Nijemci, Norvežani, Šveđani žele bosanskohercegovački halal-certifikat

“Halal Bazar” aplikacija je za mobilne uređaje koja sadrži podatke o halal certificiranim proizvodima i uslugama koje je Agencija certificirala. Podaci se mogu pretraživati manualno, upisom određene riječi ili skeniranjem barkoda proizvoda. Ažuriranje podataka o halal proizvođačima i uslugama radi se na dnevnoj bazi, čime se korisnicima omogućava da uvijek uz sebe imaju željene podatke o halal certificiranim proizvodima

Razgovarao: Jakub SALKIĆ

Već nekoliko godina septembar je mjesec rezerviran za promociju halala, prije svega zbog “Sarajevo Halal Sajma”, koji se tog mjeseca održava u Sarajevu. Riječ je o jedinstvenom događaju za našu zemlju, ali i za zemlje iz našeg okruženja. O halalu smo razgovarali s direktorom Agencije za certificiranje halal kvalitete, institucije koja je prva počela pričati o certificiranju halal-proizvoda, a bila je i prva agencija za certificiranje halala osnovana u Evropi.

STAV: Koliko je organiziranje “Sarajevo Halal Sajma” doprinijelo da se u javnom prostoru više govori o pojmu halal? Iz iskustva sigurno znate koliko su građani, kupci, upućeni u to šta je halal, koliko zahtijevaju halal-proizvode?

ALIHODŽIĆ: Agencija za certificiranje halal kvalitete ustanova je Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koja se bavi certificiranjem halal-proizvoda i usluga u skladu sa zahtjevima halal‑standarda. Od samog osnivanja Agencija je počela s certificiranjem halal-kompanija i proizvoda koji ispunjavaju zahtjeve halal-standarda, tako da danas imamo certificirano sto halal‑kompanija u Bosni i Hercegovini. Certificiranjem određenog broja firmi stvoreni su preduvjeti za organiziranje sajma kakav je “Sarajevo Halal Fair”. Nadležnosti Agencije, osim halal-certificiranja, još su i edukacija o halalu, promocija halala, te informiranje potrošača. Agencija je partner u organizaciji sajma, dok je BBI banka zajedno s Islamskom razvojnom bankom i Islamskom zajednicom u BiH organizator sajma. SHF uveliko doprinosi promociji i razvoju halala te podizanju svijesti o halal-proizvodima i uslugama u Bosni i Hercegovini i regiji. Pored toga, SHF promovira Bosnu i Hercegovinu na međunarodnom nivou, uzimajući u obzir to da je na sajmu učestvovalo više od 90 kompanija, domaćih i stranih, i da ga je posjetilo više od 10.000 posjetilaca. Razvojem informacionih tehnologija potrošači se sve više interesiraju o kvalitetu proizvoda pa time i o halal-statusu proizvoda i halal-kvaliteti. Također, primjetan je rast broja zainteresiranih za turističko-ugostiteljske halal-usluge, što je svakako pozitivan pomak u odnosu na godine iza nas. Kada se sve sagleda, zahvaljujući kontinuiranoj promociji, svijest o halalu lagano se podiže i kod kompanija i među potrošačima.

STAV: Imajući na umu da je većini jedino važno da u proizvodima koje kupuju nema svinjetine i alkohola, koliko ovo pojednostavljeno shvatanje halala u Bosni i Hercegovini ograničava razvoj ovdašnjeg tržišta halal-proizvoda i usluga?

ALIHODŽIĆ: Do osnivanja i početka rada Agencije za certificiranje halal kvalitete na neki se način podrazumijevalo da je proizvod halal ako ne sadrži svinjsko meso, svinjske masnoće i alkohol, odnosno da je dozvoljen. Međutim, halal-kvalitet mnogo je više od toga. Halal‑proizvod prije svega mora biti koristan i treba zadovoljiti zdravstvenu i higijensku ispravnost, te ne smije sadržavati genetski modificirane sirovine, prekomjerne količine pesticida, mikotoksina, teških metala, rezidue antibiotika i druge toksične sastojke koji mogu negativno utjecati na zdravlje ljudi. Ako, naprimjer, govorimo o mesu i mesnim proizvodima, mora se voditi računa o hrani za stoku i ishrani. Hrana za stoku ne smije sadržavati genetski modificirane sirovine niti koštano brašno, koje se uglavnom proizvodi od klaoničkog otpada. Klanje stoke mora se obavljati prema zahtjevima halal-standarda, a iskrvarenje mora biti potpuno itd. U proizvodnji se ne smiju koristiti sirovine i aditivi koji imaju haram porijeklo, naprimjer, želatin ili esteri mono i diglicerida masnih kiselina koji su svinjskog porijekla. Dakle, postoji veliki broj nedozvoljenih sirovina i sastojaka koje se koriste u modernoj tehnologiji pri proizvodnji hrane koje je potrebno provjeriti kako bi krajnji proizvod bio dozvoljen – kako bi bio halal.

