fbpx

Neljudi vole teška vremena

“Bacanje para”, “ko će ih napuniti”, “bespotrebno” – mali su asortiman “argumenata” kojima se opozicija gađala kada su građene bolnice u Turskoj. Sada su te bolnice volšebno postale “prepreka” u borbi protiv pandemije. Mozak staje pred takvom “argumentacijom”

Piše: Bojan BUDIMAC

Bilo je samo pitanje vremena kada će se kriza, odnosno pandemija izazvana virusom korona (COVID-19) pretvoriti u sredstvo za sitno dnevnopolitičko prepucavanje. To je empirijski dokazano na sjednici Parlamenta Turske prošle nedjelje na kojoj je ministar zdravlja Fahrettin Koca detaljno izvijestio parlamentarce o stanju, preduzetim i budućim mjerama glede borbe protiv pandemije. Ono što je uslijedilo prevazišlo je okvire zdravog razuma i logike, o pristojnosti da ne govorim.

Bunjuelovski nadrealističkom logikom Vlada Republike Turske, između ostalog, optuživana je zbog građenja bolnica u posljednjih 17 godina! Naime, bolnice će, po “logici” parlamentaraca Dobre partije (İP) i Republikanske narodne partije (CHP), predstavljati prepreku u borbi protiv pandemije. Kada ne možeš da pobijediš statistiku, onda baci logiku u kantu za otpatke.

A statistika za period od 2001. do 2018. godine kaže da je broj zdravstvenih ustanova u Turskoj povećan s 10.747 na 34.559 (povećanje od 222 posto), broj bolničkih kreveta povećan je sa 140.710 na 231.913 (povećanje od 65 posto), a ljekara s 90.757 na 153.128 (povećanje od 69 posto). Na sajtu Ministarstva zdravlja Turske nalazi se podatak da je 2002. godine broj jedinica intenzivne njege bio 2.214, a 2016. godine 33.016. Kada je riječ o jedinicama intenzivne njege, samo poređenja radi, vrijedi citirati ministra zdravlja: “U slučaju kreveta za intenzivnu njegu dobro stojimo, dok na 100 hiljada stanovnika u Njemačkoj ima 29 kreveta za intenzivnu njegu, 13 u Italiji i 12 u Francuskoj, kod nas je taj broj 40, uključujući jedinice za intenzivnu njegu odraslih i djece. U našim bolnicama postoji 99.797 jednokrevetnih soba pogodnih za izolaciju ili pretvaranje u jedinice za intenzivnu njegu kada je to potrebno. Naše gradske bolnice dale su važan doprinos u tom pogledu.”

E upravo su te gradske bolnice od početka trn u oku opozicije. “Bacanje para”, “ko će ih napuniti”, “bespotrebno” – mali su asortiman “argumenata” kojima se opozicija gađala kada su bile građene. Sada su volšebno postale “prepreka” u borbi protiv pandemije. Mozak staje pred takvom “argumentacijom”. No to je samo odraz konstantne boli koju kod opozicije izaziva razvoj infrastrukture u Turskoj u posljednjih 17 godina. Naravno, u toj kontradiktornoj logici i u istom dahu je predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan optuživan što je trošio pare na treći most preko Bosfora, treći aerodrom u Istanbulu itd. umjesto da ulaže u zdravstvo, što gorenavedena statistika pobija u startu, ali što je pa potrebno držati se činjenica?

Međutim, Parlament nije mjesto na kome se CHP najviše distancira od logike (i pristojnosti), najveće detonacije uma ipak se dešavaju na društvenim mrežama i u CHP medijima, od kojih je perjanica Halk TV. Hüsnü Bozkurt, bivši CHP član Parlamenta iz Konye, koji se svojevremeno “proslavio” izjavom da konzervativni dio stanovništva treba podaviti u moru, prevazišao je sebe rečenicom izgovorenom na toj televiziji: “Ne znam ja… Ako kažeš da si ti napravio treći aerodrom, onda si ti odgovoran za ovu pandemiju”, jasna referenca na predsjednika Erdoğana. Uzgred, narečeni je otorinolaringolog, mislim, trebao bi znati koju o epidemijama i pandemijama. Šta reći? Ludisti su bili razumni ljudi u poređenju s ovima.

Da ne ispadne da je opozicija baš potpuno idiotska (kao što jeste, po mom mišljenju), na toj sjednici Parlamenta predložene su i neke mjere glede pandemije koje je Vlada Republike Turske uzela u razmatranje. U pripremi je zakon o djelimičnoj amnestiji, kako bi se izbjeglo da pandemija uđe u zatvore. E sad, veliko je pitanje da li prijedlog opozicije spada u onu da “ne laje ker sela radi, nego sebe radi” s obzirom na to da je došao od Demokratske partije naroda (HDP) – političkog krila terorističke tzv. Radničke partije Kurdistana (PKK).

