Nikla je ponovo Aladža: Ljepotica s obale Ćehotine

Velija Hasanbegović, urednik fotografije magazina Stav, pratio je obnovu Aladže od prvog do posljednjeg dana. Njegove fotografije svjedok su toka obnove jednog od najljepših i najznačajnijih islamskih spomenika u Evropi.

 

Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

Izgrađena je 1550. godine. Aladžin je graditelj-vakif Hasan Nezir, rođen u Vakufu kod Čelebića. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci drugi je dio Ebul‑Lejs Semarkandijevog Komentara Kur’ana, koji je 1535. godine uvakufio Hasan Nazir. Na prvoj i posljednjoj stranici za sebe kaže da je “najslabiji Božiji sluga, Hasan, sin Jusufov, Fočak”. Knjigu je namijenio “svojoj dobroj djeci, da čitaju iz njega i svako ko bude za to dorastao od učenih ljudi u samoj Foči”.

Iz dokumenata Dubrovačkog arhiva vidi se da je Nazir najveći dio života proveo u Foči, gdje je bio na dužnosti nazira, odnosno inspektora carskih prihoda. Poštenje i stručnost omogućili su mu mjesto među carskim velikodostojnicima koji su se direktno brinuli o državnim prihodima. Inače, nazire je postavljala Porta, stavljajući u njihovu nadležnost niže službenike.

Neki smatraju da je rođen u selu Vikoč kod Čelebića u okolini Foče, gdje su i dva zemljišna posjeda koji su sve do Prvog svjetskog rata bili vezani za Aladžu džamiju. Pretpostavlja se da je ovim posjedima Nazir osigurao izvore finansiranja za održavanje džamije. Ima i izvora koji upućuju da je Nazir rođen u Foči, tada kasabi. I sam Nazir napisao je da je “najslabiji Božiji sluga, da je sin Jusufov i Fočak”.

U svom ljetopisu 1664. godine Evlija Čelebija kaže da “ovoj džamiji nema ravne u bosanskom ejaletu, ni u zvorničkom sandžaku, niti šeheru Taslidži (Pljevlje), a ni drugdje. Njen je neimar‑baša Ramadan-aga, glavni zastupnik (baš-halifa) slavnog neimara Kodže Mimara Sinana, sina Abdul‑Mennan-agina. On je uložio svu svoju sposobnost dok je napravio ovu krasnu i divnu džamiju, kojoj ne može biti ravne”.

Do 1992. godine Foča je imala 17 džamija, a u fočanskim naseljima i u okolini bile su još 23. Sve su ih 1992. godine razorili pripadnici Vojske Republike Srpske.

Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, džamiju Aladža, koja je na UNESCO Listi spomenika, srušili su pripadnici Vojske Republike Srpske. Kako stoji u optužnici Tužilaštva BiH, 2. augusta 1992. godine, u večernjim satima, u svojstvu načelnika Inžinjerijske jedinice Taktičke grupe Foča Vojske Republike Srpske Goran Mojović došao je u vojne prostorije Taktičke grupe Foča u Velečevu, te prenio prisutnim pripadnicima naredbu da se sruši Aladža džamija.

Dvojica srpskih vojnika odbili su da izvrše tu naredbu, dok je Rajko Milošević pristao, te je nakon toga s Mojovićem otišao do Vojnog magacina “Livade” u općini Foča, gdje su preuzeli potrebni materijal za aktiviranje eksplozije. “Zatim su mine i ostali materijal istovarili te su ih Goran Mojović i Rajko Milošević postavili na odgovarajuća mjesta oko i unutar džamije, a zatim ih aktivirali te eksplozijom u potpunosti srušili Aladža džamiju”, navodi se u saopćenju Suda BiH.

Obnovljena je zahvaljujući novcima i naporima Direkcije za vakufe Republike Turske. Velija Hasanbegović, urednik fotografije magazina Stav, pratio je obnovu Aladže od prvog do posljednjeg dana. Njegove fotografije svjedok su toka obnove jednog od najljepših i najznačajnijih islamskih spomenika u Evropi.

PROČITAJTE I...

Oskar je sa školskom torbom na ramenu išao iza neke žene. U Aladžanskom parku naletjeli su na pijanog srpskog vojnika. Jednim pokretom ruke vojnik je oborio ženu na zemlju, izvukao kamu i preko vrata povukao liniju. Krv je šiknula. Žena je samo zapraćakala nogama, kao riba perajima na suhom. I ispustila dušu. Oskar se u mislima i tijelu zaledio. Vidio je ovu sliku ispred sebe, ali mu ona zaledila misli. Sav se ukočio. Takvog, kakav je, misli nisu tjerale na bijeg. Vojnik je ustao, prišao školarcu, svjedoku svog zločina i oborio na zemlju

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!