fbpx

Neuspješna borba Iranaca sa virusom

Najveći pritisak je na bolnicama, prije svega na zdravstvenom osoblju koje se ne može nositi s krizom. Posljednjih dana otvoreni su odjeli za hitno djelovanje u nekim bolnicama koji su pod nadzorom vojske i revolucionarnih čuvara, a u najugroženijim regijama omogućeno je postavljanje kreveta na kojima se liječe manje ozbiljni slučajevi.

Početkom sedmice brojke su govorile o gotovo 2000 slučajeva koronavirusa u Teheranu, što je 25% od 8.042 slučajeva identificiranih u cijelom Iranu. Ipak, desetine ljudi kupuju na pretrpanim pločnicima kod uličnih prodavača koji pokušavaju zaraditi za život.

“Moramo preživjeti, ne možemo ostati sjediti kod kuće”, kaže jedan od prodavača. Maske i rukavice na nekim od prolaznika bili su jedini pokazatelj da je žievot daleko od normalnog.

Mora se raditi jer je ekonomska situacija u zemlji otežana u proteklih godinu dana obilježenih prijetnjama ratom sa SAD-om, protestima, traumom nakon rušenja ukrajinskog aviona sa 176 putnika, ali posebno zbog ekonomskih sankcija i ekonomske krize pogoršane inflacijom.

Posljednjih dana pojavile su se inicijative dobrotvornih fondacija i drugih institucija za ublažavanje stanja ljudi pogođenih krizom izazvanom pojavom korona virusa. Među mjerama je i ona da se u sljedeća dva mjeseca ne naplaćuju najamnine a traži se da se osigura pomoć i za one koji izgube posao.

Kriza izazvana pojavom virusa samo je još jedna u  dugom lancu ekonomskih kriza koje utječu na zemlju i koje imaju veliki utjecaj na srednju i niže klase. Hiljade ljudi prosvjedovalo je u više od stotinu gradova u novembru odgovarajući tako na nagli porast cijena benzina. A parlamentarni izbori koji su održani 21. februara bili su izbori sa najnižom stopom izlaznosti birača u historiji Islamske Republike.

Kriza legitimiteta i povjerenja u Vladu imala je velike posljedice posljednjih sedmica. Mnogi optužuju predsjednika Hassana Rohanija i njegovu vladu da su do kasno djelovali na pojavu koronavirusa i slali zbunjujuće signale. Jedan od njih bio je narediti otkazivanje skraćenog radnog vremena u vladinim uredima. Pojedini su žestoko kritizirali ovu mjeru tražeči da se stanovništvu naloži što rjeđi izlazak iz domova.

“Gužva na ulici i ljudi koji ignoriraju upozorenja ugrožavaju društvo”, navodi se u izjavi koju su potpisali profesori sa Univerziteta Mashad. Slika ulice pune pješaka na južnoj strani Teherana u kontrastu je sa sjeverom grada, gdje je stanovništvo piuno opreznije. Neki parlamentarci zatražili su od Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost da naloži karantin za pogođena područja, što je do sada bilo nemoguće.

To uključuje zatvaranje puteva ka sjeveru zemlje, u blizini Kaspijskog mora, gdje Teheranci obično provode ljeto. Zatvaranje škola i fakulteta te blizina nacionalnog praznika navelo je hiljade ljudi da odu u te krajeve u nadi da će se tako lakše iznijeti sa krizom, No, ova masovna mobilizacija završila je širenjem virusa u ove regije, koje su sada najviše pogođene nakon Teherana i Qoma.

U pokušaju uvjeravanja stanovništva da ne bi trebali putovati, naređeno je zatvaranje hotela u pogođenim područjima i smanjen broj letova do otoka Perzijskog zaljeva. Vrhovni vođa najavio je da ni on ove godine neće putovati u Mashad.

Najveći pritisak je na bolnicama, prije svega na zdravstvenom osoblju koje se ne može nositi s krizom. Posljednjih dana otvoreni su odjeli za hitno djelovanje u nekim bolnicama koji su pod nadzorom vojske i revolucionarnih čuvara, a u najugroženijim regijama omogućeno je postavljanje kreveta na kojima se liječe manje ozbiljni slučajevi.

Postoje podaci koji sugeriraju da je najmanje 14 liječnika i medicinskih sestara umrlo od posljedica koronavirusa. Vlada je najavila da će biti pokopani kao mučenici. Službeno, do sada je u Iranu od koronavirusa umrla 291 osoba, u što mnogi ne vjeruju. misleći kako je broj umrlih veći.

Iranske vlasti privremeno su pustile na slobodu 70.000 zatvorenika kako bi spriječile širenje virusa u zatvorima. Oni koji su osuđeni na zatvorske kazne ispod pet godina pušteni su na slobodu, dok politički zatvorenici i drugi s duljim kaznama vezanim za sudjelovanje u prosvjedima ostaju u zatvoru.

PROČITAJTE I...

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES je povodom potpisivanja mirovnog sporazuma između Armenije i Azerbajdžana posredstvom Rusije o okončanju oružanog sukoba u spornoj regiji Nagorno-Karabakh/Artsakh pripremio analizu aktualnih događanja. Iz analize „Sukob Azerbajdžana i Armenije 2020: Povratak Rusije na Kavkaz - kraj rata između Armenije i Azerbajdžana“ objavljujemo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!