Prošle srijede turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan najavio je paket mjera kojima se nastoji održati ekonomija zemlje i ublažiti finansijska opterećenja za preduzeća i pojedince koji su pod ekonomskim udarom pandemije virusa korona.

Za tu je svrhu predviđeno 15,5 milijardi dolara. Nazvan “Štit ekonomske stabilnosti”, plan ima za cilj zaštititi mala preduzeća, izvoznike, zaposlene i penzionere pogođene pandemijom. Paket mjera najavljen je nakon više od tri sata sastanaka s nadležnim ministrima i predstavnicima radnika i sindikata, kojima je predsjedavao sam Erdoğan.

Predsjednik Erdoğan rekao je da će se Turska pokušati prilagoditi i pozicionirati se u vrijeme krize koja bi mogla pokrenuti široke ekonomske i socijalne promjene na globalnoj razini, posebno imajući u vidu turske proizvodne mogućnosti i niže cijene nafte.

Da kriza istovremeno predstavlja priliku, koliko je god možda to nepristojno primjećivati u vrijeme ovako globalne i zdravstvene krize, stara je istina. U uvjetima kada je lanac snabdijevanja pukao, zemlja s dinamičnom i elastičnom industrijom ima priliku. To je poruka i predsjednika Njemačko-turske trgovinske i industrijske komore Thiloa Pahla u intervjuu Anadoliji. “Vanredne okolnosti mogu ponuditi neočekivane mogućnosti za sektore koji mogu brzo povećati kapacitet svoje ekonomije ili raditi ispod kapaciteta”, naglasio je.

Rekao je da su proizvođači u automobilskoj i tekstilnoj industriji među sektorima koji mu prvo padaju na pamet, a kroz koje se Turska može ubaciti u globalni lanac snabdijevanja.

Malo optimizma u sumorna vremena nije naodmet. Naročito zato što su predviđanja ekonomskih posljedica postkorona perioda vrlo crna. Međutim, ono što se s velikom sigurnošću može reći jeste to da Kina ostaje na ekonomskim nogama. Unatoč ogromnim posljedicama koje je pandemija ostavila na njenu privredu, zabilježit će rast od 1 posto, što jeste katastrofa s obzirom na to da ne pamti manji od 6 posto, ali je rast, dok će SAD i EU sasvim sigurno ući u recesiju (ili su već u njoj). Svjedočimo onom klišeju pomjeranja geopolitičkih tektonskih ploha u uvjetima pandemijskog zemljotresa.

Kao što napisah u prošlom broju Stava, svijet je okrenut naopačke. Softpower Kine, koja šalje medicinsku pomoć kako u osoblju, tako i materijalu svima koji je zatraže (a oči svijeta uperene su upravo u tu pomoć), jeste u oštrom kontrastu sa sebičnošću Zapada. Pogotovo SAD-a. Skandalozni pokušaj američkog predsjednika Trumpa da preuzme njemačku firmu i naučnike koji rade na vakcini protiv COVID-19 kako bi bila dostupna samo Amerikancima ne može biti bolja ilustracija te sebičnosti.

Politizacija pandemije, dakle, nije samo svedena na lokalni nivo nego se dešava na svim nivoima politike. Ustvari, svjedočimo vrsti hibridnog rata između SAD-a i Kine preko ove pandemije.

“Kineska vlada pokušava projicirati moć van svojih granica i uspostaviti Kinu kao globalnog lidera, što se ne razlikuje od onoga šta je Vlada SAD-a radila veći dio prošlog stoljeća. Raspodjela medicinske pomoći dio je te misije”, rekla je dr. Yangyang Cheng, postdoktorski istraživački saradnik na Univerzitetu Cornell, za portal Intercept.

Da se ne bi upalo u binarni mod sinofobije vs. sinofilije, odnosno da bi se zadržala zdrava ekvidistanca od oba, dobro je navesti šta je još rekla: “Vidjeli smo kako Kineska vlada koristi pomoć i ulaganja kako bi umanjila kritiku kršenja ljudskih prava i kako zemlje koje tu pomoć primaju na kraju postaju manje spremne kritizirati ili smatrati Kinu odgovornom. Ta se perspektiva ne bi trebala izgubiti čak ni u krizi globalne pandemije.”

Kao što je prošle sedmice rekao predsjednik Erdoğan: “Ništa neće biti kao prije. Ulazimo u novu eru u kojoj će se dogoditi radikalne socijalne i ekonomske promjene.” Živimo u zanimljivim vremenima, što je, uzgred, kineska kletva. Neophodno je zadržati / održati sabur.

 

PROČITAJTE I...

Bin Salman je također 2015. godine, dok su njegovi podanici trpjeli njegovu politiku štednje, kupio vilu smještenu na periferiji Pariza za 300 miliona dolara, klasificiranu kao najskuplju kuću na planeti.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!