Nova bošnjačka kletva: dabogda te Nedžad Latić proglašavao ličnošću godine

Proglašavanje Fahrudina Radončića “osobom godine u Bošnjaka” od Nedžada Latića iliti “redakcije The Bosnia Timesa”, kako se Latić voli samonazivati, većini pristojnog svijeta izgleda kao neslana šala ili neka dobra parodija.

 

Piše: Mustafa DRNIŠLIĆ

 

Nedžad Latić izgleda da je odlučio uzeti zalet pa odmah na početku 2019. prijeći u nedostižno vodstvo u utrci za poltrona godine.

Proglašavanje Fahrudina Radončića “osobom godine u Bošnjaka” od Nedžada Latića iliti “redakcije The Bosnia Timesa”, kako se Latić voli samonazivati, većini pristojnog svijeta izgleda kao neslana šala ili neka dobra parodija.

No, za Latića je to sasvim ozbiljan poduhvat. Čini se da je postao svjestan koliko važnu ulogu u “igrama prijestolja” imaju sujeta i napoleonski kompleks vlasnika “Tornja” kojeg Latić vjerno i nadahnuto opslužuje, pa je stoga uvijek spreman za nepristojno i bljutavo laskanje.

Ali, u suštini, tu kao da je ponajprije riječ o nekakvoj Radončićevoj komunikaciji sa samim sobom i vlastitim egom, što je poprilično nadrealan prizor. Fahrudin Šćepo Radončić samom sebi preko poltrona dodijeli nagradu, a zatim se, opet sebi, preko istih tih poltrona, zahvaljuje što ju je dobio.

Poltroni, naravno, bivaju nagrađeni, ali ne pretjerano, da se ne uobraze i ne zaborave svoje mjesto u poretku stvari, pa je tako Latiću, koji voli lične svađe i fizičke obračune predstavljati kao zavjere države i nekakvog volšebnog režima, te sebe smatra haman pa bosanskim Pulitzerom, za sada izmakla Avazova nagrada za “novinara godine u Bošnjaka”.

PROČITAJTE I...

“Sevdalinka je, nesumnjivo, nastala pod utjecajem kur'anskih mekama, koje su na tlo Bosne i Hercegovine donijele Osmanlije. Ti su mekami u Bosni i Hercegovini doživjeli određene transformacije, pa ih vidimo suženijim i od turskih, a naročito od arapskih. Zato možemo i reći da danas postoji autentičan bosanski mekam na kojem se bazira kako sevdalinka, kao svjetovna forma, tako i islamska sakralna muzika, uključujući i ezan”

Hadž se ponekad poklapa s vrelim ljetnim mjesecima, što bi u budućnosti moglo biti opasno za hodočasnike koji većinu vremena na hodočašću provode napolju, navodi se u istraživanju objavljenom u Geophysical Review Lettersu.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!