fbpx

Nikla je ponovo Aladža: Ljepotica s obale Ćehotine

Velija Hasanbegović, urednik fotografije magazina Stav, pratio je obnovu Aladže od prvog do posljednjeg dana. Njegove fotografije svjedok su toka obnove jednog od najljepših i najznačajnijih islamskih spomenika u Evropi.

 

Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

Izgrađena je 1550. godine. Aladžin je graditelj-vakif Hasan Nezir, rođen u Vakufu kod Čelebića. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci drugi je dio Ebul‑Lejs Semarkandijevog Komentara Kur’ana, koji je 1535. godine uvakufio Hasan Nazir. Na prvoj i posljednjoj stranici za sebe kaže da je “najslabiji Božiji sluga, Hasan, sin Jusufov, Fočak”. Knjigu je namijenio “svojoj dobroj djeci, da čitaju iz njega i svako ko bude za to dorastao od učenih ljudi u samoj Foči”.

Iz dokumenata Dubrovačkog arhiva vidi se da je Nazir najveći dio života proveo u Foči, gdje je bio na dužnosti nazira, odnosno inspektora carskih prihoda. Poštenje i stručnost omogućili su mu mjesto među carskim velikodostojnicima koji su se direktno brinuli o državnim prihodima. Inače, nazire je postavljala Porta, stavljajući u njihovu nadležnost niže službenike.

Neki smatraju da je rođen u selu Vikoč kod Čelebića u okolini Foče, gdje su i dva zemljišna posjeda koji su sve do Prvog svjetskog rata bili vezani za Aladžu džamiju. Pretpostavlja se da je ovim posjedima Nazir osigurao izvore finansiranja za održavanje džamije. Ima i izvora koji upućuju da je Nazir rođen u Foči, tada kasabi. I sam Nazir napisao je da je “najslabiji Božiji sluga, da je sin Jusufov i Fočak”.

U svom ljetopisu 1664. godine Evlija Čelebija kaže da “ovoj džamiji nema ravne u bosanskom ejaletu, ni u zvorničkom sandžaku, niti šeheru Taslidži (Pljevlje), a ni drugdje. Njen je neimar‑baša Ramadan-aga, glavni zastupnik (baš-halifa) slavnog neimara Kodže Mimara Sinana, sina Abdul‑Mennan-agina. On je uložio svu svoju sposobnost dok je napravio ovu krasnu i divnu džamiju, kojoj ne može biti ravne”.

Do 1992. godine Foča je imala 17 džamija, a u fočanskim naseljima i u okolini bile su još 23. Sve su ih 1992. godine razorili pripadnici Vojske Republike Srpske.

Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, džamiju Aladža, koja je na UNESCO Listi spomenika, srušili su pripadnici Vojske Republike Srpske. Kako stoji u optužnici Tužilaštva BiH, 2. augusta 1992. godine, u večernjim satima, u svojstvu načelnika Inžinjerijske jedinice Taktičke grupe Foča Vojske Republike Srpske Goran Mojović došao je u vojne prostorije Taktičke grupe Foča u Velečevu, te prenio prisutnim pripadnicima naredbu da se sruši Aladža džamija.

Dvojica srpskih vojnika odbili su da izvrše tu naredbu, dok je Rajko Milošević pristao, te je nakon toga s Mojovićem otišao do Vojnog magacina “Livade” u općini Foča, gdje su preuzeli potrebni materijal za aktiviranje eksplozije. “Zatim su mine i ostali materijal istovarili te su ih Goran Mojović i Rajko Milošević postavili na odgovarajuća mjesta oko i unutar džamije, a zatim ih aktivirali te eksplozijom u potpunosti srušili Aladža džamiju”, navodi se u saopćenju Suda BiH.

Obnovljena je zahvaljujući novcima i naporima Direkcije za vakufe Republike Turske. Velija Hasanbegović, urednik fotografije magazina Stav, pratio je obnovu Aladže od prvog do posljednjeg dana. Njegove fotografije svjedok su toka obnove jednog od najljepših i najznačajnijih islamskih spomenika u Evropi.

PROČITAJTE I...

Nakon saobraćajnih nesreća popraćenih velikim brojem poginulih i povrijeđenih, obično se preko medija konstatira da je glavni uzročnik bahata i brza vožnja ili alkohol, a mještani na takve vijesti s medija vrte sumnjičavo glavom, čuvajući tajnu i uvjerenje o pravom uzročniku ovih tragičnih događanja. Ljudi iz okolnih sela čuli su od starih da su se tu nekad nalazila “turska groblja”, pa sad uzimaju danak Srbima što su im poremetili vječni spokoj

Samo na haškoj listi nalazi se 71 osumnjičeni za zločine počinjene u Foči. Od aktuelnih optužnica, jedno suđenje završeno je i izrečena je prvostepena presuda, dva su u toku i jedno u pripremi, jedan optuženi izležava dugogodišnju kaznu zatvora u Njemačkoj, a trojica su nedostupni bosanskohercegovačkom pravosuđu

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!