STAV: Možete li objasniti da li je halal samo proizvod usklađen s određenim normama ili se o halalu može govoriti kao o načinu života?

ALIHODŽIĆ: Suštinske karakteristike halal-proizvoda definirane su islamskim učenjem koje dozvoljava (halal) sve što je lijepo, korisno i ukusno, a zabranjuje (haram) štetno, opasno i opojno. Propisi o hrani u islamu danas su pretvoreni u jezik industrije – halal-standard. Standard definira šta je potrebno poduzeti kako bi proizvod i usluga mogli biti halal.

Jedna od uloga halala jeste i da promovira i aktivno sudjeluje u zaštiti univerzalnih vrijednosti: života, časti, vjere, razuma i imovine. Stoga halal životni stil predstavlja način života u skladu s halal-normama. Vrijednosti bazirane na halal-kvaliteti hrane i načinu prehrane mogu doprinijeti poboljšanju ukupnog kvaliteta životnog stila, posebno ako u obzir uzmemo principe halala da je ono što je haram suvišno i nepotrebno, te da je zabrana sukladna nečistoći – šteti.

Ovakav način života može se gledati iz nekoliko aspekata, a to su način prehrane i vrste hrane koja se konzumira, stanovanje, higijena životnih prostora, dnevne fizičke aktivnosti, bavljenje sportom, način odijevanja i vrsta odjeće koja se koristi, održavanje osobne higijene i spavanje, odnos prema okolišu, odnos prema potrošnji proizvoda za svakodnevnu upotrebu, upotreba prijevoznih sredstava, socijalni odnosi – zabava, način komuniciranja itd.

STAV: Agencija je omogućila potrošačima da putem aplikacije “Halal Bazar” provjere jesu li određeni proizvodi halal ili nisu, koliko je potrošača do sada preuzelo aplikaciju, kakve su njihove reakcije i dojmovi?

ALIHODŽIĆ: “Halal Bazar” aplikacija je za mobilne uređaje koja sadrži podatke o halal certificiranim proizvodima i uslugama koje je Agencija certificirala. Podaci se mogu pretraživati manualno, upisom određene riječi ili skeniranjem barkoda proizvoda. Ažuriranje podataka o halal-proizvođačima i uslugama radi se na dnevnoj bazi, čime se korisnicima omogućava da uvijek uz sebe imaju željene podatke o halal certificiranim proizvodima. Aplikacija radi na bazi “offline mode”, a izrađena je na tri platforme – iOS, Windows i Android. Do sada ju je preuzelo više od deset hiljada korisnika. Povratne informacije o aplikaciji pozitivne su jer je riječ o savremenom načinu pristupa podacima iz neke oblasti, a u našem slučaju iz oblasti halal-industrije. Vrlo često dobijamo upite od potrošača o halal-statusu proizvoda i usluga koje nije certificirala Agencija, a deklarirani su kao halal ili koriste neki drugi halal-znak. Značajno je spomenuti da je Agencija potpisala Memorandum o razumijevanju s kompanijom “Serunai Commerce Sdn Bhd” iz Malezije, čime je omogućeno uvrštavanje podataka o certificiranim halal-proizvodima i uslugama s područja djelovanja Agencije za certificiranje halal kvalitete u aplikaciju “Halal Verify”. Time je proizvodima i firmama omogućena besplatna dodatna promocija njihovih proizvoda i usluga. I pored dosadašnjih aktivnosti na ovom polju, Agencija će svakako raditi na inovacijama i poboljšanju aplikacije.

