drine gdje živi srpski narod, što obuhvata ne samo administrativni prostor RS već i Federacije BiH. Stoga je to jedna neskrivena velikosrpska hegemonistička osnova za priču o jedinstvenom srpskom prostoru s obje strane Drine po bilo kom sadržaju, odbrambeno, vojno, politički, državno“, tvrdi Halilović.

Mustajbeg Drnišlić piše tekst pod naslovom Pacifikacija Bošnjaka put je u njihov nestanak. „Kako je moguće da unutar naroda koji je u posljednjih 150 godina toliko puta stradao od jedne te iste zločinačke ideologije, i to gotovo uvijek uslijed izostanka pravovremene militarizacije, može biti prisutna, a kamoli kredibilna ideja pacifizma? Kako je moguće da čak ni posljednja agresija i genocid, čiji je potpuni uspjeh onemogućila jedino činjenica da je taj narod imao vlastitu armiju, nisu doveli do potpune diskreditacije bilo kakvih pacifističkih zabluda“, pita Drnišlić.

U tekst Djelovanje Dodika protiv države BiH izraz je vanjske politike Srbije, analitičar Fikret Muslimović, između ostalog, piše: „Prema onome što Dodik zagovara, a Vučić usmjerava i odobrava, vanjska politika Srbije prema BiH može se etiketirati kao ‘politika razgraničenja’, u kojoj treba zauvijek definirati srpski nacionalni cilj uređenja granice Srbije, u čiji bi sastav ušli dijelovi Kosova, dijelovi BiH (RS) i Crna Gora. Dodik je rekao da je srpski nacionalni interes ujedinjenje ‘Republike Srpske, Srbije, četiri općine Kosova, uz reintegraciju srpske politike i nacionalnih interesa u Crnoj Gori’. Izostavljanje ranije ambicije da u sastavu velike Srbije budu dijelovi Hrvatske rezultat je hrvatsko‑srpskog dogovora protiv BiH na ‘dugoročnoj osnovi’“, zaključuje Muslimović.

U novom broju čitajte i sjajnu analizu filma „Tužitelj, branitelj, otac i sin“ iz pera filmskog kritičara Mirze Skenderagića. „Nakon svega, može se zaključiti da su srebrenička svjedočanstva laž samo zato jer optuženi kaže da jesu, a da je bio u pravu, dokazuje upravo slučaj mladića Mire. Ime Krstić u ovom slučaju jasno služi kao dodatna i neraskidiva veza između stvarnosti i fikcije, s kojom se ne samo relativizira srebrenički genocid nego i historija vraća na početak, do čovjeka s kojim je genocid dobio svoje službeno priznanje“, piše Skenderagić.

Za novi broj Stava govori Hadis Pašalić, vojni muftija. Institucionalno organiziranje vjerskog života u vojsci, odnosno vojno muftijstvo, kako je kazao, veže se još za austrougarsku vojsku, u kojoj je uredbom od 17. septembra 1913. godine uspostavljeno Vojno muftijstvo. „Već naredne godine, 1. novembra 1914, imenovan je vojni muftija hafiz Abdulah ef. Kurbegović, koji je na ovoj dužnosti ostao do 1918. Dvije godine poslije, za vojnog muftiju vojske Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca imenovan je hafiz Abduselam Džumhur, otac poznatog pisca Zuke Džumhura. Ove historijske činjenice potvrda su stogodišnjeg postojanja institucije Vojnog muftijstva na ovom tlu“, objašnjava muftija.

O nametanju trećeg spola i trendovima koji sa Zapada dolaze i u našu domovinu čitajte u tekstu Šta si? Muško, žensko ili ostali. Već danas, kada pokušate da se prijavite na poznate društvene mreže, kao što su Facebook ili Instagram, ili da napravite sebi e-mail adresu na Gmailu, među opcijama za biranje spola imate mogućnost odabrati muško, žensko i “ostali”. A da je taj trend došao i do nas, najbolji je primjer mogućnost odabira spola “ostali” pri akreditiranju novinara za ovogodišnji Sarajevo Film Festival.

U ovom broju čitajte reportaže o Kulturno-edukativnom centru koji predstavlja temelj opstanka Bošnjaka u Glamoču, i Dužanima, selu dobrih i zanimljivih ljudi. Čitajte i o Sanjaninu Hikmetu Seferoviću koji u svome vrtu uzgaja banane, obnovi jedine carske džamije u Srbiji, jedinstvenoj riznici islamskog umjetničkog blaga u Istanbulu, i druge zanimljive tekstove i reportaže.

PROČITAJTE I...

Kurban-bajram vrijeme je kada su muslimani “obavezni” da se međusobno pomažu dijeleći meso svojih kurbana siromašnim, rodbini i komšijama, istovremeno primajući kurbane od drugih. Ali Kurban-bajram prilika je i da spomenemo ljude koji se bave uzgojem ovaca, koje se kod nas najčešće biraju za kurban.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!