STAV: Potrošači nemuslimani često smatraju da je halal rezerviran za muslimane. Možete li nam pojasniti šta to garantira oznaka halal-kvalitete?

ALIHODŽIĆ: Osnovne odredbe o halalu utvrđene su u izvorima islamskog učenja i konzistentne su vremenski i prostorno. Halal-proizvodi konzumiraju se širom svijeta. Muslimanima je imperativ da konzumiraju halal-proizvode jer je to u skladu s njihovim vjerskim propisima. Međutim, ono što je dopušteno u halalu dopušteno je za konzumiranje i pripadnicima drugih konfesija. S obzirom na to da halal zabranjuje korištenje genetski modificiranih sirovina, energetske dodatke animalnog porijekla u ishrani stoke, te zahtijeva strogi nadzor nad upotrebom veterinarskih lijekova, herbicida, pesticida, fungicida, aditiva, razvijena je percepcija potrošača i muslimana i nemuslimana da su halal-proizvodi sinonim za nešto što je zdravo, kvalitetno i dodatno provjereno.

STAV: Među firmama koje posjeduju halal-certifikate Agencije za certificiranje halal kvalitete ima i kompanija iz Bugarske, Litvanije, Srbije… Kako je došlo do saradnje?

ALIHODŽIĆ: Agencija za certificiranje halal-kvalitete svoje poslove obavlja na području Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Halal-certificiranje Agencija radi shodno potpisanim ugovorima i ovlaštenjima legitimnih islamskih autoriteta u tim državama, odnosno islamskih zajednica. Što se tiče halal-certificiranja u Bugarskoj i Litvaniji, riječ je o pojedinačnim kompanijama koje žele da pristupe određenom tržištu. Većina država zahtijeva da certifikacijsko tijelo mora biti akreditirano ili priznato od njihovih nadležnih halal-autoriteta. Shodno tome, po instrukciji zemlje u koju se uvozi, njenog autoriteta za halal-industriju, daje se kompaniji na izbor da izabere priznato i akreditirano halal certifikacijsko tijelo čiji će joj certifikat omogućiti ulazak na tržište. Proces akreditacije Agencija je završila u 2017. godini, dok je proces registracije kod JAKIM, vrhovnog autoriteta za pitanja halala u Maleziji, okončala početkom 2018. godine. Agencija je do sada imala upite za halal-certificiranje iz Rumunije, Ukrajine, Češke, Njemačke, Norveške i Švedske.

STAV: Halal-certifikat otvara vrata velikog, bogatog i nama malo poznatog tržišta. Znaju li naše kompanije iskoristiti tu priliku? Jesmo li spremni za borbu na konkurentnom svjetskom halal-tržištu?

ALIHODŽIĆ: Halal-proizvodi iz naše zemlje dostupni su širom svijeta na tržištima koja zahtijevaju halal-certifikat. Implementacijom akreditacijskih standarda i priznanjem od JAKIMA-a iz Malezije, Agencija je osigurala uvjete da halal-proizvodi iz Bosne i Hercegovine imaju pristup svjetskom halal-tržištu. Određen broj kompanija iz Bosne i Hercegovine već je godinama prisutan na halal-tržištima sa svojim halal-proizvodima. Zanimljivo je da i veliki broj trgovačkih lanaca u nemuslimanskim zemljama zahtijeva halal-certifikat za proizvode koje uvrštavaju u svoje markete, kao što su Rusija, Austrija, Švedska i dr. Halal certifcirani proizvođači izvoze na tržišta Kanade, Danske, UAE, Saudijske Arabije, Azerbejdžana, Švicarske, Australije itd. Podaci o zemljama u koje se izvozi daje nam odgovor na pitanja o svjesnosti, mogućnosti i konkurentnosti naših proizvoda i kompanija.

PROČITAJTE I...

“Svi parametri koji se tiču poslovne performanse, svi trendovi privrednih društava u Federaciji BiH jesu u uzlaznoj putanji. Onaj lošiji dio jeste činjenica da procent prirasta nije na nivou koji bi osigurao brz izlazak iz ove nedefinirane zone nedovoljno razvijene, srednje razvijene ekonomije, gdje smo sada, kako u Federaciji BiH, tako i u Republici Srpskoj, jer imao sam priliku vidjeti i njihove pokazatelje”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!